<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Pulmolog Snežana Kutlešić Stević o važnosti plućne rehabilitacije pacijenta koji su se oporavili od koronavirusa

MEDICINA

Dokrica nam daje savjete kako da svako od nas sačuva svoja pluća...

19. juni 2020, 9:47

 

Doktorica Snežana Kutlešić Stević, specijalista pulmologije i subspecijalista baromedicine od 2008. godine dio je tima Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović. U okviru njega vodi pulmološku rehabilitaciju, a sada i rehabilitaciju pacijenata koji su se oporavili od COVID-a 19. Za portal BUKA Doktorica Kutlešić Stević govori o pulmološkoj rehabilitaciji nakon koronavirusa, važnosti očuvanja pluća, a daje nam savjete šta svako od nas može uraditi da što više sačuvan funkciju svojih pluća.

Doktorice, na koji način se odvija pulmološka rehabilitacija osoba koji su imali oboljenje COVID 19? Da li ste već imali ovih rehabilitacija i kako su one protekle?

Razvoj epidemije COVID 19 postavio je nove izazove pred zdravstvo širom svijeta. Ovi izazovi našli su se i u pulmološkoj rehabilitacijii. U Zavodu „dr MIroslav Zotović“ provodi se pulmološka rehabilitacija od 2014. godine i njenim uvođenjem postignut je vidan napredak u liječenju pulmoloških pacijenata. COVID 19 je oboljenje koje na prvom mjestu zahvata respiratorni sistem, pa samim tim i pacijenti imaju najviše izražene respiratorne tegobe. Pacijenti otpušteni iz bolnice, imaju prije svega respiratornu disfunkciju, smanjenu toleranciju napora, smanjene protoke u disajnim putevima što pokazuje izmjenjen nalaz spirometrije i bodipletizmografije ,kao i znakove fibroze pluća na CT i NMR nalazima.

Zbog svih ovih simptoma i promjena u nalazima pacijentima se predlaže pulmološka rehabailitacija kao značajan segment u njihovom oporavku, kako psihičkom, tako i fizičkom kako bi se vratili u svakodnevni život, ali i poboljšali kvalitet života. Mi provodimo terapiju ambulantno na lokaciji Trapisti,kao i stacionarno lijećenje u Bnaji Slatini.Prve pacijente smo primili prije 10 dana i još je rano da prićčammo o iskustvima.

Na osnovu ovog broja terapijskih dana,možemo reći da u pacijenti jako zadovoljni i imaju subjektivno smanjene tegoba,Nalaze i ostalu dijagnostikuradimo poslije rehabailitacije koja je stacionarno 21dan ili ambulantno 6 nedelja

Na koji način ovaj virus utiče na pluća i šta osobe koje su se izliječile mogu da urade da poboljšaju svoj respiratorni sistem?

COVID 19 utiče na različite stepene poremećaja u respiratornoj funkiciji. Imajući u vidu da COVID 19 u velikoj mjeri napada prije svega pluća, značaj pulmološke rehabailitacije je veliki. Ranom fizioterapijskom intervencijom može se olakšati disanje, smanjuju se subjektivne tegobe (simptomi), utiče se na anksioznost, depresiju i što je najvažnije, sprečava se razvoj komplikacija.

Možemo li u ovom trenutku govoriti o nekim trajnim posljedicama nakon COVID-a 19, posebno kod onih koji su imali teži oblik oboljenja?

O trajnim posljedicama najviše se piše u studijama kolega iz Kine i Brazila (u čijim zemljama je najviše oboljelih). Prije svega, govori se o fibrozi pluća kao o jednoj ozbiljnoj komplikaciji na plućima poslije COVID infekcije koja zahtjeva dalje praćenje pacijenta i redovnu kontrolu pulmologa

To ne znači da svi pacijenti poslije COVID 19 imaju fibrozu pluća. Da bude jasno studije kažu da su to pacijenti starije životne dobi sa mnogo udrženih bolesti

U inostranstvu su rađena i istraživanja o pulmološkoj rehabilitaciji osoba koje su preboljele COVID 19, šta je utvrđeno ovim istraživanjima?

U Kini, u prvom žarištu korona virusa, objavljeno je nekoliko smjernica za pulmološku rehabilitacijuza pacijenata sa COVID 19. Kineske kolege su radili istraživanja efekata respiratornog treninga na respiratornu funkciju u trajanju od šest sedmica. Kolege su zaključile da šest sedmica rehabilitacije može poboljšati respiratornu funkciju, kvalitet života i smanjiti anksioznost, a minimalno utiče i na depresivno stanje pacijenata

Možete li nam reći nešto više o testu plućne fukcije, može li ga svako od nas sam sprovesti šestominutnih hodanjem, kako se on radi?

Testovi plućne funkcije se rade na aparatima koji su poznati kao spirometrij i još sofisticiraniji bodipletizmografi koji se nalaza u bolnicama i radi se pod kontrolom edukovane sestre. Test 6 minuta hoda je vrlo jednsotavan test koji se radi hodanjem po određenoj distanci od 30 metara i pod kontrolom fizioteraputa koji prati parametre (frekvencu i zasićnost kisika u krvi). Test ima značaj u treningu pacijenta i svaka distanca veća od 54 metra koju pacijent pređe poslije 3 nedjelje treninga ima značaj u ishodu rehbailitacije.

 

Kako svako od nas može sačuvati i poboljšati funkciju pluća? Šta danas možemo raditi da nam pluća sutra budu bolja?

Funkcija pluća se može sačuvati prije svega prestankom pušenja i izlaskom iz zadimljenih prostorija. Šetajte u prirodi sa obavezno uključenom disajnom gimnastikom. Na internetu možete naći mnogo preporuka za jačanje mišića grudnog koša ,kao i treninga jačanje mišićne snage i izdržljivosti. Preporuke se mogu naći i na stranici naše Ustanove, u foleru pulmološka rehabilitacija.  Naravno, svi pacijenti koji su prošli rehabilitaciju kod nas moraju istu nastaviti raditi u kućnim uslovima i u prirodi, da bi njihova pluća zadražala svoju dobru  funkciju

Koliko život koji se vodi u savremenom svijetu, imamo sve više virusnih bolesti, aktivnog i pasivnog pušenja, pa alergija, zagađenog vazduha utiče na pluća čovjeka?

Savremeni način života negativno utiče na pluča. Kao što je poznato u porastu su oboljenja respiratornog sistema. Prije svega astma, alergijske bolesti, kao i karcinomi pluća. Aktivni pušači su izloženi, kao i pasivni pušači koji imaju povećanu mogućnost da obole. Moram reći da su izražanebolesti i kod nepušača, a to se dešava prije svega zbog stresnog načina života, nepravilne ishrane i pada imuniteta.

Jesu li ljudi svjesni važnosti prevencije u zaštiti respiratornog sistema ili prelako zanemarujemo zdravlje dok ne budemo bolesni?

Kod nas se ljudi uglavnom javljaju kod ljekara kad imaju simptome. Zbog toga ja stalno držim preventivna predavanja po mjesnim zajednicima, dajem često intervjue i učestvujem na okruglim stolovima gdje pričamo o važnosti prevencije i ranog otkirvanja bolesti. Mi smo jedan disciiplinovan narod, ali nam samo treba neko da nas "podsjeća" da krenemo da brinemo o svom zdravlju.

Moji pacijenti se uvijek i bez straha  jave na kontrolu i rado sa mnom podijele dileme. Svaki preventivni pregled je značajan, jer na njemu pacijenti nauče nešto novo, a izvrše se i testiranja.

Koliko je važna fizička aktivnost za poboljšanje respiratornog sistema. Koje vježbe su dobre?

Fizička aktivnost je pola zdravlja. Već sam spomenula da postoje vježbe koje pacijenti mogu naći na naoj internet stranici u kojima se tačno preporučuje kako pacijent može samostalno raditi disajnu gimnastiku. Fizička aktivnost i pulmološka rehabilitacija značajnu utiču na funkciju pluća.

Mnogi prilikom kašlja i alergija pribjegavaju alternativnoj medicini, eteričnim uljima, travkama, raznim mednim mješavinama. Koje je Vaše stručno mišljenje o njihovoj upotrebi?

Mene pacijenti često pitaju o biljnim pripravcima. Zaista nisam edukovana u toj oblasti, jer se bavim klasičom medicinom zasnovanom na dokazima. Naravno da nemam ništa protiv uzimanja čajeva, jer oni olakšavaju izbacivanje sekreta iz pluća. Takođe inhaliranje sa čajevima i eteričnim uljima neće uticati negativno na stanje pacijenata. Ali često sam u dilemi kada travari  preporučuju pacijentima priravke iz  prirode na koje su pacijenti alergični, kao što je na primjer polen trave. Jako sam oprezna u davanju takvih savjeta kod pacijenata koji su prije svega djeca i imaju alergijske simptome.

Takođe homeopatsku medicinu ne poznajem dovoljno, ali postoje pacijenti koji zaista navode da su alergije u poboljšanju poslije te terapije. Sve u svemu ja sam neko ko sluša pacijente, njihove simpotome, liječi ih lijekovima, ali nikad nisam isključiva kad kažu da „bake stavljaju unucima guščiju mast na prsa“. Moramo poštovati načela dobre kliniče prakse, ali shvatiti da je nešto iz prirode nekad zaista korisno našim pacijentima. Svakako meni je najbitnije zdravlje svakog pacijenta i naš odnos pun povjerenja.