Žene u politici u BiH: Analiza postizbornog stanja

Bosanskohercegovačka politička kultura je dominantno kultura muškaraca i potrebno je dosta vremena, truda i inicijative da se takav koncept promijeni.

WiP / 01. Mart 2015

“Postoji veliki broj faktora od kojih zavise želje i mogućnosti žena da se (aktivnije) uključe u političke procese; najznačajniji faktor jeste obrazovanje, zatim profesionalni i socijalni status, ali i razvijenost demokratskih institucija, uticaj ženskih organizacija te procjena mogućnosti u ostvarivanju podrške u izbornoj kampanji. Ipak, na navedene faktore i odluku žena da se aktivno uključe u politički život najviše utiče njihovo okruženje, tradicionalna shvatanja i razumijevanja rodnih uloga te predrasude prema ženama. Posljednje navedeno ima veliki uticaj na samopouzdanje žena i njihovu želju za učešćem u političkom životu”, piše na početku studije “Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini”- Analiza učešća žena na stranačkim listama i konačnih rezultata općih izbora 2014, autorke Edite Miftari, aktivistkinje, feministkinje i magistrice rodnih studija u izdanju Fondacije CURE i Sarajevskog otvorenog centra.

U ovoj analizi napominje se da je najviše žena u parlamentu prisutno u nordijskim zemljama (42,1%), dok je taj procenat značajno niži na američkom kontinentu (25,6%) i u Evropi (oko 24%). Žene su najmanje zastupljene u parlamentima pacifičkih (oko 13,4%) i arapskih zemalja (17,8%).

Globalno posmatrano, 1995. godine samo 11,3% žena je učestvovalo u radu parlamenata širom svijeta, dok podaci iz januara 2014. godine pokazuju da se taj procenat povećao na 21,8%.

Tek je 39 svjetskih država u toku 2014. godine u svojim parlamentima imalo više od 30% žena, a među njima su prednjačile Ruanda (63,8%) i Andora (50%), a pratile ih Kuba (48,9%), Švedska (45%), Južnoafrička Republika (44,8%), Sejšeli (43,8%), Senegal (43,3%), Finska (42,5%), Ekvador (41,6%), Belgija (41,3%) i Nikaragva (40,2%).

“Na začelju ove liste, bez ijedne žene u parlamentima, nalazile su se Mikronezija, Palau, Katar i Vanuatu, a neznatno bolji, sa do 5% žena u parlamentima, bili su Kuvajt, Haiti, Iran, Libanon, Oman i Jemen. Bosna i Hercegovina, sa svojih 21,4%, zauzimala je 69. mjesto, dok je susjedna Hrvatska, po udjelu žena u parlamentu, prednjačila na 60. mjestu sa 23,8%, a Srbija čak na 27. mjestu sa 33,6%”, stoji u ovoj Analizi.

U analizi se dalje navodi da je 36 svjetskih država  u toku 2014. godine dostiglo kritičnu masu od 30% žena na ministarskim pozicijama.

“Među njima su prednjačile Nikaragva (57,1%), Švedska (56,5%) i Finska (50%), a pratile su ih Francuska (48,6%), Cabo Verde i Norveška (47,1%), Nizozemska (46,7%), Danska (45,5%), Peru (44,4%), Švicarska (42,9%), Belgija (41,7%), Bugarska (41,2%) i Lihtenštajn (40%). Jedina zemlja u regionu koja je na ministarskim pozicijama u toku 2014. godine imala 30% žena je Albanija gdje, od ukupno 20 ministarskih pozicija, 6 zauzimaju žene. Na posljednjem, 97. mjestu ove liste, nalazila se Bosna i Hercegovina, koja svoju neslavnu poziciju već godinama dijeli sa Brunej Darusalamom, Libanonom, Pakistanom, San Marinom, Saudijskom Arabijom, Solomonskim Otocima i Vanuatuom, kojima je zajedničko da na ministarskim pozicijama nemaju niti jednu ženu”, objašnja se u ovoj studiji.

Dominantno muška kultura

Ženska kvota je u BiH prvi put uvedena nakon lokalnih izbora 1997. godine od strane OSCE-ove Privremene izborne komisije, što je značilo da svaka politička partija mora na izborne liste staviti najmanje tri žene i to među prvih deset kandidata.

U BiH, otvorene liste su doprinijele da žene na listama imaju jednake mogućnosti da budu izabrane u zakonodavne organe vlasti, bez obzira na kojem se mjestu na listi one nalaze, ako pri tome dobiju dovoljan broj glasova od strane biračkog tijela.

“U tradicionalnom društvu kao što je Bosna i Hercegovina, optimizam i povjerenje da se biračko tijelo neće voditi stereotipima o rodnim ulogama prilikom izbora svojih predstavnika_ca u vlasti, po svoj prilici, luksuz je koji žene, ali i cijelo bh. društvo sebi ne mogu priuštiti. Otvorene liste jesu najbolja opcija koja pruža ženama i drugim marginalizovanim kategorijama društva najveće mogućnosti za izbor, ali ta opcija može biti efikasna samo u društvima koja su razvijena u toj mjeri da im izborne rodne kvote nisu potrebne da bi se postigla rodna ravnopravnost u zakonodavnim tijelima. Bosna i Hercegovina, nažalost, još uvijek nije dostigla takav nivo društvene i političke svijesti”, objašnjava autorka studije.

Dalje stoji da je bosanskohercegovačka politička kultura dominantno kultura muškaraca i da će biti potrebno dosta vremena, truda i inicijative da se takav koncept promijeni u korist većinske bosanskohercegovačke populacije, jer žene čine 52% stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u studiji se navodi i nekoliko pozitivnih promjena koje su se nedavno dogodile u političkom životu u BiH.

“U februaru 2013. godine, zastupnice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH su osnovale Klub parlamentarki koji trenutno djeluje kao neformalna grupa, ali je pokrenuta inicijativa da se usvoje amandmani na parlamentarne Statute, jer još uvijek nije moguće osnovati višepartijske klubove. Ovo je bio značajan korak za zastupnice iako je ovaj korak izazvao burnu javnu reakciju pojedinih političara u BiH. Drugi korak je učinjen u pogledu harmonizacije sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH te usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH koji se odnosi na odredbe koje regulišu rad tijela za provođenje izbora, kao i odredbe koje regulišu certifikaciju i predlaganje kandidata_kinja za izbore, a izmjene se odnose na nužnost postojanja 40% predstavnika_ca manje zastupljenog spola na listama”, stoji u ovoj studiji.

Važno je istaći da veća zastupljenost žena ima potencijal da dovede do većeg stepena obrazovanja djevojčica i djevojaka, da smanji njihove kućne obaveze, ali i da ponudi mladim ženama modele uzora koji mogu uticati na njihove želje i stavove da se aktivnije uključe u procese donošenja odluka u društvu čiji su dio.

“Ulazak većeg broja žena u parlament mijenja radnu klimu i dovodi do ravnopravnijih rodnih odnosa na tržištu radne snage, poboljšanja položaja žena u uslužnom sektoru, profesionalnom i menadžerskom radu, u visokom obrazovanju i u sindikalnim pokretima”, piše u ovoj studiji.

Kada je u pitanju pozicioniranost žena na kandidatskim listama za Opšte izbore 2014. godine, ona je rezultat organizovanih aktivnosti civilnog sektora u kontekstu unapređenja društveno-ekonomskog položaja žena u bh. društvu. Pored toga, u predizbornom ciklusu se izdvajala aktivna promocija uloge žena u politici, ali ne od strane političkih subjekata, nego od strane civilnog sektora.

Problemi u politici


Kada su u pitanju same liste, autorka studije izdvaja tri najveća problema: za žene su rezervisana uglavnom druga mjesta na listama, u odnosu na muškarce, nesrazmjerno je mali broj žena nositeljica stranačkih listi, a muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi.

Brojke pokazuju da je učešće žena na stranačkim listama za državni Parlament najčešće variralo između 40% i 43%. Udio žena na stranačkim listama za Federalni parlament iznosio je 43,60%, i išao je do 66,67%. Udio žena na stranačkim listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske se u mnogome nije razlikovao od udjela žena na listama za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Federalni parlament, i iznosio je 41,45%.

Autorka ove Analize Edita Miftari ističe da situacija u bh. politici i medijskom prostoru za vrijeme predizborne kampanje potvrđuje zabrinjavajuću činjenicu da smo i dalje podložni stereotipima kreiranim od strane patrijarhalnog društva u kojem živimo, koje političarku ne poznaje i ne priznaje na isti način kao političara.

Rezultati Opštih izbora 2014.


Za Predsjedništvo BiH kandidovalo se 17 kandidata_kinja, a od toga samo jedna žena i to za srpskog člana_icu Predsjedništva, koja nije izabrana.

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kandidovalo se 747 kandidata_kinja, od toga 306 žena, odnosno 40,96%. Od toga je 13 žena bilo na čelu liste na kojoj su bile kandidovane, odnosno od ukupno 123 liste za PSBiH, 10,57% njih je na čelu imalo ženu. Prema službenim i konačnim rezultatima, u Predstavnički dom PSBiH je izabrano deset žena (23,81%). Od toga je šest žena izabrano direktno, a četiri su dobile mjesto u PS BiH putem kompenzacijskih mandata. Sedam izabranih žena je iz Federacije BiH, dok su preostale tri izabrane iz Republike Srpske.

“Za Parlament Federacije BiH se kandidovalo 1.337 kandidata_kinja, od čega 583 žene, odnosno 43,60%. Od ovog broja, njih 30 se nalazilo na čelu liste na kojoj su bile kandidovane, odnosno od ukupno 187 listi za Parlament FBiH, 16,04% njih je na čelu imalo ženu. Prema službenim i konačnim rezultatima, u Parlament FBiH je izabrana 21 žena (21,43%). Od ovog broja, 12 žena je izabrano direktno, a devet njih su dobile mjesto u Parlamentu FBiH putem kompenzacijskih mandata”, stoji u ovoj studiji.

U Narodnu skupštinu Republike Srpske izabrano je 13 žena, odnosno 15,66%, od čega je njih pet izabrano direktno, sedam putem kompenzacijskih mandata, a jedna preraspodjelom mandata, s obzirom na to da je nedostajao jedan mandat za poslanike_ce iz reda hrvatskog naroda.

Na Opštim izborima 2014. godine izabrano je ukupno 19,90% žena na svim nivoima vlasti. Uprkos različitim nastojanjima da se zastupljenost žena u vlasti poveća, ni ove godine nismo dostigli rekordni udio žena od 20,15% iz 2002. godine, a 40% se i dalje čini nedostižnim.

“Na svim nivoima vlasti, najviše žena je izabrano iz reda Demokratske fronte – Željko Komšić, koja od ukupno 46 osvojenih mandata ima 17 zastupnica (36,95%), a od svih predstavničkih tijela u kojima je ova stranka osvojila mandate, samo u Skupštini Srednjobosanskog kantona nema niti jednu zastupnicu. Slijedi je koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP Herceg Bosne sa 17 zastupnica u 68 mandata (25%), koliko ih je ukupno osvojila ova stranka koja jedino nema zastupnicu u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona”, piše u Analizi.

U zaključku ove Analize ističe se da je rodna ravnopravnost u političkom životu najvažniji faktor postizanja rodne ravnopravnosti u društvu.



Analizu “Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini” možete pročitati OVDJE

 

Autorka teksta Maja Isović

Ovaj tekst je napisan u sklopu programa “Promocija žena u politici”, koji podržava britanska fondacija “Westminster Foundation for Democracy”.

 

 

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.