<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Rambo Amadeus: Zemlja je preživjela dinosauruse, preživjeće i ljude

INTERVJU

“Veži konja gdje ti gazda kaže pa makar konj i crko” puno govori o našoj sklonosti ka podaništvu.

06. decembar 2019, 5:46

Rambo Amadeus je i dalje svetski megacar kad se treba narugati našoj tragikomičnoj stvarnosti; kad treba kritikovati one pred kojima se ćuti; kad treba uprti prstom u sve te društvene anomalije zbog kojih se zapitamo ko je ovde lud. To čini i svojim novim pesmama, koje ćemo uživo čuti na velikom beogradskom koncertu 26. decembra u Kombank dvorani.

"Dođite na koncert da vam ispričam novu epizodu pjesme 'FAP - vremenska mašina'", poziva Rambo, a biće tu reči i o seratorima koji nas okružuju, čarolijama evrointegracija, kozjim ušima, zoni sumraka i malim oglasima, Darvinu... Sve te priče delići su novog albuma koji će se zvati "Brod budala", a s Rambom Amadeusom smo tim povodom pričali... Pa, o brodovima i budalama.

Gde plovi "Brod budala"? I ko ga vozi?

Brod budala je čovječanstvo, a slijepi profit je preuzeo kormilo. Naravno, vrijedi i za lokal, u svojim posebnostima i specifičnim čarolijama gdje kormilom upravlja ponos, a ne kompas.

U naslovnoj pesmi vraćate se na narodne poslovice koje su servirane generacijama i čije značenje, zapravo, retko i dovodimo u pitanje. Koja je najgluplja poslovica u koju ljudi i dalje veruju?

“Bez muke nema nauke” je moj favorit. Djecu plaše naukom. A nauka je zabavna i laka - svima koji su predisponirani za nju. Najštetnija je ipak: “Dok jednom ne smrkne drugom ne svane”. Ona direktno okreće ljude jedne protiv drugih, strahovito zgodna kad želite da porobite neki region ili narod. “Divide et impera” ali nevidljivo apliciran iznutra. Maestralno pogano i lukavo.

Postoji li neka za koju se vi hvatate u teškim momentima?

“Ne lipši magarče do zelene trave”. Nasmije me, a to je po nekad sasvim dovoljno da se pokrenem s mrtve tačke. “Aoj kurče zao gospodaru, a nevjerna slugo” - ovu sam šiban vjetrovima sudbine možda smislio sam, Google ne daje drugu opciju.

Kad smo kod "gospodara" i "sluga", zašto se danas više i glasnije ne čuje "Car je go"?

Zato što je svejedno. U "post truth society" je važno tumačenje, a ne činjenice.

Jesmo li dostigli novi "vrh dna"?

Ne, sve dok je mir. Bilo kakav mir je bolji od bilo kog rata, koliko god se valjali u našoj balkanskoj kloaki međusobnih podjela po sasvim pogrešnim osnovama.

Čini se da je nekima dosta valjanja. Studenti, koje ste uvek podržavali, nedavno su izborili da se Siniši Malom poništi doktorat. Kako vi gledate na to? Ima li nade?

Ne podržavam ništa generalno, nego od slučaja do slučaja. Mi često griješimo, pa nije loše imati sluha za mlade, njima život još nije raštelovao moralni kompas. Naše društvo, iako deklarativno težimo evropskim vrijednosima, temeljno je amerikanizovano. A u Americi su bogataši sponzori elitnih fakulteta, pa mogu da dobiju za sebe vreću počasnih doktorata jednim telefonskim pozivom. I nikom to nije bitno. Ja mislim da je važno da akademska zajednica očuva svoj integritet i kriterijume unutar sebe. Za nas, obične smrtnike, to nije tema, sve dok iz visokih škola sa tankom reputacijom ne krenu da izlaze inženjeri, ljekari i pravnici, koji ne rade kao taksisti, nego u struci.

Vaši zahtevi političarima od pre nekoliko godina i dalje se citiraju. Kakve biste danas zahteve postavili pred vlast?

Nikakve. Zahtjevao bih od nezavisnih institucija da budu nezavisne. Kad to postanu, postaće manje-više svejedno ko je na vlasti. Samo u srednjovjekovnim kraljevinama je sve zavisilo od toga je l' Car ustao na lijevu nogu, da l' mu je kraljica dala il' nije , ili mu je lični astrolog nešto nakenjao. Civilizovana društva se drže zakona, a nezavisne institucije ga sprovode. “Veži konja gdje ti gazda kaže pa makar konj i crko” puno govori o našoj sklonosti ka podaništvu.

Za šta se vredi boriti?

Prvo čovjek mora da sagleda koja su njegova uvjerenja, onda treba da se bori da po tim uvjerenjima živi. U Vujaklijinom riječniku “ Balkanizam” znači ružnu naviku da nadređenima povlađuješ, a da podređene kinjiš. Sačuvati dostojanstvo u oba odnosa, prema nadređenom i prema podređenom, prvi je korak ka civilizovanom društvu. Ali nikako ne treba brkati dostojanstvo i ponos. Obavezno izguglati.

Dosta ste prisutni na netu. Kolika je zapravo moć društvenih mreža? Mislite li i vi da su se bitke preselile u virtuelni prostor?

Velika. Da.

 

Čini se da je sve aktuelnija bitka za očuvanje Zemlje. Koji je najveći problem s kojim se planeta suočava trenutno?

Činjenica da se kapital odrodio od čovjekove volje. Kao samostalan entitet, sa samo jednim algoritmom - da se uvećava - direktno crpi i uništava zemaljske resurse neophodne za opstanak ljudskog društva. Ljudska volja ga ne može zaustaviti. Kapital nema titulara - vlasnika. Razlistan je na akcije, a mladi menageri upravljaju tim kapitalom najbolje što znaju, ali samo sa jednim ciljem - uvećanje. Evo - najveći zagađivači plastikom na svijetu su samo dvije firme. Postoji li mehanizam da im se zabrani prodaja njihovih bućkuriša u ambalaži za jednokratnu upotrebu i time spase okeani od zagušenja plastikom?

 

Mislite li da bi to trebalo uraditi? Imate li neku ideju koja bi eventualno spasila svet?

Ne znam. Prije će izumrijeti ljudska rasa nego što će propasti svijet, ali ni jedno ni drugo neće tako skoro. Na kraju krajeva, planeti Zemlji neće ništa biti. Ona je preživjela i dinosauruse, pa će i ljude. Nije dinosauruse istrijebio udar meteora, nego proždrljivost . Meteor jeste opalio, ali da su bili pristojni, vrijedni, skromni, solidarni, opstali bi, ne bi se u krizi koja ih je strefila pojeli između sebe. Pretpostavljam da će se u sledećih 200 godina broj ljudi na planeti drastično smanjiti, a sa time i potreba za tolikim kesama, flašama i dimnjacima. Ne treba to da nas mnogo brine - prvobitna ljudska zajednica nije brojala više od 100.000 jedinki.

 

Šta pojedinac može da uradi?

Mnogo. Da pazi šta jede, kako se oblači, čime putuje, šta priča, s kim se druži. Da pazi kako zarađuje i šta kupuje. Da ne troši na gluposti i stvari za jednokratnu upotrebu. Mentalna higijena za početak. Da pazi šta pušta u svoju krhku svijest i kako se razmnožava.

Vi ste, na primer, napravili solarnu jedrilicu. Kako ste uspeli da ostvarite tu zamisao?

Uspio sam - slučajno, spletom okolnosti i mojom nevjerovatnom tvrdoglavošću. Herceg Novi, Boka i crnogorsko primorje su postali centar nautičkog turizma. Brod sada mora da radi, zaradi, otplati sebe i počne da donosi - zeleni, ekološki profit. Da radi i zarađuje, a ne zagađuje. Dobro došli.

*VAŽNA NAPOMENA: Deljenje ovog sadržaja ili njegovih delova na drugim portalima nije dozvoljeno i podleže zakonu o autorskim i srodnim pravima.

Izvor: Noizz.rs