U protekloj sedmici došlo je do naglog porasta broja slučajeva zaraze virusom COVID-19. Više je slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva u ostatku svijeta nego što ih ima u Kini. Takođe se ubrzano provode mjere socijalnog distanciranja, kao što je zatvaranje škola i otkazivanje sportskih događaja i drugih okupljanja, kazao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Tedros Adhanom Ghebreyesus, u obraćanju medijima u ponedeljak.
Ali nismo vidjeli dovoljno revnosnog testiranja, izolacija i praćenja kontakata – što je ključno u borbi protiv epidemije, naglasio je.
Mjere socijalnog distanciranja mogu pomoći da se smanji prenošenje virusa kako bi zdravstveni sistemi mogli da se nose sa situacijom. Pranje ruku i kašljanje u lakat mogu smanjiti rizik za vas i za druge. Ali sami po sebi ovi postupci nisu dovoljni da zaustave pandemiju. Potrebno je kombinacija različitih mjera i neophodno je da sve države preduzmu sveobuhvatne mjere, upozorio je.
“Najefektivniji način da se spriječi zaraza i sačuvaju životi jeste da se prekinu lanci prenosa. A da bismo to postigli, moramo testirati i izolovati. Ne možete se boriti protiv vatre sa povezom na očima. I ne možemo zaustaviti ovu pandemiju ako ne znamo ko je zaražen. Imamo jednostavnu poruku za sve zemlje: testiranje, testiranje, testiranje.”
“Testirajte sve slučajeve kod kojih postoji sumnja na zarazu. Ako test bude pozitivan, izolujte ih i saznajte sa kim su bili u bliskom kontaktu unazad dva dana prije nego što su dobili simptome, a zatim testirajte i te ljude”, savjetuje Ghebreyesus.
Svakog dana, sve više testova se proizvodi kako bi se zadovoljila globalna potražnja. WHO je isporučila gotovo 1.5 miliona testova u 120 zemalja. Radimo sa kompanijama da se poveća dostupnost testova za one kojima su najpotrebniji, kazao je direktor WHO.
WHO savjetuje da svi potvđeni slučajevi, čak i sa blažim tegobama, treba da budu izolovani u zdravstvenim ustanovama, kako bi se spriječilo dalje prenošenje i pružila adekvatna njega.
“Ali shvatamo da su mnoge zemlje već premašile svoje kapacitete da bi zbrinule blage slučajeve u namjenskim zdravstvenim ustanovama. U toj situaciji, prioritet treba da budu stariji pacijenti i oni sa hroničnim bolestima.”
Neke države su proširile svoje kapaciteti koristeći stadione i sportske dvorane za blaže slučajeve, a teško i kritično oboljeli smješteni su u bolnice. Druga opcija je da pacijenti sa blagim tegobama budu izolovani i njegovani u njihovim domovima.
Njega zaraženih kod kuće može izložiti ostale u domaćinstvu riziku, tako da je izuzetno važno da njegovatelji prate smjernice WHO o tome kako da pružaju njegu što bezbjednije.
Na primjer, i pacijent i njegovatelj treba da nose medicinsku masku kada su zajedno u istoj prostoriji.
Pacijent treba da spava u odvojenoj sobi od drugih i da koristi odvojeno kupatilo.
Trebalo bi da jedna osoba, po mogućnosti onaj ko je dobrog zdravlja i nema hroničnih oboljenja, brine o zaraženom.
Nakon svakog kontakta sa pacijentom ili njegovim neposrednim okruženjem, njegovatelj treba da opere ruke.
Ljudi zaraženi virusom COVID-19 mogu i dalje inficirati druge nakon što ozdrave, tako da ove mjere treba nastaviti najmanje dvije sedmice nakon što simptomi prestanu.
Do kraja ovog perioda ne treba primati posjetioce.
“Ovo je ozbiljna bolest. Iako dokazi koje imamo pokazuju da osobe preko 60 godina starosti snose najveći rizik, ima i mladih ljudi, uključujući i djecu koji su umrli.”
WHO je izdala nove kliničke smjernici, sa detaljima o tome kako njegovati djecu, starije osobe i trudnice.
“Do sada smo vidjeli epidemiju u državama sa naprednim zdravstvenim sistemima. Ali čak i oni se teško nose sa situacijom. Kako se virus bude kretao prema siromašnijim zemljama, duboko smo zabrinuti kakav bi uticaj mogao imati na stanovništva sa velikim brojem ljudi zaraženih HIV-om, ili među neuhranjenom djecom”, kazao jeGhebreyesus i pozvao sve zemlje i sve pojedince da urade sve što mogu kako bi spriječili prenošenje virusa.
“Pranje ruku će smanjiti vaš rizik od infekcije. Ali je to takođe i čin solidarnosti jer smanjuje rizik da ćete vi zaraziti druge u svojoj zajednici i širom svijeta. Uradite to zbog sebe, al ii zbog drugih.”
Takođe tražimo od ljudi da pokažu svoju solidarnost tako što će se suzdržati od stvaranja zaliha osnovnih potrepština, uključujući lijekove, kazao je on.
Gomilanje zaliha može izazvati nestašicu lijekova i drugih osnovnih proizvoda, što može pogoršati patnju.
Zahvalio je svima koji su doprinijeli Fondu solidarnosti za borbu protiv COVID-19.
Otkad je Fond formiran u petak, više od 110,000 ljudi doniralo je gotovo 19 million američkih dolara.
“Ova sredstva će pomoći da kupimo dijagnostičke testove, sredstva za rad za zdravstvene radnike i za podršku istraživanju i razvoju.”
Takođe je zahvalio različitim sektorima društva, organizacijama i pojedincima koji daju svoj doprinos u borbi protiv pandemije.
“Ovo je globalna zdravstvena kriza koja će obilježiti naše vrijeme. Dani, sedmice i mjeseci pred nama će staviti na test našu odlučnost, naše povjerenje u nauku, našu solidarnost.”
Krize poput ove mogu izvući najbolje i najgore iz ljudi, podsjetio je.
“Siguran sam da ste kao i ja bili dirnuti video snimcima ljudi koji aplaudiraju zdravstvenim radnicima sa svojih balkona ili pričama o ljudima koji nude da kupe namirnice starijim osobama u svojim zajednicama.Taj nevjerovatni duh ljudske solidarnosti mora postati zarazniji od samog virusa. Iako ćemo možda biti fizički razdvojeni jedni od drugih neko vrijeme, možemo se ujediniti na načine na koje nikada ranije nismo”, kazao je Ghebreyesus.
“U ovome smo svi zajedno, I jedino zajedno možemo pobijediti. Pravilo ove igre je: zajedništvo”, poručio je na kraju.
