Godinama nas ubjeđuju kako se ekonomska situacija u zemlji poboljšava, da plate rastu, da živimo bolje. Međutim stvarnost je dosta drugačija.
Vidi se to poprilično jasno ako uporedimo situciju sa platama i potrošačkom korpom iz 2019. godine sa onom od prije deset godina.
Pa tako dok će se političari rado pohvaliti da je plata u ovom posmatranom porasla za 142 marke, znajte da je u u istom tom periodu potrošačka korpa porasla za puno više- čak 582 KM.
Godina | Prosječna plata | Potrošačka korpa |
2019. oktobar | 932 KM | 1.978,91 KM |
2009. oktobar | 790 KM | 1.396 KM |
Razlika | 142 KM | 582 KM |
Međutim i ovi porazni podaci o puno većem rastu troškova života od rasta plata, su uljepšana stvarnost kada sve ovo uporedite sa činjenicom da u RS u 2019. godini čak 40 posto zaposlenih radnika prima platu manju od 600 KM!
Prema platnim razredima, u julu 2019. godine, plate su bile sljedeće:
Raspon plata | Broj obveznika doprinosa/zaposlenih u julu |
do 449 KM | 15.816 |
450 KM | 18.494 |
od 451 do 500 KM | 37.411 |
od 501 do 600 KM | 30.598 |
od 601 do 700 KM | 21.989 |
od 701 do 800 KM | 21.054 |
od 801 do 1.000 KM | 32.451 |
od 1.001 do 1.200 KM | 31.211 |
Preko 1.200 KM | 49.776 |
UKUPNO | 258.800 |
Komentar smo potražili od ekonomiste Faruka Hadžića. Evidentno je, kaže, da troškovi života svakodnevno rastu, a više je razloga za tako nešto od povećanja poreskih opterećenja, koja se onda lančano prenose i na cijene raznih proizvoda i usluga, pa do rasta energenata i sirovina. To samo po sebi i ne bi bilo problem da u istom ili većem obimu rastu plate. One, pojašnjava naš sagovornik, nominalno rastu u nekom omjeru, tako da radnici i građani imaju iluziju rasta plata, ali realno su plate manje, zbog mnogo većih troškova života. Najbolji primjer su, ističe Hadžić, akcize koje su povećane prije dvije godine.
“Akcize su imale efekt kao da je stopa PDV-a povećana za 1%. Njihovo povećanje je dovelo do rasta cijena goriva, prevoza, pa i grijanja, a u drugoj fazi hrane i poljoprivrednih proizvoda. Poslodavci opterećeni visokim poreskim opterećenjima i iseljavanjem radne snage ne mogu preko neke granice povećati plate, tako da smo faktički zakovani kada je u pitanju značajnije povećanje plata radnika. Zbog toga dosta ljudi i napušta državu, jer ne mogu sa ovim platama, a rastućim troškovima života pokriti osnovne troškove. Onda se dešava da gotovo cjelokupnu platu radnik u BiH potroši na hranu, za razliku od radnika u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, gdje se za platu odvaja mnogo manji dio”, pojasnio je Hadžić.
Ukoliko vam je i nakon ovih podataka svejedno, onda ništa.
