“Mi smo oni koji vole svakog čovjeka, muškarca i ženu koji ovdje žive i koji hoće da žive ovdje bez obzira na one koji stalno govore da je na nekim drugim mjestima nešto kao malo bolje. A onda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaiju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, na stranačkom skupu na Kozari.
Milorad Dodik ne zna ili ne želi da zna da dijaspora bukvalno spasava ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Pa pogledajte tačne iznose koje je dijaspora poslala u prethodnom periodu
Iznosi koji dolaze u BiH iz dijaspore broje se u milijardama.
Samo u prošloj godini, uprkos pandemiji korona virusa, rodbina je u BiH poslala nešto više od 2,5 milijardi KM.
Ako ovome iznosu dodamo 49,6 milijardi KM, koliko je dijaspora poslala od 1998. do kraja 2019. godine, dolazimo do cifre od 52,1 milijardi KM za 23 godine!
Podatke o novčanim doznakama iz inostranstva vodi Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Procjene novčanih doznaka iz inostranstva za sva četiri kvartala 2018. godine iznosi 2.671 milion KM. Međutim, procjena ukupnih transfera iz inostranstva, koji uključuju i inostrane penzije, za 2018. godinu iznosi 3.911 miliona KM
Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini iznose 3 milijarde i 703 miliona KM.28
Prema podacima Svjetske banke za 2019. godinu, učešće novčanih doznaka u BDP-u Bosne i Hercegovine je 10,5%, što Bosnu i Hercegovinu stavlja na 5. mjesto u Evropi po visini učešća novčanih doznaka u BDP-u.
Najviše novca stiglo je ovim putem iz Njemačke i Austrije, slijede SAD, Slovenija , Švajcarska, Švedska...
Samo u devet mjeseci 2019.godine rodbina je u BiH poslala - 2, 7 milijardi, koliko je poslala tokom cijele 2018. godine.
Poređenja radi, ovaj iznos je čak četiri puta viši od iznosa ulaganja u BiH u tom periodu!
Nadalje, ne treba zaboraviti ni novac koji uđe u zemlju putem "neformalnih" novčanih transfera odnosno sistemom “iz ruke u ruku”.
Neke procjene govore da ti iznosi dostižu brojke onog registrovanog u platnom prometu, a služe uglavnom za plaćanje računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstvima, dok se rijetko koriste za ulaganja u neki biznis.
Situacija u našoj zemlji je takva da nam bukvalno trebaju novci iz dijaspore.
Smanjenje po osnovu stavki novčanih doznaka iz inostranstva uvijek dovodi do dodatnog pada potrošnje. Oporavak ekonomije će trajati godinama.
