<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Na današnji dan osnovan AFŽ: Bilo bi divno kada bi energija i motivacija žena koje su učestvovale u partizanskom pokretu mogla da se prenese na žene današnjeg vremena

Antifašistički fronta žena

Na današnji dan, 6. decembra 1942. godine, u Bosanskom Petrovcu je na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena osnovan Antifašistički front žena (AFŽ).

06. decembar 2018, 1:24

Bio je to najmasovniji ženski pokret na našim prostorima, a činili su ga AFŽ odbori širom bivše Jugoslavije: u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Vojvodini i Kosovu.

AFŽ je doprinosio borbi protiv fašizma, ravnopravnosti žena i emancipaciji jugoslovenskog društva. Njegove su članice učestvovale u Narodnooslobodilačkoj borbi, a nakon rata su doprinosile ponovnoj izgradnji zemlje, djelujući u oblastima prosvjete i kulture, te organizirajući masovne akcije opismenjavanja stanovništva. AFŽ je (samo)ukinut u septembru 1953. godine u Beogradu.

Danas, na 76. godišnjicu od osnivanja AFŽ-a, treba se prisjetiti hrabrih žena bivše Jugoslavije koje su učešćem u AFŽ-u doprinosile ravnopravnosti spolova i osvajale javne prostore za žene i njihovo djelovanje.

 

Rada Vranješević, učesnica Narodnooslobodilačke borbe, bila je prva žena koja se obratila skupu ZAVNOBiH-a, i time ušla u historiju, jer je njeno obraćanje označilo početak zakonske ravnopravnosti muškaraca i žena u BiH. "Žene Bosne i Hercegovine, uzevši značajno učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi, postale su čvrst oslonac Narodnooslobodilačkog pokreta. Zajedno sa svojim drugovima, žene će se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih sluga, a sutra, poslije oslobođenja naše zemlje, one će uložiti sve svoje snage u izgradnju sretne budućnosti naše BiH", poručila je Rada Vranješević 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, gdje je održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).

Rada je rođena 25. maja 1918. godine u selu Rekavice kod Banjaluke, bila je politička aktivistkinja, članica pokreta otpora i članica Centralnog odbora Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ). Poginula na svoj 26. rođendan, 1944. godine, u pokušaju bjekstva od Nijemaca tokom desanta na Drvar. Posthumno je proglašena narodnim herojem Jugoslavije. Njena bista se, skupa sa bistom Vahide Maglajlić, nalazi u sklopu Spomenika palim borcima u Banjaluci.

 

 

Iris Begović, grafička dizajnerica i ilustratorica koja je radila ilustracije za knjigu Žene BiH kazala je tim povodom: „Bilo bi divno kada bi energija i motivacija žena koje su učestvovale u partizanskom pokretu mogla da se prenese na žene današnjeg vremena, koje su bombardovane drugačijim bombama. Voljela bih da žene, kao i muškarci, smognu snage za ideje – a ne ideale – koje dolaze iz čistog srca, i da se u školama mlade generacije uče tome. To nisu ni snovi ni utopističke vizije, nego ono u čemu vidim istinsku vrijednost, i na što stavljam svoj ulog.“

 

Izvor: Žene BiH