<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Brutalna priča o najpoznatijoj ratnoj fotografiji

FOTO

Eddie Adams snimio je ubojstvo čovjeka točno u trenutku kad je metak ušao u njegovu lubanju

11. juni 2019, 3:52

Pištolj je već trznuo u ispruženoj ruci vojnika, dok se zarobljenikovo lice zgrčilo od udara metka koji ulazi u sljepoočnicu.

U lijevom uglu fotografije je vojnik koji je šokiran pucnjem, napravio grimasu.

Teško je ne osjećati istovremeno odbojnost i krivnju, znajući da gledamo fotografiju snimljenu točno u trenutku smrti.

Balistički stručnjaci kažu da ova fotografija - koja je postala poznata kao 'Saigonska egzekucija' - pokazuje mikrosekundu u kojoj je metak ušao u čovjekovu glavu.

Fotografija Eddiea Adama na kojoj brigadni general Nguyen Ngoc Loan ubija zarobljenika Nguyen Van Lema, pripadnika Fronte nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, smatra se jednom od najmoćnijih fotografija Vijetnamskog rata. Otisnuta je u svim novinama širom svijeta i postala je simbol brutalnosti i ratne anarhije. 

U Americi je pak fotografija potaknula snažni osjećaj uzaludnosti Vijetnamskog rata i osjećaja da u tom ratu neće biti pobjednika. - Postoji nešto u prirodi fotografije koja duboko utječe na gledatelja i ostaje urezana u sjećanje, kaže Ben Wright, direktor za komunikacije u Dolph Briscoe centru za američku povijest. Centar, sa sjedištem na Sveučilištu Texas u Austinu, čuva Adamsovu arhivu fotografija, dokumenata i prepiski.

Saigonsko stratište

- Da je ovaj pucanj snimljen filmskom kamerom, snimka bi bila jezovita, ali ne bi izazvala iste osjećaje teške tragedije i ne bi tako snažno obilježila taj trenutak.

Ali fotografija ipak ne može ono što može filmski zabilježeni materijal. Ne može u potpunosti objasniti okolnosti i atmosferu na ulicama Saigona 1. veljače 1968., dva dana nakon što su snage Narodne vojske Sjevernog Vijetnama i Viet Konga - odnosno Fronte za nacionalno oslobođenje Južnog Vijetnama, pokrenuli Tet ofenzivu.

Deseci gradova Južnog Vijetnama osvojeni su iznenadnom akcijom. Teške ulične borbe pretvorile su Saigona u stratište, a kaos je nastao kad je vojska Južnog Vijetnama uhitila osumnjičenog vođu skupine Viet Cong, Nguyen Van Lema, na mjestu masovne grobnice s više od 30 civila.

Adams je počeo snimati fotografije još dok je grupa vojnika s generalom Loanom natjerala Lema svezanih ruku na leđima, u pravcu Loanovog džipa. Loan je stajao pored Lema prije nego što je uperio pištolj u glavu zatvorenika. - Mislio sam da će mu samo prijetiti ili ga maltretirati, pa sam automatski podignuo fotoaparat i snimio fotografiju, rekao je kasnije Adams. Vjerovalo se da je zarobljeni Lem ubio ženu i šestero djece jednom od Loanovih kolega, pa je oficir ispalio metak. - Ako oklijevate, ako ne izvršavate svoju dužnost, ljudi vas neće slijediti, objasnio je svoj nepredvidivi postupak.

Ubojica postaje žrtva

Loan je odigrao presudnu ulogu tijekom prvih 72 sata u Tet Ofenzivi, predvodeći postrojbe da bi spriječili pad Saigona, tvrdi pukovnik Tullius Acampora, koji je dvije godine radio kao časnik za vezu američke vojske.

Adams je rekao da je na prvi pogled stekao dojam da je Loan "hladni, zlovoljni ubojica". Ali nakon što je putovao s njim diljem zemlje, revidirao je svoju procjenu.

- On je proizvod suvremenog Vijetnama i svog vremena, rekao je Adams nakon što je napustio Vijetnam. Adams je fotografiju snimio 1. veljače 1968. godine, a u svibnju iduće godine fotograf je za nju osvojio najvredniju novinarsku nagradu - Pulitzera.

Unatoč planetarnom uspjehu i čestitkama od kolega koji su također osvojili ovu nagradu, zatim tadašnjeg američkog predsjednika Richarda Nixona, pa čak i školske djece diljem Amerike, fotografija je počela progoniti svog autora.

- Dobio sam novac za prikaz jednog čovjeka koji je ubio drugog, rekao je Adams na ceremoniji povodom nagrade dodjele nagrada. -

- Dva su života uništena, a ja sam za to plaćen i postao sam heroj. Adams i Loan ostali su u kontaktu, čak su i postali prijatelji nakon što je general na kraju rata pobjegao iz Južnog Vijetnama u Sjedinjene Države. No, po dolasku Loana u američki imigracijski ured htjeli su ga deportirati i to baš zbog Adamsove fotografije.  

Tražili su od Adamsa da svjedoči protiv Loana, no ovaj je napravio upravo suprotno. Adams se čak pojavio na televiziji kako bi objasnio okolnosti fotografije. Kongres je konačno ukinuo deportaciju i Loanu je dopušteno da ostane.

Otvorio je restoran u predgrađu Washingtona koji je na meniju imao hamburgere, pizzu i vijetnamske jela. Jedna fotografija u Washington Postu ponovno ga je dovela u središte pažnje američke javnosti.

Prikazala je ostarjelog Loana kako sjedi za šankom svog restorana, a u potpisu je opet ponovljena njegova životna priča. Na kraju se prisilno umirovio jer mu je posao uništila priča o njegovom životnom putu. 

Slava i Adamsu uništila život

Adams se kasnije prisjetio kako je prilikom zadnjeg posjeta Loanovom restoranu u WC-u pročitao uvredljive grafite koje su Loanovi gosti urezali u zidove. Hal Buell, Adamsov urednik fotografije u Associated Pressu kaže da je 'Saigonska egzekucija' i dalje prisutna u sjećanju ljudi iako je od nje prošlo 50 godina jer je u samo jednom kvadratu puna simbolika ratne brutalnosti.  

- Kao i sve ikone, ona sažima ono što je prošlo, obuhvaća trenutak i, ako smo dovoljno pametni, govori nam nešto o budućoj brutalnosti koju obećavaju svi ratovi, kaže Buell. - Eddie je i sam govorio da je fotografija moćno oružje, kaže Buell.

- Fotografija je po svojoj prirodi selektivna, izolira jedan trenutak, razdvajajući taj trenutak od trenutaka prije i nakon toga, koji bi vjerojatno prilagodili njezino značenje, objašnjava urednik AP-a.   

Adamsu je slijedila velika fotografska karijera.

Osvojio je više od 500 nagrada za najboljeg fotoreportera, a obišao je ratišta u još 13 ratova i fotografirao mnoge poznate ličnosti poput Ronalda Reagana, Fidela Castroa i Malcolma X. Unatoč svemu što je postigao nakon Vijetnama, trenutak njegove najpoznatije fotografije progonio ga je ostatak života.

- S tom fotografijom ubijene su dvije osobe, napisao je Adams nakon smrti generala Loana od karcinoma 1998. godine. - General je ubio Viet Kong, a ja sam svojom kamerom ubio generala, rekao je Adams koji je umro 2004. godine u 71. godini života.

Pročitajte više na:  www.express.hr