<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Građansko i političko pitanje: Aktivisti i ljubitelji životinja širom BiH traže zatvaranje farmi krzna u BiH

GRAĐANSKI AKTIVIZAM

Koalicija protiv krzna BiH nedavno je pokrenula Peticiju protiv izmjena Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH.

09. oktobar 2017, 12:00

Udruženja ljubitelja životinja širom BiH pozivaju sve građane da se uključe u ovu kampanju koja znači zabranu farmi krzna u Bosni i Hercegovini. Naime, postoji inicijativa od strane onih koji su za farme da se zaustavi moguće odlaganje zabrane za još deset godina, a aktivisti za prava životinja u Sarajevu se već mjesecima bore protiv produženja roka zabrane uzgoja životinja radi krzna.

Zabrana farmi krzna u BiH trebalo bi da stupi na snagu 1. januara 2018. godine, a ukoliko Parlament BiH zaista odloži zabranu, za mnoge životinje to znači sigurnu smrt, a i veliko zagađenje naših prirodnih ljepota.

Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH kaže da ne postoji službeni registar farmi krzna u BiH, a neslužbeni podaci sa kojima Koalicija raspolaže govore da na teritoriji BiH ima oko 60 farmi kuna i činčila.

„Prema podacima dobivenim od Uprave za indirektno oporezivanje krzno kuna završava u Holandiji i Danskoj, a žive činčile se izvoze u Mađarsku, gdje se i ubijaju. Industrija krzna je na rang listi broj 1 kao najokrutnija. Potpuno je nepotrebna u 21. vijeku, jer danas krzno ne služi kao nužni odjevni predmet za zaštitu od hladnoće, već samo kao modni detalj. Pri tome, životinje cijeli svoj životni vijek provode u malim kavezima“, rekla je za BUKU Maida Šabeta.

Foto: Maida Šabeta, privatna arhiva

Ona priča da se životinje najčešće na najokrutnije načine ubijaju u novembru mjesecu, kao što je lomljenje vratova, elektrokucija ili gušenje plinom.

Maida kaže da je BiH bila među prvim zemljama Evrope koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna i ako zabrana stupi na snagu u januaru bićemo uzor cijelom svijetu.

„Bitno je naglasiti i činjenicu da farme krzna enormno zagađuju životnu sredinu. Nezavisna međunarodna konsultantska kuća CE Delft je uradila studiju uticaja proizvodnje krzna na sve elemente životne sredine i ustanovila visok uticaj. U pozadini inicijative da se produži rok zabrane stoje holandski i danski lobi, najviše iz razloga što ista zabrana stupa na snagu u Holandiji 2024. godine. Holandija je 3. na svijetu, a 1. u Evropi po proizvodnji krzna. Isti scenarij sa Holandijom je imala Poljska. Tamo su se holandski krznari preselili i sada je već uveliko poznato da Poljaci nastoje protjerati iste zbog užasnog zagađenja njihovih prirodnih ljepota“, priča naša sagovornica.

Maida ističe da jedna farma upošljava uglavnom dvije osobe, a najviše četiri, te ukoliko se holandski krznari presele u BiH, zaposliće samo članove svoje porodice, a država od toga neće imati ništa osim upropaštene životne sredine, zagađenih voda, rijeka, jezera, uz  činjenicu da farme ne plaćaju gotovo nikakve poreze.

Kada je u pitanju politička podrška, iz Koalicije kažu da su se njihovim pozivima jedino odazvali predstavnici srpskog naroda.

„Na posljednjoj sjednici Doma Naroda upravo je Republika Srpska odbacila sporni Prijedlog zakona. S druge strane, predlagači ove negativne izmjene zakona su predstavnici hrvatskog naroda. Ono što nas iznenađuje je činjenica da su se hrvatski predstavnici u Evropskom parlamentu javno oglasili protiv uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj.  Osim Republike Srpske, glas protiv dala je i Demokratska fronta, a u Predstavničkom Domu nekoliko predstavnika SBB-a. ’Naša stranka’ se javno očitovala protiv prijedloga izmjena i dopuna Zakona“, kaže Maida Šabeta i dodaje da je Zakon i dalje u parlamentarnoj proceduri.


Foto: Prikupljanje potpisa

Ona objašnjava da uzgajivači životinja radi krzna vrše pritisak uz pomoć lobističke organizacije Fur Europe. Njihov osnovni argument je gubitak radnih mjesta. Međutim, činjenica je, ističe Maida,  da je prelazni period od 2009. – 2018. godine bio i više nego dovoljan.

Iz Koalicije kažu da su građani na strani životinja i životne sredine, svjesni da je protiv njih profit. Ovo dokazuje veliki odaziv na poziv na potpisivanje peticije, a najveću podršku dobijaju od ekoloških organizacije iz Republike Srpske.

Prošle sedmice obilježen je Svjetski dan zaštite životinja, a povodom ovog dana naša sagovornica kaže da je u BiH najveći problem neadekvatan rad na implementaciji zakona – nedostatak partnera sa strane nevladinih organizacija. Maida smatra da je sada došlo pravo vrijeme da javnost polako sazrijeva na ovom polju. Pored odraslih, i djeca iz BiH su rekla NE krznu:






Pored peticije na nacionalnom nivou, Koalicja je uspjela u inicijativi da se održi Javna rasprava u Parlamentu u organizaciji Ustavnopravne komisije Doma naroda, pozivajući se na Aarhusku konvenciju, prema kojoj cjelokupna javnost mora biti uključena u proces donošenja odluka, vezanih za zaštitu životne sredine.

„Sarađujemo usko sa PETA-om, čija je ambasadorica Pamela Andersom ljetos uputila otvoreno pismo našem Parlamentu. Također, pjevač Crvene jabuke Žera se isto očitovao, kao i Boris Novković i Snežana Vidović. U Sarajevu će 19. oktobra biti organizovan Seminar o Posljedicama produženja roka zabrane uzgoja životinja radi krzna u BiH u saradnji sa FFA (Fur Free Alliance – međunarodna koalicija 40 organizacija za zaštitu životinja svijeta)“, kaže Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH.

Ilhana Škrgić, ambasadorica Svjetskog dana životinja za Bosnu i Hercegovinu, obratila se javno  Parlamentu BiH:

Aktivisti za prava životinja u Sarajevu se već mjesecima bore protiv produženja roka zabrane uzgoja životinja radi krzna. Naime, prema postojećim regulativama, zabrana farmi krzna u Bosni i Hercegovini bi trebala nastupiti 1. siječnja 2018. nakon isteka prijelaznog perioda od deset godina.

Time bi se BiH pridružila Hrvatskoj, Austriji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama čije su zabrane stupile na snagu i time zaustavile patnju životinja koje se uzgajaju radi krzna, te neminovno zagađenje prirodnog okoliša koje se dešava u regijama gdje postoje farme. Međutim, krzneni lobi potiče odgađanje zabrane i produžavanje roka na još deset godina, čime bi se mučenje životinja radi krzna u BiH produžilo do 2028. godine.

U kampanju protiv produženja ovog roka uključili su se i oni kojima, navodno, svi mi ostavljamo ovaj svijet: djeca. Potaknuti željom da pomognu i spriječe dalji masakr životinja, te očuvanje ljepota Bosne i Hercegovine, učenici OŠ “25. novembar” iz Velike Kladuše napravili su edukativni video protiv krzna. U srijedu, 4. listopada, u povodu Svjetskog dana životinja, u holu škole održana je svečana premijera videa i otvaranje galerije učeničkih slika posvećenih ljubavi prema životinjama.

Građani i mediji pozvani su da posjete facebook.com/nekrznu i daju svoj glas protiv farmi krzna potpisivanjem peticije na stranici. Pored toga, uz predane aktiviste iz Sarajeva i organizaciju World Animal Day, u svojstvu ambasadorice Svjetskog dana životinja za Bosnu i Hercegovinu sam pozvala sve svoje kolege ambasadore diljem svijeta da potpišu pismo upućeno Parlamentu BiH da se zabrana farmi krzna ne odgađa, te će pismo nakon prikupljenih potpisa biti predano ovoj instituciji.


Na kraju je važno istaći i da je 45 ambasadora Svjetskog dana životinja 4. oktobra uputilo pismo Domu Naroda PSBiH. Cijelo pismo možete pročitati OVDJE.