Naučnici u cijelom svijetu, pa tako i u našoj zemlji, ulažu velike napore kako bi razumeli sve nepoznanice oko novog virusa, COVID-19. Domaćim snagama različitih profila -veterinari, ljekari, genetičari, informatičari, pošlo je za rukom da izoluju „domaći“ soj novog virusa, što je značajno za mnoga dalja istraživanja, ispitivanje osobina virusa, ali i razvoj adekvatne vakcine za bh populaciju. Ubrzo kreću i projekti koji će ispitivati genetičku predisponiranost pojedinih BH građana za razvijanje različitog imunog odgovora na ovaj virus. Potvrdio je ovo za BUKU profesor genetike i bioinžinjeringa Damir Marjanović, koji je takođe dio tima koji je izolovao i sekvencionisao „domaći soj“ virusa SARS-CoV-2.
U razgovoru sa profesorom dotakli smo se kako gore pomenutih tema tako i i trenutne epidemiološke situacijenu našoj zemlji, drugog talasa, broju testiranja koja se vrše u našoj zemlji.
Komentarišući znatan porast broja novozaraženih kako u BiH tako i regionu kaže da se ne dešava se ništa neočekivano: „Virus nije nigdje nestao samo je cirkulirao u manjem obimu jer su I ljudi kao njegovo “transportno vozilo” manje cirkulirali. Čim su mjere popustile, i čim je komunikacija ljudi intenzivirana, stvorili su se uvjeti za njegovo brže širenje. Odatle imate i povećan broj novozaraženih. Kako rekoh, očekivana situacija na koju su odgovorne osobe trebale biti spremne, ako ništa ono na osnovu upozoravanja znanstvenika“.
I pored porasta broja novozaraženih podaci na svjetskom nivou koje donosi ”Worldometer“ kažu da tešku kliničku sliku iznosi samo jedan posto oboljelih?
Podaci o smrtnosti i blažim simptomima variraju i tek ćemo u narednom periodu moći objektivnije da ih sagledamo. No, u ovom momentu bi i dalje, sve do kreiranja vakcine i efikasne terapije, bilo bitno, kao i prije par mjeseci, držati krivulju što „ravnijom“ i sprovoditi aktivnosti koje će limitirati i spriječiti nagli broj zaraženih u relativno kratkom roku. Evo male računice, zamislite da dnevno imate 500 oboljelih, i da je samo 20% njih sa srednje ili teže izraženim simptomima, to znači da bi svaki dan imali 100 novih pacijenata u BiH. Kumulativno gledano, naš zdravstveni sistem to ne bi mogao izdržati. Stoga trebamo povremene intervencije u vidu ciljanog pooštravanja mjera da bi se spriječila ovaj „efekat velikih brojeva“.
Obzirom da svakodnevno čitamo najrazličitije vijesti o koronavirusu, često potpuno kontradiktorne, možete li razriješiti dilemu koja je posljednjih dana najaktuelnija, odnosno da li je virus „oslabio“ ili nam samo organizam drugačije reaguje na njega zbog ljetnih temperatura?
Bilo bi krasno da su stvari tako jednostavne i da postoje jednostavni uzroci nekih pojava. No u prirodi to nije tako. Obično su takve pojave rezultat zajedničkog djelovanja više faktora, i stoga se mora biti jako oprezan u davanju bombastičnih izjava. Stoga dozvolite da budem oprezan i da se složim sa kolegom Draganom Primorcem iz Hrvatske. Naime, bitno je u medijskoj komunikaciji napraviti jasnu razliku između dva pojma SARS CoV-2 i COVID-19. SARS CoV-2 je virus koji uzrokuje bolest COVID19 i za sada ne postoje znanstveni dokazi da je virus kao virus „oslabio“, šta god se mislilo pod tim pojmom. No, trenutni podatci ukazuju da je na našim prostorima sama bolest COVID-19 nešto slabijega intenziteta, u smislu procentualno povećanog broja osoba sa lakšim simptomima. Tu činjenicu možete pojasniti kroz više različitih aspekata: činjenica da se virus sada širi više među mlađom populacijom koja ima bolji imunološki odgovor, klimatskih uvijeta koji manje odgovaraju opstanku i širenju visokih koncetracija virusa, smanjenom okupljanju u zatvorenim prostorijama, dobu godine u kojoj se povećava produkcija vitamina D koji pak ima bitan protuupalni učinak i pojačava efikasnost T limfocita izuzetno bitnih faktora imunoga sistema itd. Dakle, treba još znanstvenih dokaza da se ustvrdi da je virus kao virus oslabio, ali preliminarne analize ukazuju da je sama bolest u svojoj „blažoj fazi“.
Sarađujete sa timom koji je izolirao i sekvencionirao „domaći soj“ virusa SARS-CoV-2. Šta nam o tome možete reći i o istraživanjima koja provodite, da li ste već dobili odgovore na neka pitanja?
Ukratko briljantni momci i djevojke predvođeni kolegom Goletićem i Fejzićem sa jedne i kolegom Konjhodžićem i mojom malenkošču sa druge strane, su uradili fenomenalan posao i isključivo „domaćim“ snagama uspjeli sekvencirati više genetičkih modaliteta virusa u BiH. Analizom uzoraka iz više BiH gradova došlo se i do više potpunih sekvenci koje su inkorporirane u svjetsku bazu podataka. Na osnovu ovih informacija zaključili smo da su primarni kontakti BiH populacije sa ovim virusom došli iz više odvojenih pravaca. Nadalje stvorili su se uvjeti za dalja istraživanja u okviru BiH humane i animalne populacije, te su se kreirale informacije koje mogu biti ključne prilikom odabira odgovarajuće vakcine, kada ona bude kreirana, za bh populaciju. Veliki je to uspjeh, a podvlačim još jednom, još je veći jer je u potpunosti realiziran radom BH znanstvenika koji su sve realizirali isključivo svojim resursima, znanjem i entuzijazmom.
Da li se danas nešto više zna o tome kako virus bira “žrtve”, odnosno da li je presudna genetika ili količina virusa koja uspije ući u tijelo?
Svakoga dana imate veliki broj ispitivanja koja se realiziraju u ovom pravcu. Upravo sada pripremamo projekte koji će ispitivati genetičku predisponiranost pojedinih BH građana za razvijanje različitog imunog odgovora na ovaj virus. Većina istraživanja za sada ukazuju, kako sam već ranije nagovijestio, na kompleksnu interakciju više faktora, kako onih genetičkih, tako i onih okolinskih. Siguran sam da će nam svako novo istraživanje pomoći da stavimo svaki novi komadić ove znanstvene slagalice na svoje mjesto i da će nauka, kao i mnogo puta do sada, vrlo brzo imati jasniju sliku ovoga, za sada još nedovoljno istraženog fenomena.
Kada se osvrnemo unazad, da li smo, po vama, dobro reagovali po pitanju uvođenja mjera, njihovog popuštanja, broju testiranja koja smo obavljali i sada obavljamo? Nadalje svi smo već umorni od korona virus, građanima popušta pažnja i koncentarcija, a tome uveliko doprinose i kontradiktorne poruke od strane političara, maske na konferencijama, a van njih, na velikim skupovima i žurkama, bez poštivanja osnovnih naloženih mjera?
Mnogo se o ovome pričalo i mnogo toga je rečeno i dopustite mi da budem jako kratak. Prve preliminarne stroge mjere su bile logične i jedino moguće rješenje u prevenciji nečeha nepoznatoga što je izazvalo ogromne posljedice u ne tako dalekom regionu poput Italije. Realizirana testiranja u detekciji oboljelih su na zadovoljavajućem nivou, ali se, po meni, propustila prilika da se u ovom relativnom zatišju iskoriste i za preventivna djelovanja, posebno prilikom ponovnog pokretanja industrijskih pogona, na šta smo upozoravali, ili pak prije uvođenja više osoba u zatvorene sisteme. Na taj način su se mogla preduprijediti, barem u startu, neka nova žarišta koja smo imali u fabrikama u Tešnju, Stocu ili Modriči. Također trebalo se detaljnije analizirati koje su to mjere bile najefikasnije a koje nisu dale neke željene efekte, da bi u situacijama u kojima dolazi do porasta oboljelih, mogli selektivno djelovati ograničenim uvođenjem mjera sa najvećim efektom a što manjim posljedicama po ekonomski sistem. Na kraju, sada je odgovornost i na vlastima i na pojedincima. Na vlastima da selektivnim odlučnim intervencijama ograničavaju sve pravce širenja virusa, posebno u periodu do kreiranja vakcine i efikasne terapije, a na pojedincima da shvate da poštivanje mjera nije bitno zbog izbjegavanja kazni nego zbog zaštite njih samih od virusa. No, jako je bitno da ljudi vide da su svi isti pred zakonom, pred mjerama i da nema razlika između premijera, ministara i „običnih građana“. Jedino tako vlast može vratiti povjerenje građana koji su umorni, iscrpljeni ali i zabrinuti, kako zdravstvenim tako i životnim i financijskim okruženjem. Treba nam optimizma i odgovornosti! E za kreiranje takvog okruženja nam trebaju i odgovorni ljudi na pravim pozicijama, a ne oni koji kreiraju afere i koji koriste priču o virusu i bolesti za osobni sitni politički ili financijski šićar.
I na kraju drugi talas, to je još nešto o čemu svakodnevno čitamo? Kakvo je vaše mišljenje, možete li donijeti određeni sud na osnovu trenutno dostupnih provjernih podataka?
Logika kaže da je ovo nastavak prvog talasa koji se intenzivirao ublažabanjem mjera. Također nazire se mogućnost drugog talasa koji bi na jesen dodatno mogao biti zakompliciran sezonskim virusima koji nas neće zaobići ni ove godine. No, dobra priprema sistema i pojedinca mogu, i vjerujem da hoće, ublažiti negativne efekte tog drugog talasa. Mislim da smo neke znanstvene, ali i društvene lekcije već naučili i da sa malo truda ne bi smjeli pasti na ovom testu.
