U svjetlu događaja u vezi sa najavljenim referendumom u RS, pojavljuju se optužbe na račun vlasti ovog entiteta kako je referendum tipično odvlačenje pažnje od teme svih tema – ekonomije.
Pa ipak je prilično nezapaženo u javnosti RS prošla diplomatski oštra osuda referenduma od strane Jelka Kacina, slovenačkog zastupnika u Evropskom parlamentu koji je kazao kako je “Republika Srpska pred bankrotom, pa je referendum manevar kojim se javnosti tog entiteta želi odvući pažnja i preusmjeriti prema fikcijama i iluzijama poput one da je RS odvojena od BiH".
Damir Miljević, ekonomista iz Banjaluke, smatra kako je “gospodin Kacin bar djelimično u pravu”.
”Ovo govorim prvenstveno iz razloga što vlasti u Republici Srpskoj čine sve da odvrate pažnju javnosti od stvarno lošeg ekonomskog stanja, sve veće bijede i nezaposlenosti u Republici Srpskoj, čemu je ova vlast najviše i pridonijela, pa je očito da je i galama oko referenduma u toj funkciji” – kaže za BUKU Miljević.
Činjenica je da se Republika Srpska sve više zadužuje, dok vladajuće strukture tvrde suprotno. Prema njima, dug je u granicama normale.
Tako je Ministar finansija RS Zoran Tegeltija u intervjuu datom za Alternativnu televiziju prilično opušteno ocijenio kako spoljašnji dug RS nije prevelik i da se kreće u granicama realnog zaduženja. MMF, prema njemu, trpi do 60 odsto bruto društvenog proizvoda, pa tako imamo “fore” još nekih 15 procenata da se efektivno zadužimo.
“Ukupan javni dug predstavlja 43,1 odsto bruto društevnog prizvoda, što nas, prema kriterijumima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke svrstava u nisko zadužene” – rekli su u Ministarstvu finansija, a što je potvrdio i njihov prvi čovjek.
Ukoliko poslanici u Narodnoj skupštini RS prihvate prijedlog Vlade RS na sutrašnjoj sjednici o dodatnom zaduženju po osnovu dva projekta, dug RS će porasti za 38 miliona maraka. Ukupan dug RS tako će ukupno biti nešto malo više od 2,2 milijarde maraka, što je za oko 600 miliona maraka više od budžeta RS za 2011. godinu – piše Blic.
Vlada Narodnoj skupštini predlaže dva dodatna zaduženja, jedno u iznosu od sedam miliona evra kod Vlade Austrije za nabavku opreme za Univerzitet Istočno Sarajevo, i drugo zaduženje u iznosu od 18,9 miliona evra kod Vlade Srbije za nabavku 200 teretnih vagona za “Željeznice RS” i za informatičku opremu obrazovnih ustanova u RS.
Tako će se Željeznice, prema pisanju Blica, sa kumulativnim gubitkom oko 159 miliona maraka, zadužiti za oko 14,4 miliona evra. Garant za otplatu je Vlada RS, odnosno poreski obveznici Srpske.
Podsjetimo da su zbog milionskih gubitaka preduzeća Željeznice RS, poreski obveznici prošle godine otplatili oko 4,7 miliona maraka kredita ovog preduzeća.
Osim ovih dugoročnih zaduženja, Narodna skupština RS odobrila je nedavno Vladi RS da se kratkoročno zaduži sa 65 miliona KM emisijom trezorskih zapisa.
Prema odluci Vlade RS koju su osvojili poslanici NSRS, “namjena ovih sredstava prikupljenih emisijom kratkoročnih hartija od vrijednosti trezorskih zapisa bila bi finansiranje deficita proisteklog iz gotovinskih tokova i s tim u vezi finansiranje sezonskih negativnih novčanih tokova”. Ništa drugo do krpanje budžetskih rupa – laici bi rekli.
Nešto kasnije, najavljeno je i novo zaduženje u vidu novih kredita za saniranje propalih fondova PIO i Fonda zdravstvenog osiguranja, u ukupnom iznosu od 150 miliona maraka.
Prema mišljenju stručnjaka, biće jako teško vraćati pomenute kredite. Prema računici Ekonomskog instituta iz Bijeljine, već naredne godine MMF-u treba vratiti 105 miliona KM, a 2013. godine 226 miliona KM, 206 miliona u 2014. godini, 153 miliona u 2015. i 66 miliona KM u 2016. godini. Ovo je računica otplate kredita, pod uslovom da MMF uplati i preostale tranše.
Republika Srpska do kraja 2013. godine treba da otplati oko 547 miliona maraka stranih kredita.
“To su tuđe pare. MMF više neće da daje pare bez uslovljavanja, oni će tražiti velike reforme. Javni sektor kojim upravlja vlada (željeznice, šume, pošte, elektroprivreda) su u težoj situaciji nego poslije rata. Sam budžet se najviše troši na administraciju i plate, a to je neodrživo. Posljedica toga je rast poreza i to dalje dovodi do propasti. Ovu vlast to ne interesuje, ona ima logiku i troši dok smo mi na vlasti, a neka drugi to sređuje. Ova vlast vodi u sunovrat ekonomiju RS i ne vidim u njoj ni jednu osobu koja se bavi ovim problemima. Republiku Srpsku, ako ovako nastavimo, čeka sudbina Grčke” kazao je u intervjuu za BUKU Mladen Ivanić, lider PDP i profesor ekonomije.
Da li je Republika Srpska spremna na povrat novca koji ju čeka po preuzetim obavezama, i da li će ih uspjeti servisirati? U konačnici – da li joj, kako je najavio Kacin, prijeti bankrot?
”Što se tiče bankrota, tu stvari stoje malo drugačije”, kaže Miljević.
”Prvo će bankrotirati privreda i građani republike Srpske, pa tek onda Republika. Ovo sve je zahvaljujući MMF-u i međunarodnim finansijskim organizacijama koje i dalje upumpavaju sredstva kako bi spasili budžete, a time i svoja potraživanja po već datim kreditima”, kaže Miljević.
Prema mišljenju ekonomiste iz Sarajeva Gorana Nedića, “bankrot znači nemogućnost servisiranja preuzetih obaveza”.
”BiH, a time i RS, je efektivno u bankrotu od 2009. godine, tj. trenutka kad nije mogla da ispunjava nagomilane obaveze i potpisivanja stend by aranžmana sa MMF-om”, navodi on.
Ukoliko ne dođu nove tranše, moraće doći do većeg kašnjenja u isplatama sredstava budžetskim korisnicima i daljnjeg smanjivanja rashoda. Također je moguće da dođe do daljnjeg povećanja poreza, što bi najprije trebalo raditi kroz oporezivanje bogatijih članova društva tj uvođenje drastično velikih poreza na luksuz i visoke dohotke”, kaže Nedić za BUKU.
Analizirajući situaciju može se zaključiti da je takva današnja ekonomija kod nas – od jednog do drugog zaduženja. Dugoročno gledano, nema drugog načina da se poveća životni standard od rasta produktivnosti tj. od rasta sposobnosti stanovništva da proizvodi robu i usluge. Nova zaduženja samo su nastavak agonije i predstavljanja lažnog blagostanja u zemlji u kojoj privreda skoro pa da ne postoji.
Vezani tekstovi : Brinite se, bićemo još siromašniji!
