“Ferhadija džamija sa pratećim objektima, sa svojim manjim i većim kupolama i vertikalnim minaretima i sahat-kule, nijemi su svjedoci jednog minulog doba; rezultat su kretanja duha i stvaralačkih snaga u zbrkanoj mješavinistotina suprotnosti što ih je sve zajedno poput poplave preko naših zemalja valjala bujica istorije. Živeći i umirući u grču stoljetnih nesporazuma istoka i zapada, preci su naši ostavljali tvorevine svog duha, divno preobražene u materijalne oblike koji će nam prenijeti njihovu viziju života”. (Džemal Čelić, Ferhadija, Banjaluka 1981.)
U srcu Banjaluke stoji spomenik koji sabira u sebi duh prostora u kojem je bio smješten. Njegov značaj nije samo vjerski i istorijski, nego prije svega kulturološki. U njemu se pretapaju putevi koji su vodili kroz Banjaluku podsjećajući nas na neka davna vremena, na spoj istoka i zapada, na našu istoriju i korijenje koje ne možemo izbaciti iz svog života. Taj spomenik bila je i ostala Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija.
Početak rata u Bosni i Hercegovini doveo je do promišljanja o tome da Ferhadiji nije mjesto u Banjaluci i u ovom gradu se pod krinkom brisanja “onog drugačijeg” desio strašan urbicid pod čijim okriljem su srušene sve džamije na području grada (njih 16).
U ranim jutarnjim časovima 7. maja 1993. godine strašna eksplozija preplašila je one koji su živjeli u Banjaluci. Ta eksplozija dovela je do rušenja sakralnog objetka koji se od 1579. godine uzdizao u gradu na Vrbasu. Mnogi su morali doći na lice mjesta zločina da bi se uvjerili da se to stvarno desilo, da je Ferhadija zaista srušena, jer niko nije ni pomišljao da bi netrpeljivot koja je tad vladala ipak otišla toliko daleko.
Trag koji je Ferhadija ostavila, svjedočanstvo koje je ona u sebi nosila bilo je razbacano u obliku kamenja na gradskim smetljištima. Uplašeni građani sakupljali su dijelove kamenja džamije i sakrivali su u svojim kućama tragove koji su bili odvojeni od cjeline, komadiće Ferhadije.
Atmosfera koja je vladala u Banjaluci u vrijeme rušenja Ferhadije i ostalih džamija nije mogla vladati vječno, pa je logično usljedila potreba za obnovom i ponovnom izgradnjom džamije na istom mjestu gdje se i ranije nalazila. Datum obnove bio je simbolički zamišljen na dan njenog rušenja, pa je planirano da se 7. maja 2001. godine stavi prvi kamen temeljac koji će nositi Ferhadiju prema njenoj visini.
Međutim, tog 7. Maja prije 15 godina, došlo je do žestokih napada i protesta onih koji i dalje nisu željeli Ferhadiju u Banjaluci. U tim napadima i kamenovanju poginuo je Cazinjanin Murat Badić koji je kao vjernik došao da učestvuje u polaganju prvog kamena džamije i na današnji dan pripadnici islamske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini sjećaju se njegove, ničim izazvane, smrti.
Kasnije je u tajnosti i uz veliko obezbjeđenje prvi kamen za igradnju džamije postavljen, a izgradnja koja je počela ovih dana privodi se kraju.
Ferhat-pašina džamija 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, a potom i na Listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u, a dan rušenja Ferhadije u BiH obilježava se kao Dan džamija.
Prošle godine rekonstrukcija Ferhadije je završena, uklonjene su skele i građevinski material, to je bila godina novog rođenja Ferhadije u Banjaluci. Ova, 2016. godina, ostaće upamćena kao godina kada je Ferhadija u Banjaluci otvorena za javnost.
SVEČANOST OTVARANJA
Svečanost otvaranja vodiće reis-ul-ulema Husein Kavazović, a među najvišim zvaničnicima koji dolaze na otvaranje Ferhadije biće i premijer Turske Ahmet Davutoglu. Dolazak su potvrdili i predsjednik RS Milorad Dodik i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a očekuje se dolazak uvaženih gostiju iz regiona.
Prema procjenama danas bi na otvaranju trebalo biti oko15.000 ljudi.
Izgradnja Ferhadije trajala je 15 godina i zbog toga je stoga svečanost otvaranja impozantan događaj za Bosnu i Hercegovinu.
Prigodnim programima već je počelo obilježavanje otvaranja džamije Ferhadije. Predstavljena je knjiga "Životni put prvog beglerbega Bosne, Ferhat-paše Sokolovića" autorice Elme Korić, upriličena promocija "Korana" u prijevodu Miće Ljubibratića i "Svjetovi Kur'ana" akademika Enesa Karića. Održan je i okrugli sto o temi "Dan džamija i džemata" te večer Kur'ana.
Banjalučki muftija Osman Kozlić rekao je za BUKU da će samo otvaranje biti jedna velika poruka, prije svega muslimanima.
“Vi znate da su mnogi muslimani otišli odavde, dosta njih ne svojom voljom. Neki pod presijom i strahom. Kod njih možda još uvijek ta doza straha postoji. Kad vide da je džamija Ferhadija otvorila svoja vrata, oni će se lakše odlučiti da bar svoje posljednje dane života provedu u svom gradu. Za muslimane će ovo otvaranje džamije poslati poruku da se vremena mijenjaju, da nema razloga da više strahujemo. Ipak, uvijek ističem ovu treću stranu. Ferhadija nije samo bošnjačka i muslimanska. Ona pripada svim Banjalučanima. Nju je gradio Ferhat paša Sokolović, čovjek srpskih korijena. Dakle, ona znači puno za sve koji žive u Banjaluci. Pa, Banjalučani mi govore da su oni svoje djetinjstvo proveli kraj Ferhadije, da ih za nju vežu lijepe uspomene i da se onda tako i osjećaju kad ju ponovo vide”, rekao je za BUKU banjalučki muftija Osman Kozlić.
On je rekao da su promjene vidljive i nada se da će ovaj događaj doprinijeti povratku. Iako je obnova Ferhadije dugo trajala, muftija primjećuje da se u posljednje vrijeme atmosfera u gradu promijenila. Ljudi su, kaže, postali svjesni toga da priča o Ferhadiji mora biti okončana.
SERVISNE INFORMACIJE
Na osiguranju današnjeg svečanog otvaranja banjalučke džamije Ferhadije biće angažovano više od 1.000 policajaca iz RS.
"Namjera nam je da to bude veoma dobro osigurano, maksimalno sigurno i nadam se da će sve tako i proći", izjavio je prije nekoliko dana ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač.
Centar Banjaluke danas u vrijeme otvaranja biće zatvoren za saobraćaj, a svi koji ulaze u taj prostor biće kontrolisani.
Povodom otvaranja Ferhadije od petka popodne na snazi su određena pravila u vezi sa radom ugostiteljskih objekata, trgovinskih radnji i saobraćaja.
Zbog svečanog otvaranja Ferhat-pašine džamije, u centralnom dijelu grada od petka popodne je obustavljen saobraćaj.
Danas od 7 do 20 časova saobraćaj je obustavljen u ulicama: Kralja Petra I Karađorđevića na dijelu od Aleje Svetog Save do Solunske ulice, Bulevar cara Dušana, Marije Bursać na dijelu od Kninske do Kralja Petra I Karađorđevića, Tržnička, Zdravka Čelara, Teodora Kolokotronisa, Patrijarha Makarija Sokolovića, Patre, Braće Mažar i majke Marije na dijelu od Zmaj Jovine do Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Vojvode Momčila na dijelu od Bulevara cara Dušana do Simeuna Đaka, Ulica cara Lazara od Bulevara Stepe Stepanovića do mosta Patre, Isaije Mitrovića, Ulici 22. aprila, Skendera Kulenovića na dijelu od Ulice Radoja Domanovića do Solunske.
Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja biće izmijenjen režim javnog prevoza putnika, a detaljnije pogledajte u sljedećoj tabeli:
preusmjeravanje linija za 7. maj
Naredba o privremenoj zabrani rada 6. i 7. maja
Na zahtjev Štaba obezbjeđenja "Ferhadija 2016", a povodom svečanog otvaranja Ferhat-pašine džamije, gradonačelnik Banje Luke Slobodan Gavranović donio je Naredbu o privremenoj zabrani rada ugostiteljskih objekata, pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na dijelu područja Grada Banja Luka za 6. i 7. maj 2016. godine.
Cijelu Naredbu pogledajte ovdje.
Danas zatvorena četiri parkinga
Danas u vremenu od 06 do 20 časova, zbog otvaranja Ferhat-pašine džamije, biće zatvoreni sljedeći parkinzi:
kod hotela "Palas"
u Vidovdanskoj ulici (stara autobuska stanica)
kod Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske
podzemna garaža objekta Investicione razvojne banke RS - na drugoj etaži.
Vjenčanja u OŠ „Ivo Andrić“
Odjeljenje za opštu upravu Gradske uprave Grada Banja Luka obavještava građane da će se vjenčanja zakazana za danas umjesto u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske - održati u Osnovnoj školi "Ivo Andrić". Ulaz i parking obezbijeđeni su iz Grčke ulice.
