Ovaj sveštenik i vizionarski mislilac bio je jedan od prvih zagovornika slobodne trgovine. Njegov glavni argument "za" bio je činjenica da mala ali moćna elita u Stokholmu drži apsolutnu većinu ukupnog bogatstva, dok oni koji najviše rade umiru od gladi. Krivac za takvu situaciju prema Hidenijusovom mišljenju bili su upravo rigidni i zastareli trgovinski propisi.
Premda njegova borba za slovodnu trgovinu nije urodila plodom, Akt o slobodi štampe bio je toliko napredan da četiri principa iz ovog dokumenta i dan danas čine temelj neverovatne slobode govora u ovoj skandinavskoj zemlji.
1. ZABRANA CENZURE
Pre Akta o slobodi štampe, svaki tekst je morao da bude odobren od države da bi se objavio, a dozvolu je bilo jako teško dobiti ako tekst nije bio laskav.
2. PRISTUP ZVANIČNIM DOKUMENTIMA
Pre akta, umnožavanje i objavljivanje državnih dokumenata biloi je kažljivo zakonom, a poverljivi su bili čak i transkripti zasedanja parlamenta. Ipak, posle Hidenijusovog zakona svi državni dokumenti, osim onih sa oznakom poverljivosti, morali su da budu dostupni javnosti.
3. NEVIN DOK SE NE DOKAŽE SUPROTNO
Akt o slobodi štampe omogućio je piscima da objavljuju i umnožavaju svoja dela sve dok sud ne dokaže da je u njima direktno prekršen zakon.
4. ZAKONSKI ZAGARANTOVANA SLOBODA ŠTAMPE
Činjenica da je uveden zakon koji garantuje slobodu štampe stavila je ograničenja na državu i tako postavila pravnu osnovu za sve dalje akte koji su doprineli liberalizaciji ljudskog društva.