<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ne idemo nikud: Uspješne priče mladih koji i dalje vjeruju da im je kod kuće najljepše

MOŽE DRUGAČIJE

Sve je više mladih koji odlazak iz BiH vide kao jedinu priliku za lični razvoj i uspjeh. Međutim, postoje i oni koji dokazuju da je uspjeh dostižan i u našoj zemlji, te da, kao uspješni preduzetnici, mogu mijenjati stvari u svom užem i širem okruženju.

27. april 2019, 9:02

 

U vremenu kada sve veći broj mladih iz BiH traže priliku za život i posao u inostranstvu, raduju nas priče onih koji su odabrali da svoj život grade tu gdje su rođeni i da svoj lični uspjeh nesebično dijele sa zajednicom u kojoj žive.

U četvrtak, 21.2.2019. god., u Mostaru je održan događaj pod nazivom Neće on(a) niđe - Uspješne priče mladih koji grade BiH.

Četvoro mladih i uspješnih preduzetnika iz Mostara, Nevena Pandža, Senad Šantić, Sanjin Omerović i Maja Miljević, pred oko 100 prisutnih posjetilaca, ispričali su svoje inspirativne životne priče - kako su došli do toga gdje su sad, koje su im prepreke bile na tom putu, zašto planiraju ostati u BiH, te šta žele poručiti mladima koji razmišljaju o odlasku.

Događaj je održan u prostorijama SPARK-a, a organizovao ga je ogranak Mladi sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti, koji za cilj ima pružiti priliku mladima za dodatnu neformalnu edukaciju, motivisati mlade da ostanu u BiH, upoznati ih sa njihovim pravima na budućem radnom mjestu i slično.

Nevena Pandža ima 28 godina. Po struci je magistrica nutricionizma. Nakon studija Nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, Nevena se 2015. godine vratila u Mostar, sa željom da nešto novo kao što je nauka o prehrani proširi u svojoj zajednici, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Tokom tri godine, prošla je mnogobrojne besplatne programe poduzetništva i startup akademije, pokrenula platformu na Facebook-u i Instagramu "Nutricioniziraj se", ostvarila saradnju sa drugim mladim ljudima, poliklinikama, fitnes centrima i raznim udruženjima. Sa diplomiranom psihologinjom, Vedinom Ajanović, osniva udruženje Centar zdravih navika, u kojem pružaju multidisciplinarne grupne i individualne edukacije, te nutricionistička i psihološka savjetovanja. Odnedavno radi kao nutricionista u sklopu Službe za prehranu bolesnika unutar Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, gdje svakodnevno pruža nutricionistička savjetovanja hospitaliziranih i ambulantnih pacijenata.

Foto: Nevena Pandža

Na pitanje zašto je odlučila da ostane u BiH, Nevena kaže:

“Ja u Zagreb nisam otišla da ostanem, nego da se vratim s novim znanjima i vještinama potrebnim ovoj državi. Umjesto poslovne prilike u Zagrebu, odlučila sam se za ‘borbu s vjetrenjačama’ i pokušaj u gradu u kojem me nije čekao siguran posao, niti natječaj na koji bih se prijavila. Najveća motivacija bila mi je želja za promjenom trenutne situacije neuravnoteženih prehrambenih navika, te nepovoljan utjecaj istih na zdravlje djece i mladih kao i sve češću pojavu kroničnih nezaraznih bolesti odrasle populacije.”

Cilj joj je, kaže, da na jednostavan, stručan i praktičan način osvijesti ljudima kako je bit uravnotežene prehrane u vraćanju tradicionalnim bakinim kuhinjama, s obiljem lokalnih, sezonskih i svježih namirnica, a da pri tome ne zaboravimo na preferencije i uživanje u hrani.

Argumenti za ostanak u BiH uvijek su lične prirode, kaže Nevena.”Trebamo razumjeti i one što ostaju i druge koji odlaze za novom prilikom, dodatnim obrazovanjem ili bolje plaćenim poslom. Ipak, voljela bih da bar većina od njih ide sa željom da se vrati. Borimo se i u jednom i u drugom slučaju”, kaže Nevena za BUKU

Njeni razlozi za ostanak su prije svega porodica i prijatelji, koji joj pružaju veliku podršku, te klima i hrana našeg podneblja, koji joj u potpunosti odgovaraju.

I dalje izvan BiH odlazi na dodatne edukacije, kongrese i simpozije, ali zna "gdje i kome se vraća", kaže ona.

“U Mostaru živim pravi mediteranski način života, svakodnevno uživam u svom poslu, ali i u dugim druženjima uz kavu ili večeru sa inspirativnim ljudima oko sebe, a to je u mnogim drugim zemljama veliki luksuz”, kaže Nevena.

Sanjin Omerović je student završne godine Fakulteta informacijskih tehnologija u Mostaru. Nakon više neuspjelih pokušaja pokretanja vlastitog biznisa, osnovao je startup "Digiqal", koji je vrlo brzo izrastao u kompaniju koja zapošljava 15 mladih ljudi iz cijele BiH, nastanjenih u Mostaru.

“Od prvog dana i prvog uspješnog projekta, željeli smo biti društveno odgovorna kompanija. Kroz brojne edukacije i takmičenja, upoznao je mnogo ambicioznih ljudi koje žele napraviti nešto novo na bh. tržištu, pa odatle ta 'luda' ideja da ostanem u svojoj državi i pokrenem vlastiti biznis, iako je isti mnogo više cijenjen na evropskom i svjetskom tržištu. Okruženje i poznanstva sa tim profilom ljudi, nesebična ljubav prema domovini i Mostaru, bili su presudni faktori da razvoj vlastitog biznisa započnem u svojoj domovini”, priča Sanjin za naš portal.

Foto: Sanjin Omerović

Već u prvih šest mjeseci poslovanja, "Digiqal" je angažovao više od 15 mladih osoba. “Na to smo najviše ponosni. Nadamo se da će taj broj rasti iz dana u dan, kako bi što više mladih mozgova zadržali da se ne odluče otići preko granice, gdje apsolutno ništa nije isto kao ono u čemu smo svi navikli uživati", kaže Sanjin.

Cilj njegove kompanije je da razvije poslovne kontakte širom svijeta, kako bi mladima omogućili da "iz svog grada/države zarađuju po svjetskim standardima".

"To je definitivno glavni argument kojim ćemo se koristiti u budućnosti, kako bismo stali ukraj društvenom trendu odlaska mladih iz zemlje”, kaže S

Ako uspiju u svojim planovima, kaže Sanjin, vjeruju da će time doprinijeti boljoj ekonomskoj situaciji u Mostaru, a jednog dana i u cijeloj državi.

"Također smo mišljenja da više udruženih kompanija koje imaju velike novčane prilive mogu diktitirati čak i politiku u jednom gradu, kantonu, entitetu i državi. Iako je naš politički sistem vidno kompleksan, definitivno stojimo iza tog razmišljanja i nadamo se što većem broju društveno odgovornih kompanija", mišljenja je Sanjin.

Maja Miljević ima 29 godina. Stručno znanje stekla je u oblasti ekonomije, sa užom specijalizacijom u marketingu. Njen aktivni rad u zajednici počinje u nevladinom sektoru, radom u omladinskoj organizaciji "OKC - Omladinski komunikativni centar". Sa  24 godine pokreće svoj startup pod nazivom “Zdrava Logika”, koji i danas djeluje na tržištu BiH.

“Zdrava Logika kao glavnu misiju i viziju ima razvoj organske i ekološke poljoprivrede unutar BiH i kroz svoj četvorogodišnji rad je stvorila mrežu od 63 proizvođača i asortiman od preko 100 proizvoda koji su proizvedeni unutar Bosne i Hercegovine i što negdje prati cijeli četvorogodišnji rad. Ovdje bih naglasila da je tim koji je stvarao Zdravu Logiku i koji danas djeluje čak i mlađi od mene, te je to jedna od najvećih vrijednosti koju Zdrava Logika nosi. Danas je Zdrava Logika i firma i Udruženje građana, te kroz oba kanala edukuje i gradi tržište, organske proizvođaće i vrši prodaju proizvoda”, priča Maja za Buku.

Pored razvoja startup-a, Maja je proteklih godina aktivno radila u IT zajednici BiH, te je danas i direktor SPARK Business park-a u Mostaru. “Cijeli moj rad se fokusira na rad sa mladim ljudima, razvoj zajednice, te stvaranje boljih prilika za mlade unutar Bosne i Hercegovine. SPARK mi je dao priliku da svoja znanja mogu direktno implementirati i na teren, te sam dobila odgovornost da kreiramo kvalitetan sadržaj, priliku  i aktivnosti za mlade unutar Bosne i Hercegovini, kako bismo ih motivisali da ostanu, ukoliko je to njihov izbor", kaže nam Maja.

Foto: Maja Miljević

"Vrijednost svakog čovjeka koju dobijamo rođenjem jeste kultura, jezik, ognjište, porodica i zajednica koju ne biramo. Svojim postojanjem smo tu gdje jesmo. Cijeli život sam aktivna i razvijam se u ovoj zajednici, te uz poštovanje svim drugim zajednicama, biram zbog navedenog da ostajem tu gdje jesam, sve dok moj kvalitet života može biti zadovoljavajući po mom sistemu vrijednosti, a trenutno to postižem. Drugi razlog zbog kojeg biram biti u Bosni i Hercegovini jeste taj što vidim da sa svojim znanjem i radom mogu da pravim vidljive promjene nabolje u našem društvu, te sam okružena mladim i pametnim ljudima koji me svaki dan inspirišu za isto", objašnjava Maja svoje razloge za ostanak u BiH.

Dodaje da koristi priliku da putuje i da skuplja iskustva i znanja iz drugih zemalja, te da upoznaje ljude koji su vezani za slične teme kojima se i sama bavi.

"Na taj način pomažem i sebi i ljudima oko sebe u Bosni i Hercegovini da dobijemo informacije i podršku koja svima može pomoći da dovoljno kvalitetno radimo svoj posao i u Bosni i Hercegovini, kao što bismo to radili u bilo kojoj drugoj državi u Evropi ili šire".

Sa druge strane, kaže Maja, migracije iz zemalja su normalne i to je lični izbor svake osobe. "Bitno je da, gdje god odemo, budemo ispunjeni. Ja za sebe sigurno znam da bez svega što sam navela, a što sam dobila po rođenju u BiH, ne bih mogla biti potpuna osoba", kaže Maja.

"Istorijski mislim da živimo u najboljem dobu koje nas je moglo zadesiti. Svako od nas je slobodan da sam može da bira šta i ko želi biti u životu, tržište i ekonomija na svjetskoj sceni su otvoreni za nas u skoro cijelom svijetu. u Bosni i Hercegovini imamo pregršt resursa koji stoje neiskorišteni, poput zemlje, mladih i pametnih ljudi i drugog, te smatram da je to sve dovoljno argumenata za ostanak u BiH. Uvela bih samo malo bolju organizaciju, starteške ciljeve i motivaciju u BiH, kao što to radim u mikro sistemima u kojima djelujem, a to su Zdrava Logika i SPARK."

Pošto je imala priliku da putuje i upoznaje druge narode, sisteme i države, Maja kaže da svaka država ima neke svoje probleme, ali da je za nju neprihvatljivo to što se u Bosni i Hercegovini ne poštuju pojedinci i mlade osobe koji svojim znanjem i poštenim radom žele da osiguraju sebi i porodici kvalitetan život unutar BiH. 

"Smatram negdje i ličnom odgovornošću da to ispravim i ukazujem na tu problematiku, jer nam je to trenutno najjači argument i resurs koji imamo i moramo da ga poštujemo", kaže Maja.

Nevena, Senad, Sanjin i Maja svojim ličnim primjerima pokazali su da se trudom, radom, stalnim učenjem i unapređivanjem svog znanja, te povezivanjem sa drugim kolegama, može osigurati dovoljno kvalitetan život i u našoj zemlji, i to ne samo za sebe, već i za svoju zajednicu i šire.