Koalicija Pod lupom pokrenula je prije nekoliko dana online peticiju za sprečavanje izbornih krađa i prevara na izborni dan uvođenjem elektronske identifikacije birača i mašina za skeniranje glasačkih listića.
Radi se o peticiji podrške inicijativi na kojoj Koalicija godinama insistira. Preko 60.000 građana i građanki je potpisalo peticiju za sedam dana, te na taj način poručilo političarima koji odlučuju o izmjenama Izbornog zakona šta je njihov prioritet – da njihov glas ode na pravo mjesto.
Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom za Buku pojašnjava kojih vrsta malveracije više ne bi bilo ukoliko bi se izmjene usvojile.
Nezaslužen mandat
“Kod elektronske ili biometrijske identifikacije birača izbjegli bi mogućnost da jedan birač glasa više puta što se danas dešava. S druge strane, kada je riječ o uvođenju skenera, kojim bi se odmah utvrđivali rezultati izbora, spriječili bi najveći broj nepravilnosti na biračkim mjestima jer bi imali mogućnost da pošto birač glasa na svom glasačkom mjestu i stavi skener automatski bi se utvrđivali rezultati izbora a tvrda kopija bi išla u kutiju, tako da ne bi moglo biti poništavanja validnosti glasačkih listića što se dešava, ne bi se mogle dodavati preferencije, ne bi se mogli popunjavati bjanko glasački listići, i da se eventualno falsifikuje potpis, što se danas masovno dešava, što također povećava ionako malu izlaznost na izbore”, pojašnjava Šehić.
Prema njegovim riječima, temeljno bi bila ispoštovana volja birača na dan izbora.
“Time bi se vratio integritet i kredibilitet samog izbornog procesa na dan izbora i ono što je jako bitno vjerodostojnost rezultata izbora”, dodaje on. Često se u javnosti spominje “glasanje mrtvih”, a Šehić napominje da će toga uvijek biti.
“Na biračkom spisku će uvijek biti osoba koje su umrle, vi ne možete zabraniti umiranje nakon što se otštampaju izvodi iz biračkog spiska, to je prirodan proces. I nikada to nije bio veliki broj, ja to govorim iz iskustva. To jeste nepravilnost i nezakonitost, to jeste zloupotreba položaja onoga ko radi u biračkom odboru, ali bi se gro drugih nepravilnosti spriječio koje u mnogo čemu utiču. Radi se o hiljadama glasačih listića koji se falsifikuju i time se omogućeje da neko dobije mandat a da ga nije zaslužio voljom birača. Ovdje bi se lakše utvrdila i odgovornost članova biračkih odbora ukoliko bi se desilo da je neko zloupotrijebio činjenicu da je neko umro a nalazi se u izvodu centralnog biračkog spiska i glasao za njega”, ističe bivši član Centralne izborne komisije BiH.
Šehić navodi kako su i mnoge političke stranke za ovakav način utvrđivanja rezultata izbora. “Mi ćemo to prezentirati parlamentarcima. Ovo nije ni referendum ni građanska inicijativa, već samo peticija u želji da se konačno izbori odvijaju u jednoj poštenoj i slobodnoj atmosferi”, zaključuje.
I Transparency International BiH je i ranije davao niz preporuka koje bi, da su usvojene, dovele do poboljšanja integriteta izbornog procesa.
“Imali smo razne prijedloge, počevši od nezavisnosti izborne administracije, prije svega, kada pričamo o biračkim odborima, opštinskim i gradskim izbornim komisijama, pa zatim vezano za smanjenja nepravilnosti u smislu pritisaka na birače, kupovine glasova, zloupotrebe funkcije javnih resursa u svrhu prikupljanja glasova i na kraju, ovaj dio koji se odnosi na sam izborni dan, odnosno na način glasanja, biračke spiskove i slično. Međutim, mi smo vidjeli da ova priprema u izbornoj reformi od početka se vrtila oko političkih pitanja, odnosno da su ključni akteri koji su učestvovali u pregovorima insistirali više na svojim interesima, odnosno uspostavljanju još veće kontrole nad izbornim procesom”, istakla je za Buku Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH.
Konstatuje kako je sva priča oko integriteta izbornog procesa stavljena potpuno u drugi plan. Navodi kako se ove izmjene Izbornog zakona često nazivaju tehničkim, ali su one ustvari suštinske.
“Na neki način se uslovljavalo da, ako se ne usvoje ove izmjene koje se odnose na politička pitanja, da se neće razmatrati ovaj dio koji se tiče integriteta izbornog procesa. Vidjeli smo sada, na kraju godine, ostalo je tek nekoliko mjeseci do roka za raspisivanje izbora, do kada se može bilo šta mijenjati u Izbornom zakonu, gdje je praktično skoro već i propuštena prilika da se bilo šta uradi”, kaže ona.
Podvlači kako je kompletan proces izmjene Izbornog zakona izmješten iz institucija Bosne i Hercegovine.
“Sve se na kraju svelo na volju nekoliko pojedinaca koji su lideri političkih stranaka. Moram reći da su poruke nakon tih sastanaka dolazile da postoji samo saglasnost vezano za identifikaciju i elektronsko glasanje, zato što se znalo da se neće uopšte steći preduslovi da se to implementira do narednih izbora, već da ćemo čekati godinama da se steknu uslovi u smislu opreme da bi se taj vid glasanja i identifikacije birača uopšte proveo. Zato je i postojala podrška jer su znali da to nećemo u skorije vrijeme dočekati. To najbolje govori o namjeri da se bilo šta unaprijedi u izbornom procesu”, naglašava Korajlić.
Kako se finansiraju stranke?
Jedna od 14 preporuka iz Mišljenja Evropske komisije za BiH je uređivanje finansiranja političkih stranaka. No, kao ni u slučaju svih ostalih preporuka, vlastima ne pada napamet da se bave suštinskim reformama koje bi donijele napredak zemlji i građanima. Puno je isplatnije kočiti sve moguće procese u državi, dizati tenzije, a izborne reforme koje bi njih mogle odvesti u političku prošlost neka čekaju.
“Zakon o finansiranju političkih stranaka uopšte nije bio tema rasprave na Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona koja je bila samo farsa i paravan za sve ove pregovore koji su se vodili sa strane, a koje su vodili SAD i Evropska unija. To je jednostavno bilo zanemarano. Tako je bilo i ranije pokušaja izmjena izbornog zakonodavstva gdje je bilo samo kozmetičkih ili nikakvih izmjena na Zakonu o finansiranju političkih stranaka. Jednostavno, niko od političkih stranaka ne želi da se uspostavlja kontrola nad njihovim troškovima, poslovanjem, da se uvode jedinstveni bankovni računi i jača kontrola finansijskih tokova. Njima to nije u interesu i zbog toga se to pitanja stalno ostavlja po strani. A jako je važno zato što način na koji se finansiraju političke stranke u velikoj mjeri utiče i na sam izborni proces”, jasna je Korajlić.
Ponovila je kako je TIBiH poručio i međunarodnim medijatorima i domaćim političkim akterima kako je ključno da se izbjegnu najavljene blokade izbora 2022. godine.
“Tražili smo i da se ide sa jačenjem nadzora nad provođenjem izbora, jer sa zaoštravanjem i retorike i krize koja se dešava stalno, možemo očekivati još veće pritiske na birače i na cjelokupni sistem, te mnogo veće zloupotrebe nego što smo viđali ranije”, riječi su Korajlić.
