Pandemija COVID-19, koja je dovela do jedne od najgorih kriza u novijoj istoriji, zahtijeva kontinuisanu budnost i djelovanje, navodi se u dokumentu Evropske komisije "Kratkoročna zdravstvena spremnost EU za epidemiju COVID-19", koji je objavljen sredinom jula.
Portal BUKA objavljuje neke od najvažnijih teza iz ovog dokumenta.
"Iako je ostalo mnogo nepoznanica, stiču se značajna znanja o samoj bolesti, njenom prenošenju, prevenciji i liječenju. Države članice, koje podržavaju Komisija i agencije EU, povećavaju svoje sposobnosti ispitivanja, poboljšavajući nadzor i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema, na primjer, povećanjem kreveta za intenzivnu njegu ili pojačanim medicinskim protumjerama. EU i njene države članice uvele su mjere za ublažavanje socijalnih i ekonomskih utjecaja, poput održavanja funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, podrška transportnom i turističkom sektoru, zaštita zapošljavanja i podrška uslugama medicinske zaštite za ugrožene grupe.Države članice sve više koordinišu svoj odgovor. Mjere javnog zdravlja pomogle su stabilizaciji stanja i doveli broj novih infekcija na nivo kojim upravljaju zdravstveni sistemi. To je omogućilo postupno ukidanje brojnih ograničenja tokom posljednjih mjeseci i nastavak većine aktivnosti. " navodi se u ovom strateškom komunikacionom dokumentu.
Ipak, virus i dalje kruži širom svijeta. Regionalne epidemije širom EU-a i sve veći broj svakodnevnih novih slučajeva širom svijeta pojačavaju činjenicu da će pandemija biti pri kraju samo ako svuda bude pod kontrolom. Zarazne bolesti poput COVID-19 često dolaze u talasima, a novi, lokalizovani napadi pojavljuju se širom Evrope i drugih kontinenata.
Izvlačeći lekcije iz ranijih faza pandemije, Evropa mora iskoristiti ovaj period nižih stopa prenosa da bi pojačala spremnost i koordinisan kapacitet reakcije kako bi se suzbila daljnja izbijanja COVID-19. Vrijeme je od suštinske važnosti da se osigura postojanje mjera zasnovanih na nauci.
U ovom dokumentu se posebno skreće pažnja na potrebu smanjenja tereta sezonske gripe 2020/2021, tako da bi se ublažilo dodatno opterećenje zdravstvenih sistema zbog podudarnosti pojave gripe sa daljnjim izbijanjem COVID-19.
Ovaj strateški dokument naglasio je glavne naučene lekcije, pozitivne i negativne, te su istaknute ključne mjere koje treba preduzeti u narednim mjesecima.
To zahtijeva snažnu koordinaciju i razmjenu informacija u i između država članica i zajednica kao i opredjeljenje za provođenje ovih mjera koje su nacionalna nadležnost. Dogovor o zajedničkim pristupima u pogledu zdravstvenih mjera i dalje će se tražiti u Odboru za zdravstvenu sigurnost (HSC), kao i na drugim forumima kao što je Integrisani odgovor na političku krizu (IPCR). Iskustvo je pokazalo da je koordinisanje aktivnosti sa susjedima i na nivou EU od vitalnog značaja.
Zaustavljanje i upravljanje bilo kakvim novim epidemijama takođe će trebati stalnu saradnju i podršku u neposrednom okruženju EU i šire. Stoga će, gdje je to prikladno i izvedivo, Komisija povezati zapadni Balkan, susjedstvo i druge partnerske zemlje s aktivnostima predloženim u ovom dokumentu.
Dovoljna sposobnost testiranja je bitan aspekt za spremnost i odgovor na COVID193. Bez odgovarajućeg testiranja, ne postoji rano otkrivanje potencijalno zaraženih pojedinaca i vidljivost stope infekcije i prenosa unutar zajednica. To je preduslov adekvatnog praćenja kontakata.
EU mora osigurati da bude spremna za moguće ponovno povećanje broja slučajeva COVID-19. To zahtijeva kratkotrajne i snažno koordinirane akcije za jačanje ključnih područja spremnosti i reakcije.
Rano otkrivanje slučajeva i brzi odgovor kako bi se spriječilo dalje širenje, u kombinaciji sa specifičnim mjerama za zaštitu najugroženijih u našem društvu, trenutno su najbolji pokušaj da se izbjegne ponovna uspostava velikih ograničenja kao što je lockdown.
Te bi napore trebali podržati snažni dokazi i opsežni napori u javnoj komunikaciji. Sprečavanje ponovnog porasta slučajeva uvelike ovisi o ponašanju pojedinca i pridržavanju preporuka javnog zdravlja. Svima je neophodna stalna budnost kako bi se osiguralo da temeljni niz osnovnih mjera opreza ostane na snazi.
To se, zauzvrat, oslanja na prihvatanje i razumijevanje utemeljene prirode i važnosti ovih mjera u javnosti. Praćenje stepena socijalne prihvaćenosti i bit će ključna odrednica budućeg razvoja.
Ti komunikacijski napori podrazumijevaju i sistematičan i neposredan odgovor na dezinformacije o koronavirusu pandemije, dok bi se daljnji napori trebali uložiti za poboljšanje cyber otpornosti ključne zdravstvene infrastrukture.
U slučaju da država članica ponovo uvede hitne mjere, one bi trebale biti osmišljene mjereno i ograničeno tako da ne ometaju vladavinu zakona i parlamentarnu demokratiju.
Virus se ne zaustavlja na granicama EU i zato EU i njegove države članice pružaju preko 36 milijardi eura za hitnu pomoć, mostove humanitarne pomoći i dugoročnu podršku trećim zemljama kojima je potrebna. Također je uspostavljen humanitarni zračni most EU-a za održavanje vitalnih prometnih veza za humanitarne i hitne zdravstvene radnike i zalihe.
Napori bi se stoga trebali nastaviti u koordinaciji s drugim globalnim akterima, uključujući UN i WHO, kako bi se osigurao potrebni međunarodni odgovor na ovu globalnu prijetnju zdravlju, uključujući jednak pristup vakcini COVID-19.
To bi trebalo ići ruku pod ruku s naporima na rješavanju društveno-ekonomskih uticaja ove krize, kao i ulaganja u otpornost partnerskih zemalja, posebno jačanjem zdravstvenog sistema, podržavajući globalni oporavak.
To je jedini način da se zaustavi trenutna pandemijska kriza u EU i globalno.
Testiranje
Sada kada su države članice povećale svoj kapacitet testiranja u skladu sa smjernicama ECDC-a, moraju osigurati da mogu brzo povećati pokrivenost testiranjem blago simptomatskim pacijentima i osobama koje su bile u kontaktu s pozitivnim slučajevima.
Također je važno da države članice nastavljaju pratiti količinu provedenih testova i njihove rezultate tijekom vremena. Testiranje se također mora moći brzo implementirati kroz decentralizirane strategije za pomoć u kontroli lokaliziranih klastera.
Konačno, države članice trebale bi osigurati da ekspanzija testnih kapaciteta za COVID-19 ne dolazi na štetu ostalih programa nadzora (npr. kod gripe).
Korona i gripa
Više od bilo koje druge godine, mora se posvetiti pažnja smanjenju uticaja sezonske gripe za 2020/2021 i sada se moraju uvesti aktivnosti na ublažavanju ovog scenarija.
Kombinovani efekti istovremenog izbijanja COVID-19, sudarajući se s teškom sezonom gripe, mogli bi još više proširiti limite naših zdravstvenih sistema.
Evropska komisija nastaviće raditi uporedo s državama članicama u borbi protiv COVID-19. Zajedno će se nastaviti finansiranje istraživanja za predviđanje širenja i ponovnog izbijanja te za podršku razvoju potrebnih medicinskih kontramjera.
Također će se promovisati identifikacija i širenje lokalnih dobrih praksi. Kroz ambiciozni plan oporavka potpomognut obnovljenim dugoročnim proračunom 2021.-27. I instrumentom EU nove generacije, Evropa će također uložiti kako bi osigurala svoj oporavak i otpornost na moguće buduće izbijanja Covid-19, podržala strukturne promjene u zdravstvu. sistemima i ojačati Uniju sisteme i kapacitete za upravljanje krizama.
"Evropa će temeljno izvući pouke iz krize COVID-19 kako bi osigurala da ona izađe snažnija, ujedinjenija i bolje opremljena za suočavanje sa budućim krizama" stoji u zaključku ovog dokumenta
