Nedavni slučaj tigra na trajektu na relaciji Hvar - Split koji je prevožen u neadekvatnim uvjetima pokrenuo je lavinu komentara i zgražanja i otvorio mnoga pitanja o adekvatnosti zakona njihovog provođenja.
WWF poziva na preispitivanje stavova javnosti i institucija po pitanju etičkog tretmana životinja.
Danas obilježavamo Svjetski dan tigrova , predivnih, ali kritično ugroženih životinja. U tom duhu prisjećamo se nemilog događaja koji se prije nekoliko dana dogodio na trajektu na relaciji Hvar - Split, gdje se među putnicima, u maloj prikolici, našao sibirski tigar. Nakon potvrđene informacije, nekoliko se organizacija, uključujući WWF, svjetsku organizaciju za zaštitu prirode, obratilo nadležnim institucijama koje i dalje istražuju detalje. Slučaj je otvorio brojna pitanja o legalnosti držanja i transporta divljih životinja. U Hrvatskoj nije zakonom zabranjeno držati tigrove u privatnom vlasništvu ako su za to zadovoljeni svi uvjeti. Također, transport divljih životinja se mora obavljati u skladu s nacionalnim propisima o prijevozu životinja: treba biti osiguran poseban, dovoljno velik i čvrst kavez, temperature trebaju biti optimalne kako ne bi uznemirile životinju, u pratnji mora biti veterinar ili stručna osoba, a potreban je i video nadzor.
Međutim, osim pitanja što je zakonski odobreno, nužno je upitati se i što je moralno ispravno.
„WWF strogo osuđuje posjedovanje divljih životinja kao ljubimaca, radi trgovine ili zabave. Držanje divljih životinja u zatočeništvu opravdano je jedino radi očuvanja vrste ili u edukacijske svrhe, ali i tada sigurnost i kvaliteta života moraju biti prioritet", upozorava Petra Remeta, voditeljica programa zaštite u WWF Adriji. „Ozbiljan je problem što se tigrovi iz divljine i tigrovi rođeni u uzgoju zakonski ne tretiraju na isti način. Strogo je zabranjena trgovina živim ili mrtvim tigrovima iz divljine kao i dijelovima njihovih tijela ili raznim derivatima dobivenima od tigra. Kod tigrova iz uzgoja situacija je nešto drugačija - njihov transport i trgovina često su odobreni ili prolaze nezabilježeno među državama članicama EU. Iz tog razloga ilegalna trgovina i krivolov rastu".
Problem predstavljaju i nedovoljne kontrole izvoza, uvoza i prijevoza divljih životinja unutar i između država, kao i nepostojanje jedinstvene baze podataka rođenja i smrti tigrova u uzgoju. Iako su države članice EU potpisnice CITES-a, neke države nekontrolirano uvoze i izvoze tigrove iz uzgoja, neprimjetno pridonoseći crnom tržištu. Na azijskom tržištu su svi dijelovi tigra iznimno vrijedni, bilo kao ukrasi, trofeji ili u alternativnoj medicini. Koriste se čak i njihove kosti za pripravak koji smatraju ljekovitim. Zato je izvoz tigrova - živih ili mrtvih, kao i njihovih dijelova, s europskog na azijsko tržište, iznimno unosan posao.
WWF nastoji zaustaviti taj trend. Od početka 20. stoljeća smo izgubili oko 95% tigrova. Zadnjih 11 godina WWF provodi inicijativu TX2 – udvostručimo broj tigrova. Iako su njihovi brojevi narasli, a u nekim su azijskim državama i ostvarni TX2 ciljeva, i danas brojimo tek oko 3900 tigrova u divljini, njihova populacija je i dalje u padu, a jedna od glavnih prijetnji su krivolov i ilegalna trgovina. WWF stoga provodi projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi" (LIFE SWiPE), čiji je glavni cilj obeshrabriti zločine nad zaštićenim divljim životinjama i smanjiti ilegalne radnje. Tigrovi su iznimno važan dio ekosustava, a njihovo izumiranje imalo bi katastrofalne posljedice za ostale vrste, ali i za ljude. Zbog toga im moramo osigurati sretnu i zdravu budućnost.
