ŽIVOT POSVEĆEN KNJIGAMA: Internet je uništio i obezvrijedio rječnike i enciklopedije, a kapitalizam društvene nauke

Miroslav Gojković koji stoji iza Ramajane kaže da je zadovoljan radom i prodajom knjiga.

Foto: BUKA

“Antikvarijat Ramajana” otvoren je prije godinu i po u Banjaluci, a i dalje ostaje kao jedina „antikvarnica“ na području grada. Miroslav Gojković koji stoji iza Ramajane kaže da je zadovoljan radom i prodajom knjiga. Kroz rad su on i kolega upoznali mnogo divnih ljudi, produbili neka prijateljstva, objavili dvije knjige, dvije su još u pripremi i organizovali jednu jako uspješnu promociju.

Osnovno je pitanje može li prodati dovoljno knjiga da se od toga može živjeti, a Miroslav nam kaže da može.

 

Foto: Miroslav Gojković. Buka arhiva

 

“Naravno. Potrebno je cjelodnevno zalaganje i angažman svih fizičkih, mentalnih i emotivnih resursa, ali može. Knjiga je izuzetno širok pojam. Od enciklopedija ptica i leptira, popravke automobila i peći za grijanje, gajenju ruža i mačaka do astrofizike – dug je put i široka lepeza potencijalnih interesanata”, kaže za BUKU Gojković.

Život knjižara ne razlikuje se mnogo od života drugih ljudi koji su privatnici.

“U siromašnoj zemlji u kojoj najveća većina stanovništva priča i mašta o odlasku u inostranstvu ne može biti lako, ali nije ni ne moguće. Neko je nekada rekao ‘Dajte mi samo ljubav i rad’, i to je i naše uvjerenje. Najveća većina ljudi ima izuzetno romantične predrasude o knjižarstvu. Vi kao sjedite u romantičnom okruženju, vile milosnice vas zasipaju cvijećem, a vi od sreće svirate harfu i ližete ugodni med sudbine. Međutim, ne lezi vraže. Stvarnost je potpuno aromantična i često vam centralni nervni sistem sveže na mašnu. U proteklih osamnaest mjeseci nas dvojica smo skenirali preko deset hiljada knjiga, svaku pojedinačno, izmjerili svakoj dimenzije i svaku upisali na sajt. Znate koliko je to posao, koliko zahtjeva vremena i strpljenja. Plaćate skupo loš internet, skupu struju i hiljadu drugih malih troškova. Ako petnaest mjeseci sve platite na vrijeme, a šesnaesti mjesec kasnite pet dana sa plaćanjem pio ili slično odmah vas stižu prijetnje blokadama, tužbama. Ljudi koji dođu pa vam drže predavanja o sebi, svojoj porodici, istoriji ovog ili onog … Hiljadu telefonskih poziva, mailova, nestrpljivosti i sujete vaše i tuđe”, kaže nam Miroslav dodajući da je to posao ogromne emulzija ljepote i stresa, ukratko.

Kao najtraženije knjige Miroslav izdvaja: “Samom sebi” Marka Aurelija, tu su i klasici ruske književnosti prije svega  Dostojevski; “Lolita” i “Majstor i margarita”; svi priručnici i rječnici za učenje njemačkog jezika; istorija svih epoha.

“Prodaje se sve. Često se jako ugodno iznenadimo šta ljudi kupe i traže. Nedavno je čovjek pitao da li imamo nešto o tome kako se pravi staklo za brodove”, prisjeća se Gojković.

Kada je u pitanju potražnja za rijetkim knjigama Miroslav kaže da tržište rijetkim knjigama nije veliko ni u Beogradu i Zagrebu, pa samim tim ni kod nas.

“Ljudi više vole da ih vide, nego da kupe ili posjeduju. Prodali smo nekoliko prvih izdanja Andrića, Šantića, časopisa i rječnika iz 18.i 19.vijeka”, ističe naš sagovornik.

Na policama “Ramajane” nalaze se biseri, a neki od njih su kaže Mirislav:  “Istorija i estetika knjige” u četiri velika toma. Iskreno “Fedon” od Platona i “Samom sebi” ili “Bhagavad Gita” i “Ramajana” važnije i značajnije od bilo koje knjige iz petnaestog vijeka. Imaju nekoliko rječnika i enciklopedija iz sedamnaestog i osamnaestog vijeka, prvo izdanje Ex ponta, Ivkove slave, knjige sa posvetama Matvejevića, Isaka Samokovlije …

DRUŠTVENE NAUKE

Knjige društvenih nauka filozofije, sociologije, psihologije i drugih se sve manje traže.

“Zameo ih vjetar iliti prohujalo s vihorom. Internet je uništio i obezvrijedio rječnike i enciklopedije, a kapitalizam društvene nauke. Kako danas kada su tržni centri nove crkve i hramovi govoriti da smisao života nije ‘da kupiš njivu i zavist sela’ kak’ bi onomad rekli zabranjenopušenjevci, da nije shop until you drop. Čovjek je u kapitalizmu potpuno poživinčen, o čemu nam je Adorno i ekipa govorio pre šezdeset-sedamdeset godina, samo nismo shvatali; redukovani smo i redukuju nas svaki dan na životinjske instinkte i čula su nam toliko bombardovana reklamama i željama, da je teško doprijeti i do svojih bližnjih, nekmoli do ostalih. Pitanje o dubljim shvatanjima svijeta koji nas okružuje je demode”, kaže Gojković.

Međutim, dodaje, da uvijek postoje posvećenici koji nadomjeste svako bujanje kiča.

“Tako je i sa filozofijom i sličnim naukama – postoje posvećenici koji su u dublji, gotovo familijarnim odnosima sa njom i to je uglavnom mala vojska divnih ljudi”.

Miroslav kaže da su knjige za njega čudo. “Bez želje za mistifikacijom – knjige su mistična ljubav.Od ratnih godina, kada su pomagale preživjeti dječaštvo i mladost u ratu i dati smisao besmislu, do danas”.

PREPORUKE

Na kraju smo Miroslava pitali i koje su knjige na njega ostavile najveći utisak:

“Mnogo je velikih knjiga u istoriji čovječanstva, koje u ovim i onim periodima i fazama života ostave dubok trag.’Ramajana’, filozofsko-mistična knjiga u formi poetske proze, ‘Ispod vulkana’ Malkolma Laurija, ‘Društvo spektakla’ Gi Debora, ‘Ponovo u vrlom novom svetu’  Hakslija, ‘Fedon’ od Platona, ‘Samom sebi’ Marka Aurelija, ‘Put velikog rastanka’ Sacinandana Swamija, vječito inspirativna poezija Česlava Miloša, Tomasa Sternsa Eliota, čudo jezika i stvaranja u Devinskim elegijama Rilkea, ‘Čovek koji voli’ Nine Karin Monsen, ‘Naša braća životinje’ Edgara Kupfera Koberwitza … I naravno ‘Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga’ Umberta Eka”, kaže na kraju razgovora Miroslav Gojković.

 

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.