<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kako da prepoznate psihopatu? Kanadski naučnik je napisao uputstvo

Mada psihopate obično zamišljamo kao ubice i čudake koji pripadaju nekom drugom svijetu, naučnik koji je posvetio život njihovom proučavanju tvrdi da bi i vaš kolega, prijatelj, pa čak i supružnik mogao da bude jedan od njih.

09. april 2014, 12:00

 Kriminalistički psiholog profesor Robert Her sa Univerziteta Britanska Kolumbija tvorac je PCL-R testa, metode koja se koristi da bi se utvrdilo da li je neko psihopata, tvrdi da ovi ljudi nisu sposobni za kajanje i empatiju i da su im osjećanja površna.

U ekstremnim slučajevima, svejedno im je da li ste živi ili mrtvi. Neki od njih jesu nasilni kriminalci, ali to ni u kom slučaju ne važi za sve.

Herov test je jednostavan. Riječ je o 20 kriterijuma, od kojih svaki nosi 0 poena (ako se ne odnosi na testiranu osobu), 1 poen (ako se djelimično odnosi) i 2 (u potpunosti se odnosi na ispitanika).

A ovo su kriterijumi, kojih, očigledno, nije mali broj:

Rječitost i površan šarm, ogromno samopouzdanje, patološko laganje, prepredenost/manipulativnost, nedostatak kajanja, emocionalna površnost, bezosjećajnost i nedostatak saosjećanja, odsustvo spremnosti da se preuzme odgovornost za sopstvene postupke, čest osećaj dosade, parazitski način života i nedostatak realnih dugoročnih ciljeva, impulsivnost, neodgovorno ponašanje, nesposobnost kontrolisanja vlastitog ponašanja, upadljivo ponašanje u ranom periodu života, maloletnički kriminal, različita krivična dela, kršenje uslovne presude, više brakova i promiskuitetno seksualno ponašanje.

Čist psihopata bi imao 40 poena, a svako ko ima 30 ili više poena, prema Herovim merilima, “ispunjava uslove” za dijagnozu.

“Postoje ljudi koji ispunjavaju uslove da budu kvalifikovani kao psihopate, ali ne dovoljno da bi prouzrokovali probleme. Često su to naši prijatelji, u čijem društvu nam je zabavno. Možda nas ponekad iskoriste, ali obično to nije toliko upadljivo”, kaže Her, ističući da, kao i autizam, i psihopatija može da bude izražena u većoj ili manjoj mjeri, odnosno da se uklopi u okvire normalnosti.

Neke osobine ne moraju po svaku cijenu da budu mane, a u određenim okolnostima čak mogu da budu i od koristi. Her i njegov kolega Pol Babijak napisali su knjigu pod naslovom “Zmije u odijelima: Kad psihopate idu na posao”.

Oni su analizirali 203 preduzetnika i ustanovili da je četiri odsto ispitanika imalo prilično veliki broj poena na PCL-R testu. Ovo jasno pokazuje da nedostatak moralnih skrupula i indiferentnost prema patnjama drugih ljudi "može da bude od koristi" ako želite da beskrupulozno napredujete u poslu.

Za razliku od autističnih ljudi, koji mogu biti veoma saosjećajni, ali uglavnom nisu u stanju da prepoznaju znakove ka npr, osmjeh ili namrštenost koji govore šta neko misli, psihopate dobro znaju kako se vi osjećate, ali sami to ne mogu da osjete.

“Zbog svega ovoga su pojedine psihopate u velikoj prednosti, jer mogu da razumijeju šta vi mislite, ali su indiferentni prema tome i mogu to da zloupotrebe protiv vas.