Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization-WHO), zbog sve veće pojave netačnih informacija o koronavirusu, definisala je novi pojam „infodemija“, koji se odnosi na širenje lažnih vijesti i dezinformacija povezanih sa koronavirusom u medijima i na internetu. Koronavirus se širi cijelim svijetom, ali mnogo brže se šire lažne vijesti i dezinfomacije o pandemiji na internetu. Iako je borba protiv pandemije itekako prisutna moramo bitni svjesni i činjenice da nam je pored toga potrebna i borba protiv infodemije, jer naša vjerovanja utječu na naše ponašanje, a u situaciji u kojoj vlada ova ozbiljna pandemija naše ponašanje je ono što može ne samo da sačuva naš život i zdravlje, već da sačuva i ljude oko nas. U vremenu globalne krize izazvane pandemijom neophodno je pravovremeno, tačno i pouzdano informisanje, a lažne vijesti i dezinformacije opasnije su nego ikad. Premda nismo svi na istom nivou kada se radi o sposobnosti tumačenja informacija u javnom prostoru, moramo biti svjesni činjenice da dijeljenjem neprovjerenog sadržaja na društvenim mrežama možemo izazvati ogromne probleme po društvenu zajednicu.
U kontekstu širenja lažnih vijesti i dezinformacija ne može se i ne smije zanemariti ogovornost samih korisnika, što je i bio razlog da se odlučimo na pisanje ovog članka, na osnovu kojeg želimo dati doprinos u borbi protiv infodemije, a samim tim i koronavirusa. The NATO Strategic Communications Centre of Excellence (NATO StratCom COE) , objavio je krajem 2019. izvještaj o propustima društvenih mreža u borbi s manipulacijama na internetu u kojem se zaključuje da Facebook, Instagram, Twitteri YouTube još uvijek ne uspijevaju adekvatno odgovoriti na manipulacije koje se dešavaju na njihovim platformama, odnosno da samoregulacija nije postigla očekivani rezultat. WHO i Google pokrenuli su Google SOS alarm koji plasira službene informacije WHO-a na vrh pretrage korisnika vezane za koronavirus.
Jedina sličnost koronavirusa i lažnih vijesti u današnje vrijeme jeste da im se teško utvrđuje nulta tačka, da budemo precizniji odakle je infomacija potekla. Društvene mreže su pogodne za širenje informacija, ali su također i plodno tlo za širenje dezinfomacija i lažnih vijesti.
Prema preporukama Full Fact-a, Snopes-a i BBC Monitoring-a, tri pitanja koje treba sebi da postavimo prije nego što nešto podjelimo na društvenim mrežama su:
- Da li izvor informacije djeluje neodređeno ili kao da potiče od prijateljevog prijatelja kog ne možete da identifikujete?
- Da li sve informacije djeluju istinito?
- Da li ovaj sadržaj u vama budi emocije - sreću, bijes ili strah?
Jedan od velikih problema infodemije kao masovne pojave na društvenim mrežama jeste jezik, a rukovodstvo i odsjeci za sigurnost platformi poput Twitter-a, Google-a, Facebook-a bave se suzbijanjem lažnih vijesti primarno na engleskom jeziku.
Drugi problem jeste postojanje velikih zatvorenih grupa na različitim društvenim mrežama koje je nemoguće kontrolisati. Bez obzira na jezik, u specijaliziranim grupama koje broje desetine hiljada članova, koje su se do jučer bavile specifičnim temama, danas svi objavljuju, pišu i komentarišu samo jednu temu: koronavirus.
Od ličnih i domaćih preporuka za liječenje i suzbijanje, do teorija zavjere ko je i zašto napravio virus, kakvi su simptomi, kako se širi itd, u takvim grupama se širi veliki broj dezinformacija koje klasičnom metodom dijeljenja (share) postaju vijesti, odnosno lažne vijesti.
U današnjoj digitalnoj eri gdje svako može bit kreator i prenosilac vijesti, veoma je važno provjeriti izvore informacija. U vrijeme pandemije koja potresa cijelu planetu, usljed povećanog širenja panike i straha među ljudima, kod njih se, prema objašnjenju određenih psihologa, javljaju nove emocije, stoga se kao objašnjenje za prihvatanje lažnih informacija može uzeti to da se na taj način pronalazi izlaz iz stanja stresa.
Kada se osjećaj straha javi kao masovna pojava, poput ove današnje u doba pandemije koronavirusa, onda se na vrlo jednostavan način može manipulisati masom, a pojava lažnih vijesti je jedan od mehanizama manupulacije.
Borba protiv lažnih vijesti i dezinformacija datira od ranije, ali danas kad svijet vodi borbu sa koronavirusom, problem širenja ovog fenomena poprima sve ozbiljnije razmjere. Lažne vijesti i dezinformacije se u ovom slučaju šire iz brojnih razloga, kreiraju se planski ili slučajno, ali jedno je sigurno, a to je da mogu imati pogubne posljedice po zdravlje i bezbjednost ljudi. Od pojve koronavirusa na internetu se pojavio veliki broj lažnih vijesti, što dodatno otežava već dovoljno ozbiljnu i izazovnu situaciju, sa kojom se suočavaju i bore naše zemlje na svim nivoima, ali i ostatak svijeta. Ovom problemu vrlo ozbiljno se pristupa i na nivou Evropske unije, koja je uz borbu protiv širenja pandemije, aktivno usmjerena i na borbu protiv širenja lažnih vijesti, koje uprkos naporima koje ulažu naučna zajednica, zdravstvene institucije i radnici, imaju snažan uticaj i podstiču širenje panike i nepovjerenja među ljudima.
Kako pojedinac može doprinijeti borbi protiv infodemije?
- ne dijeliti informacije iz nepuzdanih ili neprovjerenih izvora;
- prijavite lažnu vijest na mreži na kojoj je objavljena;
- razgovarati sa ljudima koji dijele lažne vijesti.
A zemljama našeg regiona infodemija može biti značajna lekcija, a to je da se u narednom periodu posveti još veća pažnja medijskoj pismenosti, kako bi što veći broj građani bio u stanju da provjerava, kritički analizira i na pravi način bira informacije koje će konzumirati, objavljivati i dijeliti sa drugima.
Ali ono što je najvažnije u ovom trenutku jeste držati se relevantnih naučnih i institucionalnih izvora informisanja, jer samo ćemo tako pobijediti i pandemiju i infodemiju.
Blog je nastao kao rezultat saradnje Intituta za napredno liderstvo u politici (ALPI) u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).
