Debata povodom Svjetskog dana slobode medija u BiH, na kojoj je bilo prisutno oko četrdesetak medijskih radnika, održana je juče putem Zoom aplikacije, u organizaciji CIN-a, BUKE i BIRN-a. Na debati se razgovaralo o novinarskim slobodama, stanju novinarskih prava u BiH i problemima sa kojima se novinari susreću u svom poslu.
Bila je ovo prilika da se među kolegama osvrnemo na sve aktuelne probleme i iskustva iz protekle godine, te čujemo koji su mehanizmi zaštite dostupni u BiH i kako do njih doći. Na debati su, pored novinara, bili prisutni ambasadorica Švedske, ambasador Velike Britanije, te predstavnik OSCE Misije u BiH.
Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik Magazina Buka, rekao je da je prošlogodišnju online konferenciju povodom Dana slobode medija pogledalo 60.000 ljudi.
Govoreći o problemima sa kojima se portal Buka suočava, naveo je niz hakerskih napada u proteklom periodu.
“Kada je prijavljivanje napada u pitanju, u policiji su se ponašali korektno prilikom uzimanja izjava, ali ništa se dalje od toga nije uradilo već dvije godine. Mi smo imali i prijetnje smrću i ništa se nije otkrilo, a zanimljivo je da je i Milorad Dodik nekoliko dana poslije nas dobio prijetnju smrću i osoba koja mu je prijetila locirana je za jedan dan”, istakao je Trifunović.
Semira Degirmendžić novinarka portala Fokus, rekla je da je 27. aprila prošle godine Fokus objavio priču o nabavci respiratora u Federaciji BiH i do danas nije prestala priča o toj nabavci.
“Svjedočimo da je i sudski proces pokrenut u tom vremenu, kao i opsežna istraga. I dalje pratimo sva dešavanja u vezi sa tim, a u međuvremenu pojavili su se i novi detalji. Svjedočili smo svi i pismu anesteziologa, mislim na zvanično potvrđeno pismo. Takođe, nisu prestali pritisci kada je u pitanju Fokus, ali i ja kao autorica tog teksta i to traje godinu dana. Gotovo na dnevnoj bazi stalno nešto pristiže meni privatno putem društvenih mreža. Pojedinci meni i svim drugim kolegama koji prate ovu temu stavljaju metu na čelu da bismo prestali pisati o tome”, rekla je Semira.
Ona dodaje da novinari sa druge strane nemaju institucionalnu zaštitu, jer je prošla proces prijavljivanja prijetnji.
“Najviše me žalosti što su se neki mediji, na neki suptilan način, stavili na stranu onih koji napadaju nas koji pišemo činjenice o respiratorima. Voljela bih da nakon godinu dana neko pogleda taj tekst koji je apsolutno zasnovan na činjenicama, on nije imao ništa neistinito, nikakav demant nije mogao ići. Iz njega je proizašla optužnica koja je i potvrđena”, rekla je ona.
Vladimir Kovačević, novinar BN-a i portala Gerila, koji je preživio fizičke napade, rekao je da se osjeća sigurno, jer ga nije strah, ali da država nije uradila ništa da mu pomogne da se osjeća sigurnije.
“Svi znamo da su ljudi koji su izvršili napad dobili zatvorske kazne, jedan pravosnažno, a drugom je još uvijek žalbeni proces u toku. Hiljadu puta sam ponovio da je to manje bitno. Ono što je više bitno i što niko ne pokušava da utvrdi do kraja jeste ko stoji iza ta dva momka i to je ono gdje država nije prstom mrdnula. Banjalučko okružno tužilaštvo na pitanje mojih kolega sa BN-a i Gerile odgovorili su da oni nemaju nikakve indicije ko bi mogao biti nalogodavac, a počinioci napada nisu ništa rekli, a nevjerovatno je da ih niko ništa nije ni pitao. Čak spominju da ja nisam ni na koji način nagovijestio na koga sumnjam, što definitivno nije tačno, jer sam ja jasno rekao, a ima i u zapisniku, na koga sumnjam, ali nemam dokaza. Trebali su valjda tog čovjeka ispitati. Još jedna stvar koja mi smeta jeste da niko od kolega novinara ne pita ko stoji iza napada i zašto institucije ne rade svoj posao. Da li očekuju da ću ja prvi zaboraviti i da ću se zadovoljiti što su dva momka koja su manje-više nebitna u čitavoj priči dobila kaznu od četiri ili pet godina zatvora. Ja to neću zaboraviti i insistiraću na tome ko je nalogodavac, ali potreban je i sveobuhvatni pritisak medijske zajednice”, ističe Kovačević.
Vildana Džekman, pravnica u Liniji za pomoć novinarima i novinarkama u Udruženju BH novinari, rekla je da je Linija za pomoć novinarima od januara do aprila zabilježila 23 prijave koje su se ticale kršenja prava novinara i novinarki, a najviše od toga su prijetnje, ali ima i zabrana pristupa informacijama. Zabilježili su i političke pritiske nad novinarima i novinarkama prilikom obavljanja njihovih profesionalnih zadataka.
“U zadnje dvije godine imali smo 124 prijave, od prijetnji, zabrane pristupa informacijama, pritisaka koje su novinari i novinarke prijavili, verbalne i fizičke prijetnje. U 2020. godini imamo preko 60 kršenja prava novinara i novinarki. Vrlo često novinari i novinarke imaju problem da obave svoje novinarske zadatke. Često prilikom praćenja političkih sjednica desi se da nisu u mogućnosti da budu na tim sjednicama, da se suoče sa govorom mržnje u online prostoru, raznim vidovima političkih pritisaka, a ne smije se zaboraviti i na dugo čekanje na informacije”, rekla je Vildana i dodala da su novinari i novinarke za vrijeme pandemije bili suočeni sa nizom problema.
Siniša Vukelić, iz Kluba novinara Banjaluka, rekao je da novinari nikada nisu imali više posla, a nikada situacija nije bila teža.
“Redakcije su suočene sa brojnim izazovima, političkim pritiscima i nedostatkom finansijskih sredstava. Prihodi od oglašavanja su sve manji. Kako opada kupovna moć stanovništva, tako i veliki oglašivači sve manje ulažu u reklame, jer znaju da ljudi u ovo doba pandemije kupuju samo najosnovnije životne namirnice. Pored toga, imamo sve veći pritisak na medije os strane politike. Kako se problemi gomilaju, ti pritisci će kako procjenjujemo biti sve veći, jer je veće i nezadovoljstvo kod građana”, rekao je Vukelić.
Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, rekla je da joj je u sjećanju ostala diskusija koja je prošle godine organizovana povodom Dana slobode medija.
“To je bila važna diskusija i moram reći da se ovo što danas čujem, nažalost, ne razlikuje mnogo od onoga što sam tada čula. Moram izraziti divljenje prema vama novinarima u Bosni i Hercegovini zbog posla koji radite u veoma teškim uslovima, uključujući verbalne i fizičke napade. Vaša uloga profesionalnih novinara je krucijalna, pogotovo danas kad bilo ko može doći do velikog broja publike putem društvenih medija, ali činjenica da možete doći do velikog broja ljudi ne čini vas novinarom. Biti novinar jeste profesija i znači da morate pratiti etičke standarde i da ljudi mogu vjerovati da je vaše pisanje istinito i to je velika odgovornost. Nažalost, mnogi ljudi danas tvrde da su profesionalni novinari, mnogi samo ponavljaju stvari koje su čuli bez propitivanja ili provjeravanja činjenica i tako šire informacije koje nisu istinite i to utiče na kredibilitet svih novinara i čini vas ranjivijim kad kritikujete i zbog toga je za cijelu novinarsku zajednicu važno da se zaustavi širenje dezinformacija”, rekla je ambasadorica Johanna Strömquist.
Cijelu debatu možete pogledati na video snimku:
