Srećko Pulig


Kolumne

04.08.2020

JUGOSLAVIJA / Gdje je nestala Jugoslavija?

Srećko Pulig

Problem možemo formulirati i ovako: ako se raspala jedna država, je li se raspalo i društvo koje je ona činila, u svim svojim segmentima?

Kolumne

02.10.2017

Kolumna / Katalonska repriza jugo-scenarija

Srećko Pulig

Katalonska vlada smatra da će joj evropske institucije pomoći u trasiranju puta do neovisnosti, a pri tome se poziva na iskustvo bivših jugoslavenskih republika. Još samo da postanu svjesni da se nekadašnji separatisti s ovdašnjih prostora danas protive svakom separatizmu unutar Unije

Kolumne

06.08.2017

KOMENTAR / Katalonska repriza jugo-scenarija

Srećko Pulig

Katalonska vlada smatra da će joj evropske institucije pomoći u trasiranju puta do neovisnosti, a pri tome se poziva na iskustvo bivših jugoslavenskih republika. Još samo da postanu svjesni da se nekadašnji separatisti s ovdašnjih prostora danas protive svakom separatizmu unutar Unije

Kolumne

22.03.2017

INTERVJU / Branislav Dimitrijević: Jugoslaviju vidim kroz politiku mira

Srećko Pulig

Problem je moje generacije, a pripadam onoj kojoj je kolaps socijalizma bio prirodna pojava, šta nismo videli kako bi takav sistem bio održiv. Potrebno je potpuno novo generacijsko iskustvo da bi se socijalističke ideje ponovno dogodile

Kolumne

07.07.2016

Ljubav / Čist račun, kratka ljubav

Srećko Pulig

Jugoslavenski narodi su mislili da glasaju za državu koja će biti ‘njihova’, a glasali su za državu kapitala. Englesko radništvo glasalo je protiv neoliberalizma, za koji misle da je ‘evropski’. A on je ustvari britanski izvozni proizvod, kaže Rastko Močnik

Kolumne

07.10.2015

/ Niko nije rođen kao radnik

Srećko Pulig

Kako repolitizovati koncept klase i kako danas misliti i praktikovati klasnu politiku?

Region

26.07.2014

/ Goran Lukič: Prekarijat se suviše analizira, a premalo organizira

Srećko Pulig

Sve te institucije, zajedno s političkim strukturama, koje implementiraju ono što kapitalizam hoće, čine ljudi koji nemaju svoj stav. Oni samo implementiraju ono što kapital kaže, a on sada primjerice kaže ono što se izlobira u Bruxellesu. Onda se to vraća nazad u nacionalna zakonodavstva, pa se lobiranje nastavlja preko parlamenta i stranaka.

Ekonomija

10.03.2013

INTERVJU / Masimo de Anđelis: Za prakticiranje zajedničkosti

Srećko Pulig

Za mnoge se pitanje “zajedničkih dobara” svodi na problematiku resursa, zajedničkih resursa i njihovog uništavanja. Ali stvarni ključ za uspostavljanje, održivost i širenje zajedničkih dobara, njihovo pretvaranje u transformativnu silu vizavi države i tržišta, može biti samo u prakticiranju zajedničkog, u činjenju zajedničkim. Jer, u tome je konstitutivna snaga zajedničkih dobara, koja dopušta ustanovljenje common sensea, putem uvažavanja raznolikosti. Moramo početi razmišljati o tome kako kreirati zajednička dobra kroz raznolikosti.

Kolumne

20.10.2012

/ Jugoslavija nije ime za prošlo, već za ono što dolazi

Srećko Pulig

Pišući pogovor slovenskom izdanju knjige francuskog filozofa Alaina Badioua “Čega je ime Sarkozy?“ (Ime česa je Sarkozy, Založba Sophia, Ljubljana, 2008), politolog Andrej Kurnik naslovljava ga “Reakcionar Sarkozy zahtijeva politički odgovor“. Tamo piše: “Filozofsko i političko značenje Sarkozyjeve izborne pobjede i štakoraša uopće, u tome je da znače pokušaj sprečavanja mogućnosti utemeljenja politike kao la politique.

Tema

05.09.2012

/ Lijeve inicijative i prakse ne treba tražiti u strankama socijalističkih imena

Srećko Pulig

Ratni nacionalizmi 1990-ih, za njih, ali i za čitava naša društva, bili su jedna vrsta haotičnih, ali funkcionalnih “prvobitnih akumulacija kapitala”. Haška suđenja i domaća takozvana suočavanja ostala su vanjska i nejaka. A falange novih malih velikih vođa, miloševića, dačića, tuđmana, sanadera, đukanovića i ostalih, i njihovih brojnih sledbenika, vojnika i paravojnika, postale su sistem. Uz manje ili više diskretnu, pa i ne sasvim diskretnu podršku, njihovih briselskih, vašingtonskih i inih međunarodnih protektora, solana, barosa, lipki, lajčaka i ostalih kacina. Ali to je to. Naš XXI vek. “Sablazan” uostalom, “koja traje već deset hiljada godina”

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.