Ove godine za nobelovu nagradu za mir imenovana je jedna djevojčica, 15-godišnja ekološka aktivistica Greta Thunberg. Ova tinejdžerka iz Švedske pokrenula je globalnu kampanju za borbu protiv klimatskih promjena, kojoj se priključilo desetine hiljada mladih širom svijeta, pokazavši da su djeca daleko osvještenija i spremnija na djelovanje po pitanju zaštite životne sredine nego odrasli.
Da će djeca promijeniti svijet uvjerili smo se i u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi koju smo posjetili povodom Međunarodnog dana zaštite životne sredine.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).
Osnovnu školu „Isak Samokovlija“ u Sarajevu posjetili smo prošlog petka, zajedno sa grupom novinara, a u organizaciji agencije Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP).
Sa djecom smo razgovarali smo o tome kako se osjećaju zbog zagađenosti životne sredine, šta oni sami čine na zaštiti prirode, a šta poručuju odraslima.
Prema nastavnom programu, djeca od prvog razreda osnovne škole uče o ekologiji, međutim učenici koji su uključeni u ekološke radionice imaju priliku da prošire svoja znanja i teorijski i praktično, objasnila nam je učiteljica Jelena Nanić, koja zajedno sa koleginicom Jasminom Alečković vodi Ekološku sekciju u ovoj školi.
Cilj sekcije je da se djeca ekološki osvijeste i da razumiju da je čovjek samo dio prirode, a nikako njen gospodar, ali i da oni sami mogu mijenjati situaciju, kazala je učiteljica Jelena.
„Djeca vole da borave u prirodi, a zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnom zajednicom, sada djeca imaju i praktičnu nastavu iz ekologije. Općina Centar je svim školama dodijelila po jednu parcelu, tako da smo mi pravi sretnici, jer smo dobili jednu lijepu livadicu blizu škole, gdje smo zasadili cvijeće i jedno drvo“, kazala nam je učiteljica Jelena.
Zagađenje zraka, koje je naročito problematično u Sarajevu, nametnulo se kao najvažnija tema, jer najviše pogađa upravo mlađu djecu.
Djeca su nam rekla da im teško pada kada je zimi vazduh prljav i kada ne mogu slobodno disati. Tada moraju nositi maske i ne mogu se igrati napolju s drugarima, zbog čega se loše osjećaju, požalili su se.
Mnogi od njih smatraju da odrasli ne vode dovoljno računa o životnoj sredini i kazali su da oni sami opominju svoje roditelje da ne bacaju smeće, već da recikliraju.
Evo šta su nam neki od njih poručili:
Foto: Sarah Kadić, IV razred „Ja mislim da djeca mogu uraditi puno toga i da mogu promijeniti svijet. Mi smo dovoljno veliki i odrasli da razumijemo šta se dešava. Ja ne volim kada je zima i kada je zrak prljav, jer ne mogu da se igram sa svojim drugarima. To mi jako jako smeta“.
Foto: Lana Kekić, IV razred „Ja bih poručila odraslima da ne bacaju smeće van kanti, da recikliraju, da ne bacaju smeće u rijeke. Zagađujemo našu zemlju, to nije dobro za naše zdravlje. Da prestanu da pale plastiku. Ne bi trebalo da puno se vozimo automobilima, možemo biciklom, možemo pješke, to je bolje i za naše zdravlje. Iz prirode jedemo, dišemo, bez prirode ne bi bilo ni našeg života, jer mi smo dio prirode.
Foto: Nedim Alagić, IV razred "Ja bih odraslima poručio da prestanu da bacaju plastične kese u rijeke, jer to stvarno zagađuje rijeke. Ja ponekad uzmem smeće i dođem do najbliže kante i bacim. Umjesto kesa možemo koristiti cekere, a umjesto automobila bicikl ili romobil."
Foto: Ajša Gošić, IV razred „Odraslima je važno samo da imaju neke lijepe stvari, a ne lijepu prirodu. Uopšte im nije bitno da li je vazduh zagađen, da djeca imaju mjesta gdje da se igraju i da odrasli uživaju. Treba čuvati prirodu, jer iz prirode dobijamo vodu, hranu i odjeću."
Bilo je pravo uživanje razgovarati sa djecom iz OŠ "Isak Samokovlija", jer su nam ulili optimizam i nadu da će nove generacije bolje brinuti o prirodi od naše. Samo je važno da kada odrastu ne zaborave kako su razmišljali kada su bili djeca, jer se to, nažalost, većini nas desi.
