Migracijski tokovi u BiH: Zahvalnost, ljubav i poštovanje

Napisali: Mensur Seferović i Vedrana Vujović

vujovicseferovic / 30. Januar 2020

 Ušli smo u 2020. godinu, stigla je zima, a sa zimom, u medijskom prostoru, zaledila se priča o migrantima u Bosni i Hercegovini. Kamp Vučjak u Unsko-Sanskom kantonu je zatvoren čime je spriječena humanitarna katastrofa. Migranti su prebačeni u prihvatne centre u Hadžićima i Blažuju.

U želji da ova tema ne bude samo fokus javnosti tek kada se dese određene nevolje i/ili incidenti, upit smo poslali Crvenom Križu FBiH i dobili sljedeće informacije, koje predstavljaju osnov za buduće strategije i aktivnosti prema migrantima koji se nalaze u Bosni  i Hercegovini.

 Prema statistikama, migracijski tokovi u Bosni i Hercegovini u 2019. nadmašili su one iz 2018. godine. Do sada je više od 28.000 registrovanih dolazaka, ali se smatra da su brojke znatno veće. U 2018. godini u zemlju je stiglo više od 25.000 ljudi koji su pokušavali doći do Evropske unije. UNHCR procjenjuje da je trenutno 7.000 migranata u zemlji, a samo polovina je registrirana u privremenim prihvatnim centrima, a ostali spavaju na otvorenom, van centara ili u privatnom smještaju. Većina dolazi iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Irana, Bangladeša i Sirije. 60 posto su muškarci samci, ostatak su porodice i djeca bez pratnje ili odvojena djeca. U Bosnu i Hercegovinu ulaze kroz dvije različite rute: Turske, Grčke, Albanije i Crne Gore; ili Turske, Grčke, Republike Sjeverne Makedonije ili Bugarske i Srbije. Većina ljudi kreće se ravno prema Unsko-sanskom kantonu, na sjeverozapadu zemlje, gdje pokušavaju ući u Evropsku uniju kroz Hrvatsku, pokušavajući preći granicu od 900 km, ponekad i više puta. Društvo Crvenog križa Bosne i Hercegovine, uz podršku IFRC-a, MKCK-a i mnogih nacionalnih društava CK i CP, surađuje s IOM-om i drugim agencijama kako bi ljudima osigurao pristup osnovnoj hrani, vodi i smještaju, kao i uslugama prve pomoći i psihosocijalne podrške.

Crveni križ djeluje u 5 privremenih prihvatnih centara: Bira i Borići (Bihać), Miral (Velika Kladuša), Sedra (Cazin) i Salakovac (Mostar), gdje priprema i distribuira tople obroke, dijeli odjeću, deke, higijenske artikle, te usluge prve pomoći, psihosocijalne podrške, obnavljanja porodičnih veza, a kroz postere i letke i upozoravanje na opasnost od mina. Sredstva su osigurana od Hitnog apela – IFRC i Švicarskog Crvenog križa (ŠCK je mali dio sredstava usmjerio i CK Kladanj, zbog pojave migranata u tranzitu kroz ovo područje). Od 15.10.2019. godine, uz podršku Danskog vijeća za izbjeglice (DRC-a), djeluje 5 mobilnih/terenskih timova prve pomoći za poboljšanje zdravstvenih usluga, nastalih kao rezultat procjene potreba na terenu (Tuzlanski kanton, Ključ, Mostar, Bijeljina i Kalesija). OPV tim, uz podršku MKCK-a, djeluje u Unsko-sanskom kantonu, a u toku je formiranje ovog tima u Tuzlanskom, kao i u Kantonu Sarajevo. U okviru OPV aktivnosti timovi migrantima pružaju usluge punjenja mobilnih telefona, dijeljenje internet kartica, upoznavaju migrante sa Trace the Face uslugama, kao i postavljaju postere i dijele informativne letke sa uputama.  

Najveći donatori i prijatelji su: IFRC – Međunarodna Federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Crveni polumjesec Turske, Italijanski Crveni križ, Crveni križ Lombardije, Njemački Crveni križ, Crveni križ Bavarske,Švicarski Crveni križ, ICRC – Međunarodni komitet Crvenog križa, Kuvajtski Crveni polumjesec, Hrvatski Crveni križ, Švicarska Ambasada u Sarajevu, Crveni polumjesec UAE, World Vision, itd. Iz insitucija i poslovnog sektora, ističu se: IOM – Međunarodna organizacija za migracije, DRC – Dansko izbjegličko vijeće, Rijaset Islamske zajednice u BiH, Merhamet, Sarajevska pivara, Coca Cola, tržni centri, i druge poslovne organizacije, građani i struktura Crvenog križa Federacije BiH.

Medijski sadržaj o migrantskoj krizi, koja je još uvijek pristuna u BiH, smanjio se ili je gotovo nepostojan zbog cjelokupnog fokusa na aktualno formiranje državne i federalne vlasti.

Imajući u vidu važnost učešća lokale zajednice u rješavanju migrantske krize, a idući u susret Lokalnim izborima u BiH koji se trebaju desiti u oktobru ove godine, želimo vratiti problematiku migranata u medijski i politički fokus.

Prateći i analizirajući mnoge faktore, smatramo da su ovo prioriteti i izazovi koji su pred svima nama:

  • Sistemsko upravljanje migracijama sa nivoa države BiH i definiranje odnosa sa vlastima BiH i nižim razinama
  • Poboljšanje sistemskog i operativnog partnerstva sa IFRC-om i Nacionalnim društvima(jednostavniji pristup u korištenju sredstava, povećanje sredstava i jačanje kapaciteta strukture ND)
  • Jasnije i sadržajnije partnerstvo sa IOM-om i drugim UN i međunarodnim organiz. (DRC, WV i dr.)
  • Efikasnije upravljanje procesom podrške migrantima sa nivoa ND
  • Povećanje broja mobilnih timova
  • Osigurati jedinstvo i participaciju svih u ovom izazovu
  • Eliminisanje operativnih slabosti u strukturi
  • Povećati brigu o osoblju i volonterima Crvenog križa
  • Poboljšati saradnju i koordinaciju sa ostalim organizacijama i akterima
  • Imati u vidu poštivanje ljudskih prava i očuvanje ljudskog dostojanstva

Zahvalnost, ljubav i poštovanje – poruka je koju su poslali migranti Crvenom križu FBiH napuštajući Vučjak i upravo to nam teba biti vodilja u svakodnevnom djelovanju.

Naša je obaveza da radimo za sve građane i štitimo ljudska individalna i kolektivna prava. Samo ozbiljnim i stručnim pristupom smanjit ćemo i migrantsku i opću društvenu krizu, čime ćemo početi praviti iskorake u nivo političke kulture i demokratije u našoj državi.

 

Blog je nastao kao rezultat međustranačke saradnje Intituta za napredno liderstvo u politici (ALPI) u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta.

 


Od istog autora

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.