<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zemlja koja jedina voli EU: Našu bajku narušava samo...

Rumunija

Još nekoliko meseci i svi evropski reflektori uperiće se u Rumuniju. Nakon 11 godina članstva ta će država prvi put preuzeti kormilo Evropskoj uniji.

17. juni 2018, 12:00

 Od 1. januara iduće godine Rumunija preuzima rotirajuće predsedavanje EU i to u ključnom, presudnom razdoblju za trenutno poljuljanu tvorevinu. U tih šest meseci trebalo bi se iskristaliziraju neka od ključnih pitanja Unije, na primer Brexit, kao i održati izbori za novi Evropski parlament i Evropsku komisiju, piše Novac.hr u opsežnom tekstu o Rumuniji. 

Upravo u rumunskom Sibiuu održat će se 30. marta samit EU na kojem bi, prema najavama, trebalo da se definiše njena 27-člana budućnost. 

Za razliku od ostatka regije, ali i ostatka same EU gde te ideje već neko vreme, sudeći prema aktuelnim trendovima, gube na snazi, u Rumuniji bi mogle naići na plodno tlo. Ta zemlja, uveravaju nas, beleži najveću podršku evropskom projektu u celoj Evropskoj uniji. Podržava ga visokih 80 odsto građana. Rumuni očito vide koristi od članstva. 

Nije ni čudo. Promene koje su se dogodile u toj zemlji nakon revolucije 1989. godine i rušenja Čaušeskua te pogotovo u poslednjih 11 godina, od pristupanja Evropskoj uniji, neizostavno su velike. Situacija je, doduše, i dalje daleko od savršene. 

Rumunija već godinama ubrzano ide napred i beleži agresivan ekonomski rast. Lani je zabeležila najveći u Evropi, oko sedam odsto. Prema najnovijim prognozama Evropske komisije, on će se nastaviti i iduće godine, po nešto nižim, ali za ostatak Evrope i dalje visokim stopama. 

Jedan od primera je Oradea, grad na severozapadu zemlje udaljen 13 kilometara od granice s Mađarskom, koji trenutno - iako je manje poznat od “rumunske Silicijumske doline”, razvikanog i skupog Cluja - doživljava procvat. Čini se da se u Oradei više radi, nego priča. Strategija je odavno na stolu, planovi su zacrtani i sprovode se. Jedan od glavnih pokretača razvoja tog grada s 205.000 stanovnika upravo je novac iz fondova EU. 

Ta rumunska prestolnica secesijske arhitekture, ujedno dom najveće rumunske palate sagrađene u tom stilu, Black Eagle, smeštene na sada potpuno obnovljenom, preuređenom glavnom trgu u centru grada, trenutno prednjači na području finansiranja EU i uopšte investicija u infrastrukturu. 

Od 2007. do 2013. godine u grad je uloženo oko 200 miliona evra, od toga 160 miliona iz evropskih fondova. Ukupno 50 miliona evra otišlo je u sektor turizma. 

Kombinacija se isplatila. Lane je broj turista koji je posetio grad prvi put premašio broj stanovnika. Grad je posetilo njih čak 225 hiljada. Od 2015., dodaje, beleže godišnji porast broja turista od oko 20 odsto. Ove je godine plan povećati broj za 18 odsto u odnosu na lani, ali i produžiti vreme njihovog boravka u gradu sa sadašnjih 1,8 noći na 2 ili 2,2 dana. Moraju držati taj tempo, kako bi držali korak s turistički poznatijim rumunskim gradovima. 

Tog skoka u turizmu ne bi bilo da nema razvoja infrastrukture. Dok gledamo grad ispod nas, s oko 60 metara visokog tornja Gradske vijećnice, Jurca ukazuje na glavne konture onoga već napravljenog, ali i aktualnih radova i budućih planova.

Samo jedan je problem

No, rumunsku “evropsku bajku” narušava jedan problem - Šengen. Rumunija, kao i Bugarska, iako zadovoljava sve propisane tehničke uslove te je druga zemlja u Evropi koja uvodi registar imena putnika, i dalje nije u šengenskoj zoni. 

Kao i Bugarska, ulaz traži već godinama, ali svaki put dobije odbijenicu. Deo članica i dalje ima ozbiljne rezerve oko Rumunije na području pravosuđa i borbe protiv korupcije. Bila je to (i još uvek jeste) vruća tema i među samom rumunskom javnošću, koja je poslednjih godina svedočila, kao i Hrvatska, padu niza korumpiranih zvaničnika. Na primer, lanjski kontroverzni predlog uredbe kojom bi se dekriminaliziralo koruptivna dela u iznosu manjem od 50.000 evra naterao je građane da izađu na ulice i okupe se, kako su mediji prenosili, na najvećim protestima od pada Čaušeskua. 

„U Šengen smo spremni ući sutra. Čak i danas postoje zemlje koje se protive tome, s kojima razgovaramo o tome što radimo i ne razumemo njihovu zabrinutost. Nadamo se da ćemo nakon reforme Šengena, što će takođe biti na stolu tokom našeg predsedavanja, moći direktno i iskreno razgovarati o tome što bi trebalo da bude idući korak da uđemo u Šengen. Zabrinutost nije povezana sa šengenskim procesom, nego s drugim temama. Ili političke klime u njihovim zemljama to ne omogućavaju, ili ne veruju da je politička klima u Rumuniji i Bugarskoj prava za ulazak u Šengen. Nažalost, reč je o političkim razlozima koji blokiraju našu integraciju u područje Šengena“, tvrdi ministar za veropska pitanja Viktor Negresku