Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebalo bi da do kraja sedmice raspiše Lokalne izbore koji će se održati prve nedjelje u oktobru. Time će u vodu pasti najave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o provođenju izbora po novom, entitetskom zakonu.
Izborni zakon BIH nalaže da se izbori održavaju prve nedjelje u oktobru, ukoliko taj dan nije vjerski praznik, a izbori se raspisuju 150 dana prije održavanja. To znači da bi predstojeći izbori trebalo da budu raspisani 8. maja.
Ranije su članovi Republičke izborne komisije, nakon poziva vlasti, podnijeli ostavke. Dok pojedini članovi lokalnih izbornih komisija podnose ostavke, nekoliko opština i gradova zatražilo je od CIK-a da imenuje nove članove izborne administracije.
Kako je propao Izborni zakon Republike Srpske?
Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 19. aprila Izborni zakon Republike Srpske, kojim je predviđeno da se u Republici Srpskoj ne primjenjuje državni zakon i ne priznaje ingerencija Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Da bi stupio na snagu, Zakon treba da bude odobren i u Vijeću Naroda Republike Srpske, a klub Bošnjaka je najavio pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. To znači da se čeka i odluka Ustavnog suda Republike Srpske što može potrajati, a vrijeme curi.
Nakon što CIK donese odluku o raspisivanju izbora nema nikakvih izmjena Izbornog zakona, pa ni entitetskog. Kada su usvojene izmjene Izbornog zakona 2004. koje u lokalnim parlamentima garantuju mjesta nacionalnim manjinama on je na snagu stupio nakon raspisivanja izbora, pa se počeo primjenjivati tek 2008. To znači da bi, sve i kada bi, Izborni zakon RS stupio na snagu njegova primjena bi krenula tek u narednom izbornom ciklusu.
Podsjećamo, vlasti Republike Srpske počele su s pozivima na opstrukcije CIK-a i prenos nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona. On je ranije upozorio vlasti da će do uraditi ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne usvoji izmjene, ali predstavnici aktuelne većine nisu pronašli kompromis niti pokazali volju za donošenjem zakona.
Politička analitičarka Tanja Topić za Buku kaže kako je neobično kako je entitetski Izborni zakon brzo nestao sa javne mape, i samim tim "propao" u zaglušujućoj anticivilizacijskoj buci o Rezoluciji u Srebrenici.
“Postoje još zadnji trzaji da se usvoji HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona na Savjetu ministara, dok istovremeno vidimo da pojedine opštinske administracije, i one koje su pod SNSD-ovom kontrolom delaju prema uputstvima CIK-a. Naravno, ne treba imati iluziju ni da neće postojati opstrukcija na terenu protiv Schmidtovog zakona, vidjeli smo sulude najave i ideje o intervenciji policije koja bi trebalo da razjuri CIK-ove biračke odbore, kao i da će Zakon o izbornom integritetu preko noći iskorijeniti političku korupciju i izborne prevare, koje su decenijama ugrađivane u mentalni sklop i političara i građana da su postale sastavni dio nacionalnih identiteta”, kaže Topić.
Dodaje da ograničen broj biračkih mjesta u kojima će se primijeniti nove tehnologije ne idu u prilog transparentnim, demokratskim i fer izborima.
“Entitetski izborni zakon ostao je zaglavljen negdje između, pitanje je kako će to njegovi kreatori prikazati u javnosti, sasvim sigurno ne kao sopstveni poraz a još manje kao priznanje da ipak prešutno priznaju legitimitet Christiana Schmidta”, ocjenjuje Topić.
Nakon što CIK raspiše izbore nezavisni kandidati i političke stranke imaju rok od 15 dana da na ovjeru dostave kandidatske liste.
Raspisivanjem Lokalnih izbora 2024. biće završena još jedna politička predstava u režiji lidera SNSD-a Milorada Dodika jer je već sada jasno da će Lokalni izbori biti provedeni po državnom, a ne entitetskom zakonu.
