Romi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta obilježavaju danas Đurđevdan, svoj najveći praznik. Đurđevdan, odnosno, Ederlezi - kako na romskom jeziku zovu ovaj praznik, zajednički je praznik svih Roma, bez obzira na vjersku pripadnost .
Vatra za sreću, voda za novi početak
Uprkos teškim uslovima života, veselje, igra i pjesma centralni je pojam romske kulture. " Za nas, Rome, Đurđevdan označava prekid zimovanja. Nekada davno ovvim praznikom označavao se kraj zime i romi su tada pokretali čerge i polazili na put. Od ovog dana mi smatramo da možemo ponovo spavati na otvorenom, pod vedrim nebom i kupati se u rijekama. Za nas sa ovim danom, kreće novi početak i nova nada", kaže za Buku Mujo Beganović.
Ranim ustajanjem i simboličnim kupanjem u vodi punoj cvijeća, Romi započinju obilježavanje svog najvećeg praznika, kojim slave proljeće, buđenje prirode i nove prilike. Proslava Đurđevdana, za Rome ima poseban značaj i prepuna je simbolike.
"Bojimo jaja u crvenu boju, na taj način prizivamo radost. Onda ujutro, na uranak naberemo cviječa i ovdje, u Bijeljini, odemo na kanal Dašnica, tu se za plodnost i rađanje ,a ali i zdravlje, umivamo i kupamo u vodi sa cvijećem. Voda predstavlja brisane grijeha i novi početak, a nakon toga beremo vrbove grančice, zamislimo želju i bacamo ih u rijeku", kaže za Buku Bisera Beganović
. Bacanjem vjenčića, vjeruje se, odbacuju se sve negativnosti, a donosi se vjera u ispunjenje želje da će pronaći bolje mjesto za život.
Pomaka ima ,ali borba za bolji položaj i dalje trajeU BiH ga, do danas, nisu pronašli. Iako najbrojnija, ova nacionalna manjina, ni danas nema status domicilnog stanovništva. Najbrojnija romska zajednica u BiH nalazi se u Bijeljini. U obrazovni sistem u Bijeljini uključeno je 150 romske djece, a mladih Roma ima i na fakultetima
. "Ulažemo velike napore da poboljšamo njihov stastus i položaj u društvu i da im omogužimo dostojne uslove živbota. No, oni i danas žive dosta teško. Naš cilj je da romsku djecu uključujemo u obrazovni sistem, a kasnije i u druge kulturne tokove", kaže za Buku Dragan Joković, direktor UG za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“ koji je sve sugrađane pozvao sugrađane na toleranciju, razumijevanje i pružanje pomoći romskoj populaciji.
Kroz program stambenog zbrinjavanja i investiranja u obrazovanje, godinama unazad u Bijeljini se nastoji poboljšati status ovih porodica. U okviru realizacije projekta “Stambeno zbrinjavanje Roma 2020-2021 u gradu Bijeljina”, zajedničkim djelovanjem Gradske uprave Grada Bijeljina, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, švajcarskog Karitasa i Udruženja građana “Otaharin“ završena je, nedavno, još jedna faza izgradnje stambenih jedinica, za najugroženije romske porodice. Do sada je izgrađeno 12 stanova,a projektom je planirana gradnja 24 stambene jedinice.
Česte migracije
Zbog loših uslova života, niske stope zaposlenosti, ekonomske nesigurnosti i diskriminacije kojoj su svakodnevno izloženi, ovaj, tradicionalno nomadski narod u stalnoj jer migraciji i potrazi za boljim životom.
"Ja živim sa ženom i četvero djece. Nismo zaposleni. Živimo od otpada, prikupljamo sekundarne sirovine, plastične flaše i željezo i tako nekako od toga preživljavamo. Uspijem dnevno da prikupim i dobijem od 5.00 do 10 maraka, od toga kupim hljeb i mlijeko za djecu i to mi je sve. Veoma je teško", kaže za Buku Mirsad Beganović. Kroz razne projekte godinama unazad lokalna zajednica nastoji pokušava poboljšati njihov status. Ali borba još nije gotova.
