Liječnici od Italije do Sjedinjenih Država nekoliko zadnjih tjedana raspravljaju o tome kada je pravi trenutak da teško oboljele pacijente od covida-19 stave na respirator.
Riječ je o jednom od aktualnih pitanja koje sada nije ništa manje važno od rasprave o učinkovitosti hidroksiklorokina, rekao je američki liječnik za agenciju AFP.
U jeku pandemije studije su nedostatne i nemoguće je znati bi li osobe koje su stavljene na respirator svejedno umrle zbog težine njihova stanja.
Međutim, brojni liječnici konstatirali su da se stanje dijela oboljelih od covida-19 rapidno pogoršalo nakon intubacije i stavljanja na respirator, zbog čega već nekoliko tjedana američke bolnice odgađaju taj postupak iako je, u strahu od nestašice, američka vlada nedavno naručila više od 130.000 tih strojeva za disanje.
Prva upozorenja stigla su iz Italije gdje je umrla velika većina pacijenata koja je završila na respiratoru.
Statistike su jednako neumoljive i u Velikoj Britaniji te u New Yorku gdje je 80 posto intubiranih pacijenata umrlo, prema riječima guvernera te države koji navodi da je smrt često nastupila tjedan ili dva nakon tog postupka, a to je dug period koji oslabi tijelo jer su gotovo svi pacijenti stavljeni u umjetnu komu i atrofiraju im mišići.
Prema pacijentima koji su ostali bez daha na početku pandemije postupalo se prema dobro uhodanom protokolu za akutni respiratorni distresni sindrom (ARDS).
To stanje koje sprječava pluća da uzmu dovoljno kisika za opskrbu organa, može biti izazvano infekcijom ili fizičkom ozljedom. ARDS je vrlo teško stanje i smrtnost mu je oko 40 posto.
Uhodana je praksa da se takvi pacijenti relativno brzo intubiraju.
Takav se protokol primjenjivao i za oboljele od koronavirusa sve dok liječnici nisu ustanovili da sindrom covida-19 nije posve identičan "uobičajenom" respiratnornom distresu, barem ne za dio oboljelih.
Pluća nisu na jednak način oštećena, odnosno manje su kruta.
Liječnik Luciano Gattinoni i njegovi kolege iz Milana opisali su krajem ožujka kako su prilagodili postupak.
"Sve što možemo učiniti ventiliranjem tih pacijenata je 'kupiti vrijeme' s minimalnom dodatnom štetom", napisao je Gattinoni u časopisu American Thoracic Society.
"Moramo biti strpljivi", kazao je.
"Učimo u hodu"
Kevin Wilson, profesor medicine na bostonskom sveučilištu i član američkog torakalnog društva, slaže se da je potreban oprez.
"Većina zdravstvene zajednice postala je nervozna izvješćima da pacijentima ne ide tako dobro na respiratorima i pokušavaju odgoditi intubaciju", rekao je.
"Odgađamo koliko možemo, ali ne do točke hitnosti", dodao je.
Liječnici su ustanovili da ima pacijenata kojima je postotak kisika u krvi jako opao, što bi u normalnim uvjetima zahtijevalo intubaciju, ali koji zapravo nisu u tako lošem stanju.
Umjesto da brzo intubiraju, liječnici se koriste drugim postupcima davanja kisika: nazalnim kanilama (male cjevčice koje se stavljaju u nosnice), konvencionalnim ili sofisticiranijim maskama s kisikom ili polijeganjem oboljelog na trbuh jer to pomaže plućima.
"Učimo u hodu", objašnjava Wilson.
To se događa i u New Yorku gdje je virus pokosio više od 10.000 ljudskih života.
"Pokušavamo malo dulje pričekati, ako je moguće, pa tek onda intubirati", rekao je za AFP Daniel Griffin, epidemiolog za ProHealth Care, mrežu više od tisuću liječnika koji rade u dvadesetak bolnica u New Yorku.
"Ako se ocijeni da pacijenti još mogu izdržati, daju im se manje količine kisika i neki od njih tako se uspijevaju oporaviti bez respiratora", kazao je.
Ako pak pacijenti ipak trebaju respirator, Griffin objašnjava da se mogu različito podesiti tako da opskrbljuju kisikom pod manjim tlakom.
Medicinska društva upravo rade na smjernicama za najbolju upotrebu, ali nitko još nema konačan odgovor.
- BRISEL - Belgija je sa svojih 11,5 miliona stanovnika teško pogođena epidemijom korona virusa, a stopa smrtnosti od covida-19 je jedna od najvećih u Evropi, javlja u četvrtak AFP i ističe da s današnjim danom ta zemlja ima najviše umrlih na milion stanovnika te je premašila i Španiju.
Sveukupni broj umrlih u Belgiji je narastao na 4.857, a od prvog slučaja zaraze početkom februara broj oboljelih je premašio 33.500.
U poređenju s Belgijom, Ujedinjeno Kraljevstvo ima dosad 13.000 umrlih, a Francuska 17.000, ali iako je njihov tužni bilans tri do četiri puta veći, radi se o zemljama koje imaju šest puta više stanovnika.
Gledajući broj umrlih od korona virusa na milion stanovnika, Belgija s brojkom od 419 uveliko prednjači pred svojim britanskim susjedima (190), kao i pred Francuskom (263), a prvi put je premašila i Španiju (409).
Ali premijerka Sofi Vilmes ističe "potpunu transparentnost u komunikaciji u vezi s brojem umrlih od Covida-19" te činjenicu da prate broj umrlih u domovima za stare i nemoćne.
Naime, zdravstvene vlasti broju umrlih u bolnicama dodaju i broj umrlih u staračkim domovima, gdje je virus poharao štićenike domova uprkos zabrani posjeta od samog početka epidemije.
Premijerka takođe navodi da su tom broju pridodali i broj umrlih za koje se pretpostavlja da su podlegli virusu iako to nije dokazano testiranjem, što druge zemlje ne rade.
"U Evropi svaka zemlja broji umrle na svoj način. Mi u Belgiji smo najdetaljniji", tvrdi ministar zdravstva Magi De Blok.
Virolog Emanuel Andre smatra da "uzimanje u obzir i broja umrlih za koje postoji tek sumnja da su podlegli Covidu-19 predstavlja dobru praksu u pogledu praćenja epidemije".
Za sociologa Džefrija Plejersa, "jedna ljudska, društvena i etička tragedija se već mjesec dana odvija iza zatvorenih vrata" staračkih domova, dok je vlast bila isključivo zaokupljena kapacitetom bolnica da apsorbuju šok epidemije i brojem kreveta na intenzivnoj njezi.
"Koliki je udio tih smrtnih slučajeva koji su se mogli izbjeći da je tim ljudima bila omogućena bolnička njega", zapitao se Plejers, čiji osvrt prenosi dnevni list "Le Soir".
Zbog dramatičnog stanja s virusom SARS-Cov-2, vlada je odlučila udesetostručiti broj testova, na 210.000 samo u staračkim domovima.
Vinsent Frederik, glavni sekretar Femarbela, udruženja staračkih domova u frankofonoj Belgiji, smatra da je to nedovoljno, s obzirom na 160.000 štićenika i 110.000 zaposlenih u cijeloj zemlji koji su potencijalni nosioci virusa.
"Samo u briselskoj regiji 95 odsto osoblja dolazi na posao javnim prevozom, podzemnom željeznicom, tramvajima, autobusima, i sve su to nažalost mjesta gdje se lako možete zaraziti", rekao je Frederik.
Izvor: Jutarnji.hr
