Pandemija korona virusa, sa kojom se suočavamo posljednjih dana, potakla je neke lokalne zajednice da se pokrenu i ponude konkretne mjere, kojima bi se obezbijedilo dovoljno hrane za predstojeće mjesece.
Sjajna inicijativa dolazi iz grada Cazina, koji je krajem prošle sedmice svim zainteresovanim poljoprivrednicima i ostalim građanima ponudio da se, ukoliko žele izvršiti sjetvu kukuruza, graha ili krompira, mogu obratiti Gradskoj službi za poljoprivredu, od koje će dobiti sav repromaterijal: sjeme, zaštitu, gnojivo i gorivo potpuno besplatno.
Takođe, iz uprave Grada Cazina su poručili i da će otkupiti sav višak proizvedenih kultura, ukoliko ne bude potreban onima koji se uključe u ovaj projekat.
„Mi vidimo da kriza oko corona virusa, osim u zdravstvenom smislu, utiče na sve države i sve globalne procese. Vidimo da se zatvaraju granice i da se ograničava protok roba i kretanje ljudi i procjenjujemo da je hrana u ovoj godini zasigurno bitan resurs. Zbog toga smo pokrenuli proces nabavke sjemena i ostalog repro materijala potrebnog za uspješnu sjetvu jer u situaciji nekog lošijeg scenarija, za koji se svakako nadamo da će izostati, bitno je reagovati na vrijeme”, rekao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević, obrazlažući ovaj potez lokalne vlasti.
U cilju suzbijanja posljedica novonastale situacije izazvane globalnom pandemijom koronavirsa, reagovalo je i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK, apelujući na poljoprivredne proizvođače da pristupe sjetvi, a Ministarstvo se obavezalo da će osigurati sufinansiranje sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava.
I Agrarni fond grada Trebinje ponudio je besplatna sjemena da se ljudi sklone iz grada na selo. Svi zainteresovani stanovnici gradskih mjesnih zajednica mogli su se javiti do 20. marta, a dodjeljivani su mali paketi sjemena za porodične potrebe, krompira, luka i graška.
Rade Jovičević iz Udruženja povrtlara RS smatra da domaća proizvodnja u potpunosti može podmiriti potrebe domaćeg tržišta i da se u tom smjeru trebalo odavno ići.
Njegovo mišljenje dijeli i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika. On je pohvalio inicijative koje su zaživjele u gore pomenutim opštinama. Ipak je naglasio da je takvo nešto moguće u manjim opštinama i gdje već postoji zainteresovano stanovništvo koje bi proizvodilo hranu. Puno teže je to u ovom momentu učiniti u opštinama i gradovima koji imaju ili isključivo velike proizvođače ili vrlo malo stanovništva i zemlju koja već godinama nije obrađivana.
Poljoprivredni proizvođači se slažu u jednom - proizvodnja hrane i poljoprivreda su velika prednost ovoga područja. Statistike iz nekih prošlih vremena kažu da se sa ovih područja nekada izvozilo 80 posto hrane, dok one posljednje kažu da se toliko ili čak i znatno više danas uvozi u BiH.
Naglašava da bi situacija sa korona virusom - otežanim uvozom i izvozom robe, te odlukama većine država da neće izvoziti svoje prozvode, kako bi podmirili potrebe domaćeg stanovništva - mogla biti dobra poruka prije svega nadležnim institucijama, a onda i svima nama, da je krajnje vrijeme da se posvetimo razvijanju domaćih kapaciteta i proizvoda.
