Evropska socijalna politička mreža za potrebe Evropske komisije, sačinila je izvještaj o mjerama i djelovanju entitetskih vlada- Vlade Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine na suzbijanju negativnih posljedica na ekonomiju usljed pandemije virusa korona.
U izvještaju, između ostalog, stoji da donesene mjere za suzbijanje negativnih efekata pandemije COVID-19- "Korona zakon" u FBiH i tromjesečni model pomoći u RS koji se odnosi na isplatu najniže plate, poreza i doprinosa radnicima firmi koje zbog epidemije vrusa korona nisu radile, možda neće biti dovoljne za očuvanje radnih mjesta. Navodi se takođe da su prava radnika u privatnom sektoru uglavnom slabo zaštićena u oba entiteta, da preovladavaju nesigurni radni uslovi koje trenutna kriza izazvana pandemijom može samo dodatno pogoršati. Zabilježeno je takođe i da su neki poslodavci vršili pritisak na radnike da potpišu sporazumni raskih ugovora o prestanku radnog odnosa kojim radnici gube sva prava, uključujući i naknadu za nezaposlene.
„Dok se nekim od usvojenih mjere mogu ublažiti neposredni učinci pandemije, zaštita prava radnika i adekvatni radni uslovi nisu regulisani na pravi način. Predloženim izmjenama zakona o radu FBiH, u njihovom sadašnjem oblika, može čak otvoriti vrata daljoj zloupotrebi radničkih prava u vrijeme krize“, zaključak je izvještaja Evropske socijalne političke mreže.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da nije iznenađen ocjenom koja je data za BiH jer već mjesecuima upozorava na isto zajedno sa kolegama koje čine progresivni dio struke: „Odavno tvrdimo da su mjere kroz tkz. "Korona zakon", zakašnjele i nedovoljne, da se umjesto stabilizacije privrednog sistema ide na stabilizaciju budžeta, te da biramo prosječan lijek za pogrešnu bolest. Nažalost, još uvijek nije shvaćena dubina krize koja je već tu na našim vratima, a vlasti se ponašaju, kao da su svi naši problemi riješeni“.
Već znamo koliko je ljudi zvanično ostalo bez posla na osnovu podataka entitetskih zavoda za zapošljavanje. Tako je u periodu od 19. marta do 10. augusta u Republici Srpskoj bez posla ostalo ukupno 10.440 radnika, dok je u nešto kraćem periodu, zaključno sa krajem jula, u Federaciji BiH bez posla ostalo preko 23 000 radnika.
Nažalost, i ova porazna brojka je samo ono što nam pokazuje zvanična statistika, jer ovdje nisu evidetirani radnici koji su ostali bez posla, a nisu bili prijavljeni i koji neće biti obuhvaćeni nikakvim programom državne pomoći.
Ekonomiste Admir Čavalić je još ranije za BUKU istakao kako se Covid-19 pokazao izazovnim jer ljeto nije donijelo pozitivnu promjenu. To je, dodaje, uslovilo prirodnu opreznost, pad privatnih investicija, kao i racionalizaciju poslovanja.
„Ljudski resursi su u nekim djelatnostima prvi u redu za ovaj proces tako da da pregovaračka moć radnika opada kako u ovoj tako i u narednoj godini, izuzev manjeg broja, specifičnih poslova gdje nedostaje radne snage“, ističe Čavalić te u te izdvaja tri ključna rješenja, koja bi za cilj imala održavanje zaposlenosti i visine plata, naročito u realnom sektoru. To su: izmjena zakona koji se odnose na fiskalno opterećenje na rad -doprinosi i porez na dohodak, izmjena radnog zakonodavstva-što se već i pokušava uraditi, a kao treće sveobuhvatna reforma tržišta rada.
