Evropski tužioci će biti uključeni u kontrolu praćenja trošenja novca koji će BiH dobiti, ako Evropska komisija prihvati listu reformi u okviru novog Plana za rast za zapadni Balkan, koju je podnio bh. tim koji čine svi predstavnici vlasti, rečeno je "Nezavisnim".
To znači da će, ako zvaničnici BiH na bilo kojem nivou budu zloupotrebljavali sredstva koja će zemlja dobiti iz tog evropskog programa, biti predmet procesuiranja.
Podsjećamo, BiH je prvo zakasnila sa podnošenjem liste reformi za Plan rasta za zapadni Balkan, novi ambiciozni program EU pomoći zemljama regiona, a onda je, nakon što je Brisel produžio rok, uspjela da naknadno podnese listu. To ne znači da će sve projekte koje je BiH predložila Evropska komisija i prihvatiti, a još nije sigurno da li će BiH uspjeti da uđe u program za prvu tranšu sredstava, s obzirom na to da je jedina zemlja u regionu koja svoj posao nije obavila na vrijeme. Međutim, rečeno nam je da će EU posebno pažljivo pratiti kako se reforme sprovode i kako se njihov novac troši.
Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da je rat u Ukrajini preusmjerio ogromna sredstva EU namijenjena za druge programe unutar EU i u sklopu proširenja, a proces pristupanja Ukrajine EU dodatno je uzburkao duhove poljoprivrednika u EU, koji se plaše da bi mogli ostati bez subvencija, a istovremeno biti preplavljeni jeftinim proizvodima iz ove velike poljoprivredne zemlje. Osim toga, siromašnije zemlje EU, koje su do sada uglavnom primale sredstva iz evropskih kohezionih fondova, mogle bi ostati bez dijela tih sredstava, koja bi bila preusmjerena na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana. Istovremeno, bogate zemlje EU davaoci sredstava ljute su na neke zemlje, poput Mađarske, za koje tvrde da urušavaju vladavinu prava, a istovremeno primaju velika evropska sredstva.
Ovo su neke od dilema koje će sasvim sigurno uticati na sve buduće programe EU za zapadni Balkan. Ova tema je bila jedna od glavnih tačaka spoticanja prilikom debata unutar EU o usvajanju novog evropskog programa za naš region. Prilikom nedavnog razgovora s briselskim zvaničnicima, rečeno nam je da nijedna zemlja regiona neće biti zakinuta, ali da će kontrola biti mnogo rigoroznija i striktnija nego što je to bilo ikada ranije jer je potreba za novcem mnogo, pa neće biti uobičajenog tolerisanja koje je bilo karakteristika ranijih programa.
Iz Kancelarije javnog evropskog tužioca (EPPO) i iz Kancelarije za suzbijanje korupcije (OLAF) potvrđeno nam je da će oni biti uključeni u kontrolu trošenja sredstava iz Plana za zapadni Balkan. Napomene radi, Kancelarija evropskog javnog tužioca je pokrenula procesuiranja više ministara u Vladi susjedne Hrvatske zbog sumnji na zloupotrebu evropskog novca. Ukoliko bi zvaničnici BiH činili slične nezakonitosti, i sami bi se našli na udaru evropskih tužilaca.
Iako ovi evropski tužioci i istražitelji neće imati ista ovlaštenja kao u svojoj članici Hrvatskoj, biće uključeni u kontrolu praćenja trošenja i spremni da djeluju u slučaju zloupotreba, s obzirom na to da će to biti postavljeno kao uslov prije povlačenja novca.
U toj kancelariji su za "Nezavisne" rekli da je njihov osnovni posao da zaštite evropski novac i da je kontrola utroška sredstava iz Plana za zapadni Balkan jedan od primjera kako to rade u praksi.
"Mi smo nezavisno tijelo koje funkcioniše od 1. juna 2021. godine i odgovorni smo za istrage, progon i procesuiranje svih krivičnih djela koja ugrožavaju finansijske interese EU. U to uključujemo nekoliko vrsta prevara, prevara s porezom na dodatu vrijednost u kojima je šteta veća od deset miliona evra, pranje novca, korupciju i slična djela. U principu, radi se o korporativno-institucionalnim djelima", rekli su nam oni.
Dodali su da je njihova nadležnost u sumnjama na krivična djela koja se odnose na finansijska sredstva EU pitanje službene dužnosti, što znači da su zakonski obavezni da ove slučajeve procesuiraju.
"Možemo vas uvjeriti da ćemo ovaj posao uraditi temeljno", naglasili su nam.
U OLAF-u su nam takođe sličnim tonom istakli da se bave kriminalom koji dovodi do štete za budžet EU, bez obzira na to da li se djelo desilo u EU ili izvan nje.
“To uključuje strukturalne fondove EU, poljoprivredne fondove i fondove za ruralni razvoj, sve direktne troškove i spoljnu pomoć, kao i oblasti poreza i carina. Drugim riječima, gdje god je evropski novac, mi smo tu i nastavićemo da sprovodimo naš mandat koji proističe iz Direktive 883/2013", rekli su nam oni.
Dodali su da je ključ njihovog uspjeha saradnja s domaćim, evropskim i međunarodnim vlastima.
