Ured Specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini pokrenuo je projekat: Lokalna zajednica prEUzima inicijativu. U okviru projekta planirane su posjete i debate u 15 lokalnih zajednica u BiH. Prve dvije organizovane su u Gračanici i Zvorniku, treća je bila u Derventi, četvrta u Prnjavoru, a peta je bila debata organizovana u Gradišci.
Na petoj javnoj debati o lokalnom ekonomskom i održivom razvoju u Gradišci, baš kao i na prethodne četiri, učestvovao je veliki broj predstavnika javne uprave, privrednika, organizacija civilnog društva, mladih, te nosilaca privrednog i kulturnog razvoja ove opštine.
Cilj ovih sesija jeste probližavanje evropskih integracija građanima BiH u manjim lokalnim zajednicama, u zajednicama koje znaju šta znači imati dobar lokalni proizvod, dobru startnu poziciju prema Evropi i svijetu. Sva dosadašnja druženja u ovim sredinama pokazala su kako postoje ljudi koji rade i žele bolje svojim sredinama, uz sve poteškoće na koje objektivno nailaze. U svakoj od ovih sredina mogu se prepoznati ljudi koji žele da prave iskorak u odnosu na trenutnu političku situaciju. Priče o takvim ljudima ohrabruju.
Istovremeno, želja jeste da se ukaže i na mnoge probleme, da se pokuša o svemu progovoriti na jedan konstruktivan način, bez političkih prepucavanja i poslovične demagogije.
Postoje u BiH sredine koje se po nečemu izdvajaju od drugih. U Tešnju npr. ima duplo više zaposlenih nego penzionera, opština je to koja izvozi svoje proizvode u više od 60 zemalja svijeta, u njoj radi skoro 20 stranih kompanija iz više zemalja Evropske unije. Grad Zvornik je na listi mikro evropskih gradova po ekonomičnosti. Derventa i Kotor Varoš su opštine koje gotovo pa nemaju nezaposlenih. Privrednici Prnjavora ostvare godišnji prihod viši od 650 miliona KM, od čega je više od 190 miliona KM izvoz.
Upravo ove sredine mogu predstavljati model koji bi se mogao preslikati i u drugim lokalnim zajednicama.
Specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars Gunar Vigemark rekao je u Gradišci kako je ova opština jedna od 15 koje će posjetiti u narednim mjesecima kako bi direktno razgovarao sa načelnicima, poslovnom zajednicom, studentima, običnim građanima, o situaciji u njihovim lokalnim zajednicama.
Proces evropskih integracija nije nešto što je u rukama političkih lidera, birokrata koji sjede u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, to je nešto što zahtijeva učešće svih ljudi. Značajan dio reformi koje treba preduzeti paralelno sa procesom usklađivanja sa propisima Evropske unije treba implementirati na lokalnom nivou, to je mjesto na kojem se reforme provode u djelo, kazao je Vigemark. Gradiška se nalazi na samoj granici sa Evropskoj unijom, nekih 50-ak metara rijeke Save dijeli BiH od Hrvatske koja je članica Evropske unije.
„Ja ću ovom prilikom najaviti da sljedeće sedmice imamo potpisivanje sporazuma o finansiranju mosta koji će se graditi ovdje u blizini Gradiške. Nadamo se da će taj most kada bude izgrađen doprinijeti unapređenju i jačanju ekonomskih aktivnosti i investicija, i ubrzati i pojednostaviti protok ljudi i robe, ali prije svega unaprijediti kontakte između ljudi", najavio je Specijalni predstavnik.
Prilikom posjete Gradišci, Vigemark se sastao sa predstavnicima nevladine organizacije "Most", koja se između ostalih aktivnosti bavi društvenim preduzetništvom. "Radi se o jednoj izuzetno zanimljivoj organizaciji. To su ljudi koji preuzimaju inicijativu, preuzimaju stvari u svoje ruke, ne čekaju nekog drugog da im osigura finansiranje i navodim ih kao jedan lijep primjer nečega što svi trebaju razumjeti, a to je da ne možemo mi kao EU doći i popunjavati sve rupe, bilo da je riječ u rupama u finansiranju ili nekim drugim potrebama, već da morate preuzeti stvari u svoje ruke. U Gradišci je bilo ohrabrujuće da vidim mlade ali i nešto starije koji preuzimaju inicijative, preuzimaju stvari u svoje ruke, naročito u okolnostima kada sve više mladih ljudi odlazi iz zemlje“ rekao je Vigemark.
Govoreći o prednostima Evropske unije, kazao je da suština Evropske unije jeste mobilnost ljudi, nepostojanje granica i mogućnost putovanja i izbora mjesta življenja, ali da je suština Evropske unije isto tako jačanje lokalnih zajednica, lokalnih samouprava. Upravo su to nivoi koji najviše profitiraju, kojima idu u prilog procesi evropskih integracija, oni su ti pravi korisnici, bilo da je riječ o proizvođačima, privatnom sektoru, studentima, kazao je.
„Kako bi se te pogodnosti ostvarile, bitno je da vi i dalje ostvarujete napredak u evropskim integracijama, ostvarujete dalje približavanje i da ne dolazi do zastoja zato što je izborna godina, proces evropskih integracija bi trebalo da bude apolitičan proces oko kojeg se svi slažu i trebaju ga podržavati ne samo deklarativno, već da ulože svoju energiju u taj proces“, naglasio je Vigemark.
Danas pored ovakvih skupova koji je jedna vrsta zbora građana, paralelno ambasadori zemalja članica EU razgovaraju sa predstavnicima gradskih i opštinskih uprava. Aktivnosti se odvijaju u okviru jedne od inicijativa za lokalnu upravu a koju pored članica Evropske unije podržavaju i države koje nisu članice EU, kao što su naše kolege iz Švajcarske.
„Cilj ove inicijative je da analiziramo neke dobre i loše prakse koje su prisutne u lokalnim samoupravama. U toku je cijeli niz sastanaka koje treba održati sa načelnicima i gradonačelnicima u RS. Jedna od karakteristika je da lokalne uprave mnogo više ulažu sredstava nego što im se iz samog sistema vraća, prisutna je nejednakost u ovoj raspodjeli sredstava i danas smo imali priliku da vidimo da ima jako dobrih projekata i ima potreba ali sredstava nedostaje. Mi kao EU ne možemo sa svoje strane popunjavati sve rupe u finansiranju pogotovo u ovim fazama kada još nemate status kandidata“, dodao je ambasador Vigemark.
Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić rekao je kako ta lokalna uprava teži ka evropskim vrijednostim te da je prepoznata naša komunikaciju i rad i saradnja sa UNDP-jem kao nosiocem svih aktivnosti.
„Mi smo shvatili da moramo prvo da budemo organizovana lokalna uprava, lokalna uprava u službi građana i privrednika da usvojimo principe planiranja, realizacije projekata i izvještavanja o tim projekata. Putem Svjetske banke kancelarije jednošalterskog poslovanja one-stop-shop, kroz smanjivanje administrativnih taksa i naknada za naše privrednike. Počev od 2018 godine svake godine ćemo ostavljati 200 hiljada KM privredi jer smo smanjili takse i naknade što se tiče pravnih subjekata i njihovih registracija“, rekao je načelnik Adžić.
On je najavio da će početkom jeseni Gradiška dobiti status grada.
„Razgovarali smo i o tome da se vidi mogućnost završetka mosta koji je od izuzetne važnosti ne samo za Opštinu Gradiška, već i za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Dobili smo uvjeravane da ćemo 13. aprila imati sastanak predstavnika svih nivoa vlasti u BiH sa predstavnicima Hrvatske predstavnicima Evropske investicione banke u Opštini Gradiška, da će se tu dogovoriti finansijska konstrukcija i očekivati je da će se krajem četvrtog mjeseca otvoriti i tender za izgradnju mosta. Razgovarali smo o završetku graničnog prelaza i carinskog terminala na prostoru lokaliteta novog mosta koji će zaista biti jedan od najsavremenijih na samo u BiH nego i u regionu, ali i ukazali na problem završetka obilaznice i ako bi se sad starim mostom sav putnički i transportni saobraćaj usmjeravao ka novom mostu tu bi došli u poziciju da bi prostor čitavog grada bio ugrožen i komunikacija domaćeg stanovništva, škola, djece, bila vrlo upitna“ naglasio je prvi čovjek Gradiške.
Naglasio je kako je ovo tek početak jedne ozbiljne saradnje između lokalne uprave Opštine Gradiška i Evropske Komisije da se iskoriste mogućnosti koje pružaju grantovi, fondacije i razvojne agencije zemalja članica i ambasade zemalja članica EU.
„Mislim da je lokalna uprava Gradiška prepoznata od Evropske unije i UNDP-ja da smo spremni za saradnju, da baštinimo tekovine Evropske unije i da smo spremni u svom radu da prihvatimo nove principe i nove oblike organizovanja i rada i nove sadržaje kako bi što prije prišli EU“, rekao je Zoran Adžić.
Prisutni na debati u Gradišci su takođe iskoristili priliku da sa domaćim, regionalnim i međunarodnim stručnjacima razgovaraju i o ostalim temama koje mogu unaprijediti poslovnu klimu, dovesti investitore, ali i riješiti lokalne infrastrukturne probleme.
