Govor mržnje je opštepoznata konstanta u bosanskohercegovačkim medijima. Pojavom interneta kao najprostranjenijeg medijskog tržišta, svi veliki audiovizuelni i štampani mediji u Bosni i Hercegovini su proširili svoje poslovanje na internet. Internet kao medijsko tržište, ostavio je prostor za pojavu novih izvora informacija u vidu novih informativnih: portala, YouTube kanala, blogova, baza podataka i foruma za diskusiju kao što je Reddit. Širok spektar izbora izvora informacija doveo je do polarizacije interneta, kao i medijske publike na internetu. Polarizacija interneta nije zaobišla ni bosanskohercegovačko medijsko nebo, gdje su mediji primarno podijeljeni po nacionalnoj osnovi, nakon toga političkoj, pa po svakoj drugoj osnovi. Medijski konzumenti na internetu većinom prate medije koji se poklapaju sa njihovim, primarno, političkim stavovima. Takav vid informisanja, bez uvida u mišljenja i stavove druge strane, u poslijeratnom i podijeljenom društvu kao što je Bosna i Hercegovina može ostaviti ogromne posljedice i usporiti društvenu rekonsilijaciju.
Rad londonskog grafičkog dizajnera o mapi stereotipa u Evropi govori mnogo o međuljudskim odnosima na prostorima bivše Jugoslavije. Mapirani stereotipi se ogledaju i u medijskom sadržaju koji se plasira u svim balkanskim državama.
Portali kao generatori govora mržnje
More internetskih portala bez impresuma i sumnjivih namjera preplavilo je bosanskohercegovačko medijsko nebo. Nepotpisani novinari plasiraju govor mržnje putem različitih portala na kojima plasiraju lažne informacije, a da pri tome ne snose nikakve posljedice. Posljedice njihovog djelovanja snose njihovi konzumenti koji upujaju informacije bez ikakve provjere, te nastavljaju gdje je nepotpisani novinar stao, nastavljaju da šire mržnju i netrpeljivost na drugim izvorima (dez)informisanja.
Međunacionalna netrpeljivost na internetu je svakodnevnica bosanskohercegovačkog medijskog konzumenta. Različita huškanja na svoje sunarodnike su konstanta, međutim izbijanjem migrantske krize u BiH određene društvene grupacije pokazale su svoje pravo lice. Narodi Bosne i Hercegovine su ujedinili u mržnji prema ljudima u pokretu. Svoje rasističke izlive mržnje prema njima plasirali su u obliku govora mržnje primarno u komentarima na vijesti o ljudima u pokretu. Mediji su samo rasplamsavali atmosferu netrpljivosti izvještavajući samo o sukobima migranata sa lokalnim stanovništvom, međusobnim sukobima unutar kampova koji se su znali prenijeti i na ulice, pljačkama i sličnim prestupima, bez saopštavanja broja ljudi u pokretu koji borave u BiH, kao i bez pojašnjenja da mali broj njih učestvuje u prestupima i kriminalnim radnjama. Sve je rezultiralo pojavom rasističkog portala antimigrant.ba koji na najgnusniji način širi rasističku propagandu prema ljudima u pokretu.
U naletu emocije i animoziteta prema drugom i drugačijem nacionalisti svih naroda Bosne i Hercegovine ulaze u žučne rasprave u sekciji namijenjenoj za komentarisanje plasiranog sadržaja. U svojim komentarima oni se ne libe da pokažu svoju netrpeljivost i odbijanje razumijevanja drugog čovjeka, što dovodi do izliva mržnje pretočenog u nekoliko rečenica, nazivajući čitave narode teroristima, genocidašima i ostalom terminologijom balkanskog online govora mržnje.
Mimovi kao glavno oružje online ratovanja
Internet mim je viralni sadržaj koji se od korisnika do korisnika širi putem interneta. Najčešće se javlja u obliku slike sa dodatim tekstom, ali može biti i u obliku video-klipa, riječi ili fraze. Mim je uglavnom zasnovan na jednom šablonu, konceptu, koji korisnik prema svom ličnom nahođenju mijenja i prosljeđuje dalje, ne remeteći osnovnu strukturu i prepoznatljivost. Može prenijeti bilo kakvu poruku, ironičnu ili sarkastičnu, i može predstavljati parodiju, šalu ili imati oblik društvene, političke ili bilo kakve druge kritike. Veoma velika fleksibilnost omogućava da iz izvorne forme može nastati na desetine hiljada varijacija.
Kao što i sama definicija govori, mimovi mogu da prenesu bilo kakvu poruku. Kreatori mimova u engleskom jeziku se nazivaju „Meme Lords“, dok je na Balkanu taj naziv lokalizovan u „Mim serdare“, „Mim begove“, „Mim age“, itd... Balkanska mim scena praplavljena je govorom mržnje koji se na prvi pogled čini kao neka humoristična satira. Otvorena huškanja i ismijavanja dovela su do tzv. „mim ratova“ u kojima se ne biraju sredstva. Negiranja zločina, ismijavanje kompletnih naroda, izvrgavanja ruglu simbola drugih država su stalna pojava. Istorija je najproblematičnija naučna disciplina na prostoru bivše Jugoslavije, što zbog različitih tumačenja, što zbog bezočnih laži koji se „ugrađuju“ u istoriju.
U nekim slučajevima, pri nedostupnosti izvora informacija, mim stranice u odigrale ključnu ulogu u informisanju javnosti o gorućim temama. Stranice desnog političkog spektra su primjetile da kroz mimove mogu da plasiraju svoje stavove i na taj način animiraju, primarno, mlađu medijsku publiku kojoj ovaj format očigledno odgovara.
Ismijavanje dijelova istorije i kulture drugih naroda je najveći segmet desno orijentisanog mim sadržaja. Glavni problem ovakvog sadržaja je taj što primarni cilj nije zabava ili satira, nego širenje mržnje i dokazivanje „superiornosti“ jednog naroda nad drugim narodima. Takve stranice postoje u svim bivšim državama, jedina razlika se ogleda u tome što u zavisnosti od etničkog porijekla administratora stranice zavisi i koji narodi i kulture će biti izvrgnuti ruglu.
Tviter pohodi
Početkom 2021. godine srpske ultra desničarske stranice su odlučile da se obračunaju sa svojim političkim neistomišljenicima, to jeste korisnicima Tvitera koji dijele liberalne i ultra liberalne poglede na svijet. Srpski ultra desničari koji sebe nazivaju „New age četnici“ su početkom godine organizovali, kako oni tvrde, „Seobu Srba na Tviter“. U prvim danima ova društvena grupacija je djelovala individualno, da bi se nakon nekoliko dana organizovala u zajednicu koja koristi rusku društvenu mrežu Telegram. Telegram grupa koju te individue koriste za samo nekoliko dana dobila je jasnu organizacijsku hijerarhiju, pravila ponašanja i načela.
Osim brze hijerarhijske organizacije, grupa je ubrzo počela da dobija zadatke koga i kako da napadaju na Tviteru, uz jasne instrukcije koju objavu treba da „napadaju“ te koje internetske izražajne forme bi trebalo da koriste.
Bosanskohercegovačka, ali u širem spektru i balkanska medijska stvarnost (portali, televizija, radio, društvene mreže) uz nedostatak regulativa na internetu i pod okriljem slobode govora, sve više tone u bezkompromisni govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Sve ove pojave još jednom dokazuju tužnu činjenicu, da je mržnja najunosniji posao na Balkanu.
Konstantin Tomović (za konkurs)
