Direktorica Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović za portal BUKA govori o pandemiji koronavirusa, funkcionisanju Doma zdravlja Banjaluka, zdravstvenim radnicima, razlici između alergije i koronavirusa, nošenju maski i načinu dezinfekcije namirnica nakon kupovine.
Doktorice Todorović, u prvim danima marta utvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Banjaluci. Prošlo je više od mjesec dana od toga. Jesmo li u ovom trenutku blizu vrhunca epidemije, imajući u vidu stanje u proteklom periodu? Kakvo je trenutno stanje u Banjaluci?
Restriktivne mjere koje su donesene ispred republičkog, ali i gradskog štaba za vanredne situacije dovele su do toga da nemamo značajan porast broja zaraženih lica u kratkom vremenskom periodu. Ono što je jako bitno jeste da se broj novozaraženih ne povećava naglo, te sam mišljenja da smo sam „vrh“ epidemije produžili i ublažili sa ovim mjerama.
Kako ste zadovoljni funkcionisanjem Doma zdravlja u Banjaluci, imajući u vidu da ste vi prvi kontakt sa pacijentima koji su potencijalno inficirani koronavirusom?
Da bismo zaštitili stanovništvo našega Grada, tj korisnike naših usluga, kao i naše radnike, „Dom zdravlja“ je prilagodio svoj način rada trenutnoj epidemiološkoj situaciji. Obaveza nam je bila da u kratkom vremenskom periodu spriječimo širenje virusa kod većeg broja građana, da zaštitimo starija lica i rizične kategorije pacijenata i da onemogućimo širenje virusa među zdravstvenim radnicima, te da onemogućimo da veći broj pacijenata optereti UKC RS. Zaposlenima u našoj Ustanovi obezbijeđena je sva potrebna zaštitna oprema kako bi nesmetano i bez rizika mogli obavljati svoj posao u trenutnoj epidemiološkoj situaciji, te smo na taj način smanjili potencijalni rizik od obolijevanja naših zaposlenih. Do sada smo uspjeli da se izborimo sa trenutnom situacijom, a to govori u prilog tome da niko od naših zdravstvenih radnika do sada nije zaražen virusom.
Kako se zdravstveni radnici nose sa novonastalom situacijom, riječ o radnicima koji nose najveći teret borbe sa koronavirusom, imajući u vidu da im je svaki odlazak na posao visokorizičan?
Zdravstveni radnici naše Ustanove svjesni su svakodnevnog rizika kojem se izlažu, ali uz velike napore i predan rad uspijevamo da se izborimo sa svim poteškoćama. Očekujemo pomoć i podršku u radu i drugih zdravstvenih ustanova, iako svi zaposleni radnici u našoj Ustanovi svoj posao obavljaju savjesno, organizovano i korektno.
Koliko ste zadovoljni mjerama koje je gradski štab u proteklih mjesec dana donio, svima je jasno da su one dovele do toga da se smanji broj inficiranih?
Da, dosadašnje mjere koje su donesene od strane Vlade Republike Srpske, grada Banjaluke i naše Ustanove su svakako značajno uticale na smanjenje bržeg širenja broja oboljelih od virusa korone kod stanovništva našega Grada. Moram istaći da se većina stanovništvo pridržava donesenih mjera, gdje bih posebno pohvalila lica koja pripadaju starijim generacijama.
Međutim, ne smijemo zanemariti činjenicu da je i dalje veliki broj Banjalučana koji se i dalje ne pridržavaju fizičkog distanciranja, djeca i mladi se u grupama igraju na igralištima, ide nam sve ljepše vrijeme, koliko je važno i dalje pridržavati se propisanih mjera, jer kako kažu nadležni, još uvijek nema mjesta za opuštanje?
Proljeće i lijepo vrijeme bude u nama potrebu da se više krećemo, ostvarujemo socijalne kontakte i družimo sa dragim osobama. Ali zbog našeg zdravlja, kao i zbog zdravlja naših najmilijih, od kojih su neki u visokorizičnim grupama za oboljenje, a samim tim i za ozbiljno pogoršanje zdravstvenog stanja, moramo se pridržavati zadatih mjera koje su na snazi.
Period gripe prolazi, ali sa proljećem dolaze alergije, začepljen nos, kihanje, kašljanje. Kako prepoznati simptome kad trebamo da se javimo ljekaru zbog sumnje na koronavirus, posebno jer je u Banjaluci porastao broj osoba koje su inficirane koronavirusom, ali ne mogu da identifikuju izvor zaraze?
Proljetne alergije predstavljaju probleme za veliki broj ljudi u ovom periodu. Izuzetno je značajno da osobe koje se već duži niz godina bore sa alergijama znaju da prepoznaju simptome i time isključe mogućnost zaraze virusom. Najčešći simptomi alergija su: kihanje, kašljanje, curenje nosa, crvenilo očiju, a nakon nekog vremena, umor i razdražljivost. Simptomi su slični kao i kod obolijevanja od drugih respiratornih infekcija, ali i od virusa korona. Neki od pokazatelja zaraze korona virusom su povišena tjelesna temperatura, groznica, grlobolja, otežano disanje, bolovi u mišićima kao i prisustvo dijareje i odsustvo čula mirisa i ukusa, koji se takođe mogu javiti i kod alergija. Moram da napomenem da je kod alergija povišena tjelesna temperatura izuzetno rijetka pojava.
Kakve su Vaše preporuke po pitanju nošenja rukavica, zaštitnih maski i slično, imajući u vidu da se savjeti Svjetske zdravstvene organizacije razlikuju od preporuka koje su naši građani dobili od nadležnih, i ne samo naši građani, već su mnoge države dale preporuke da se maske nose iako to nije preporuka SZO?
Preporuke Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske su jasne, a to je da se na svim javnim mjestima moraju nositi maske i rukavice. One se moraju nositi, ne da bismo zaštitili samo sebe, nego da bismo zaštitili ostala lica od mogućeg prenosa virusa, s obzirom da se kod velikog broja zaraženih virusom korone se ne ispoljavaju nikakvi simptomi, odnosno bolest je asimptomatskog karaktera. Stoga svako od nas može biti potencijalni nosilac virusa korone, a da toga nije ni svjestan.
Kako da pojačamo imunitet, imajući u vidu da su ljudi zatvoreni u kući. Koliko zatvoren prostor utiče na fizičko i psihičko zdravlje? Kako u takvim okolnostima na najbolji mogući način sačuvati zdravlje?
Izuzimajući lica starija od 65 godina, ostali nisu zatvoreni u kuće, tako da imamo mogućnost kretanja i boravka na otvorenom. Nekima od nas je vjerovatno narušen lični komfor. Boravak u kući treba posmatrati kao priliku da se više posvetimo svojim porodicama kao i da više vremena odvojimo za sebe. Moramo biti svjesni da u trenutnoj epidemiološkoj situaciji svojim ponašanjem utičemo na javno zdravlje, a ne samo na naše, lično zdravlje, stoga preporučujem da se svi i dalje pridržavamo preporuka. Kada je u pitanju imunitet i kako ga pojačati, moram istaći da se on gradi u toku dužeg vremenskog perioda putem zdravstveno bezbjedne i izbalansirane ishrane i redovnih fizičkih aktivnosti, te da je u ovom kratkom periodu teško izgraditi novi, ali i izgubiti već stečeni imunitet.
Mnogi ljudi su u dilemi oko šetnje i rekreacije. Da li se ona u ovom trenutku preporučuje, izlazak vani, šetnja, lagano trčanje... Koje su neke najbolje preporuke da pokrenemo tijelo, ali da se ne izlažemo infekciji koronavirusom?
Građanima bih poručila da se strpe još malo i da ostanu u svojim domovima, a ako su već primorani da ih napuštaju trebali bi da poštuju preporuke Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite te da drže propisano odstojanje od drugih lica, da održavaju ličnu higijenu (često pranje ruku), te da se u slučaju pojave simptoma respiratornih infekcija jave svom porodičnom doktoru. Šetnja i rekreacija jesu poželjni, ali u skladu sa mjerama koje su zadate od strane stručnjaka, tj. da se obavljaju individualno, bez kolektivnih okupljanja. Cijelu ovu situaciju možemo posmatrati i sa vedrije strane tako što ćemo se posvetiti pospremanju svojih domova, igri sa djecom, kao i redovnom vježbanju uz omiljenu muziku u društvu naših ukućana. Zabrinutost može biti opravdana samo ako je neko od članova porodice obolio od korona virusa ili neke druge bolesti.
Kada je dezinfekcija doma u pitanju, šta je najbolje da radimo? Možda je najbolje da pitamo šta Vi radite, kako dezinfikujete dom, da li je potrebno dezinfikovati namirnice kad se vratimo iz kupovine?
Ne postoje nikakvi dokazi da se možemo zaraziti preko namirnica koje se termički neobrađene unose u organizam. Rizik da se pri kupovini zarazimo jeste da ostvarimo kontakt ili da se nađemo u blizini osobe koja je potencijalni prenosilac virusa, kao i da neposredno nakon zaražene osobe dodirnemo predmet kupovine. Ali ako strahujemo da je ambalaža koju smo kupili kontaminirana, nakon što hranu izvadimo iz kutije kese, a prije same konzumacije potrebno je da operemo ili dezinfikujemo ruke. Naravno, isto važi i u vrijeme kada ne vlada pandemija. U skladu s preporukama stručnjaka, svježe voće i povrće prije konzumiranja treba dobro oprati u hladnoj vodi, što bi trebalo da je praksa i u vrijeme dok ne traje pandemija.
