2007. godine, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja privatizacije prva je zatorena Fabrika duhana Mostar. Samo nekoliko godina kasnije, tačnije 2018. godine, Fabrika duvana Banjaluka, koja je od 2013. godine bila u stoodstotnom vlasništvu bugarske kompanije „Bulgartabac“, definitivno je zatvorena. U martu 2022. godine, nakon 142 godine postojanja ugašena je i Fabrika duhana Sarajevo. Poslednja preostala fabrika duvana, koja se teškom mukom još nekako uspije održati je bijeljinski AD "Duvan".
"Mi se još nekako držimo, mada je proizvodnja iz godine u godinu sve teža. Jako je teško ne pokleknuti pred svim izazovima koje sa sobom nosi duvanarstvo. Proizvođača je sve manje. Nekada je na području Semberije i Posavine bilo oko 500 duvanara, danas ih je manje od 100. Ulaganja su jako velika, a otkupna cijena niska. Proizvodnja je nedovoljno podržana kada je riječ o podsticajima.Iako su za ovu godinu nešto malo povećana ta podsticajna sredstva, kao i otkupna cijena, to je još uvijek nedovoljno da bi ova proizvodnja se očuvala", kaže za Buku Svetozar Mihajlović savjetnik u AD "Duvan".
Uzgoj duvana tradicija sembersko -posavskog kraja
Početkom 70-tih godina, duvan se na sjeveroistočnom dijelu BiH počeo intenzivnije proizvoditi, oko hiljadu domaćinstava egzisteniju je obezbjeđivalo od uzgoja ove kulture na svojim imanjima.
"Proizvođača duvana danas ima onoliko koliko ih je nekada imalo samo jedno sembersko selo", kaže za Buku Čedomir Gotovčević, direktor u AD "Duvan", preduzeću koje je godinama organizator proizvodnje na ovim prostorima.
"Poslednja dešavanja i poskupljenje imputa bili su dodatni udar na proizvodnju koja ionako teško opstaje. Ove godine plan je povećan za 10 odsto. Nadamo se da ćemo otkupiti oko 250 tona. Kako bi smo motivisali proizvođače da ostanu u ovoj proizvodnji, povećali smo i otkupnu cijenu sa 4.70 na 5 maraka za treću klasu duvana", kaže Gotovčević za Buku.
Tridesetogodišnja tradicija uzgoja duvana na imanju Radenka Jevtića koja se nekada obavljala na površini od 8 hektara, prošle je godine znatno smanjena.
"Sada radim na oko 4,5 ha. Šta ću, jedva i ovo uspijem. Ulaganja su ogromna, ne isplati se. A opet šta ću drugo, ovdje kod nas u selu je zemljište slabije klase, pa jedino je pogodno za uzgoj duvana, a sa druge strane godinama smo se bavili time. S koljena na koljeno, tako reći. Uložilo s emnogo u ovu proizvodnju, u mehanizaciju, u sušare. I šta ću sada, ne mogu pustiti da to propadne. Tako da danas duvan uzgajamo čisto iz tradicije, ali da s emože od ovoga živjeti- ne može", kaže za Buku Radenko Jevtić proizvođač iz Semberije.
Pomoćnik ministra poljoprivrede RS Zoran Maletić, rekao je za Buku da podrška resornog ministarstva ovom vidu proizvodnje neće izostati, te da su podsticajna sredstva povećana.
"U prošloj godini smo imali podsticajnu mjeru od 0,45 KM/kg, za nadati je se da će to ove godine biti veće. U agrarnom budžetu su planirana sredstva za podršku ovom vidu proizvodnje ", kaže Maletić.
Proizvođači nisu optimistični
Nerentabilnost, ali i nesigurno tržište doveli su ovu proizvodnju pred kolaps, te mnogi duvanari odustaju od tradicije uzgoja duvana.. Potrebne su, kažu, hitne mjere nadležnih ukoliko žele spasiti ovu proizovdnju.
"Proizvodnju bi moglo spasiti samo da cijena kilograma duvana bude 8 maraka. U tom slučaju mi bi smo imali marku i po zarade, a ostalo bi išlo za ulaganje u proizvodnju. Jer ovo što se sada dešava, sa ovakvim uslovima proizvodnje, ne možemo pokriti ni troškove ulaganja. A gdje je što moraš platiti radnike?", kaže za Buku proizvođač Nedeljko Ristić.
70-tih godina prošlog vijeka u BiH se godišnje proizvodilo 25.000 tona duvana. 90-tih godina proizvodnja je pala na 10.000 tona. Danas se proizvede svega 300 tona godišnje.
Crno tržište cvjeta
Crno tržište duvana u BiH rapidno raste i postalo je najveće u Evropi. Procjene su da više je u proteklih 10 godina legalno tržište duvanskih proizvoda palo za više od 60% odsto, što za posljedicu ima ogromne gubitke u državnom budžetu.
Sa druge strane, paradoks je da upravo crno tržište duvana ovu proizvodnju spašava od gašenja. Legalno tržište, za kilogram duvana treće klase nudi otkupnu cijenu od oko 5,00 KM/kg, dok na crnom tržištu ta cijena dostiže od 9 do 12 maraka.
" Ilegalno tržište duvana BiH po vrijednosti je premašilo legalno i BiH je po tome jedinstven slučaj u cijeloj Evropi. Više od 70 odsto godišnjeg roda duvana završi na crnom tržištu. Velike su razlike između onih cijena koje mi plaćamo i onih koje plaća crno tržište. Mora se tražiti neki kompromis. Proizvođač mora imati ekonomsku opravdanost da bi proizvodio duvan, a podsticaji moraju biti znatno veći u odnosu na ove dosadašnje.", kaže za Buku Svetozar Mihajlović savjetnik u AD "Duvan".
Zbog crnog tržišta duvanskih proizvoda, državni budžet svake godine ostaje bez gotovo milijardu maraka, stotine miliona maraka gubi i legalna industrija , upozoravaju analitičari.
prof. dr Aleksa Milojević kaže za Buku da bi se jedino značajnijim ulaganjem u ovu proizvodnju i sistemskim mjerama ona mogla spasiti.
"Ovo je samo jedna u nizu privrednih grana koje se gase. Velike svjetske moćne kompanije imaju za cilj potpuno gašenje naše proizvodnje i uzimanje ovog tržišta. Naši proizvođači ne mogu biti konkurentni ni u kom pogledu, niti im mogu parirati. U razvijenim zemljama ta grana privrede je jasno i značajno podržana, kod nas za to ne postoji volja. Osnovni generator sive ekonomije je loša akcizna politika u BiH. Ubrzani rast akciza samo je pomogao rast crnog tržišta.", kaže za Buku Milojević.
Da su progresivne stope akciza na domaći duvan i prerađevine samo izazvale kontraefekat mišljenja je i savjetnik u AD "Duvan" Svetozar Mihajlović.
"Povećanje akciza je obaveza koju je BiH ranije preuzela od Evropske komisije, gdje se cijene cigareta i akciza usklađuju s EU, a gdje se ne prate drugi standardi. Sada imamo ekspanziju crnog tržišta. Država bi trebalo da ima veći uticaj i da stimuliše proizvodnju kako bi ljudi ostali u tom poslu i kako bi se duvan zadržao u legalnim tokovima, a ova proizvodnja opstala, kaže za Buku Mihajlović.
Državnim Zakonom o akcizama definisano je oporezivanje duvana i duvanskih proizvoda u BiH Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2023. godini prikupljena je akciza za domaće cigarete u iznosu 980 miliona maraka, dok se ove godine, kako je za Buku rekao Ratko Kovačević portparol UIO, očekuje da bude prikupljeno više od 1 milijarde maraka.
