<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Skupštinskoj većini ne smeta betonizacija Banjaluke, ali smeta im novi park!

GRAĐANI ZANEMARENI:

Djeca u Banjaluci igraju se na betonu, imamo naselja bez trunke zelenila, a skupštinska većina odbija novi park...

20. septembar 2021, 11:27

 

Mnogi Banjalučani radovali su se još jednom parku u Banjaluci, ali zbog novih političkih prepucavanja ova ideja neće biti realizovana kako je planirano.  

Podsjetimo da je Komisija za prostorno uređenje, zaštitu okoline, kulturnog i prirodnog nasljeđa Skupštine Grada Banjaluka oborila prijedlog izmjena regulacionog plana kojim se predviđala izgradnja novog parka u Banjaluci.

Takva odluka je onemogućila da se taj regulacioni plan nađe na skupštinskom zasjedanju zakazanom za 21. septembar i da počnu konkretni radovi na izgradnji najvećeg gradskog parka sa jezerom u Banjaluci.

Dragan Kabić, koordinator programa Transport Centara za životnu sredinu rekao je da je politički diskurs generalno, pa samim time i u Banjaluci, odvojen i odrođen od građanskog.

“Nikada nije postojala tradicija građanske participacije, pogotovo u donošenju prostorno-planske dokumentacije, ali je postojala neka navika iz prijeratnog sistema da struka neće pogriješiti previše, a da će se pitati mnogo više. Trenutna situacija jeste takva da je struka ućutkana, građani nezainteresovani i ne znaju šta se zbiva do trenutka nicanja nečega što blokira sunce, a političke strukture trguju prostorom sa investitorskim strukturama u dobro uigranoj shemi. Sve to još biva po potrebi podržano dodatnim građevinskim dozvolama Ministarstva za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, jer,zgrade su od nacionalnog interesa, te aminovano saglasnostima Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske”, rekao je Kabić za BUKU i dodaje da to nije kraj apsurda, već pojedini neimari bivaju čak nazivani zadužbinarima od strane predstavnika Srpske pravoslavne crkve.

“Iste one koja je skoro završila objekat bez ijednog papira u ulici Isaije Mitrovića, pa pokrenula legalizaciju tek poslije dva izlaska inspekcije, i koja će najvjerovatnije zahtjevati, ako već nije, izmjene dijela RP u samom centru grada, kako bi izgradila parohijski dom u Veselina Masleše. U takvom kontekstu ne čudi ovakva odluka. Naravno da će prije Mladen Milanović Kaja dobiti dvostruko višu spratnost u Srpskoj ulici od one propisane trenutnim RP, koji je već sam po sebi dovoljno kritičan i narušava ambijentalnu cjelinu Srpske ulice, nego što će građani dobiti park”, rekao je Kabić.

Kada je riječ o zelenilu u Banjaluci podaci nam govore da je 1991. bilo 578809 metara kvadratnih blokovskog zelenila, a 2019. značajno manje - 516185 metara kvadratnih.

“Ono što empirijski možemo zaključiti jeste da je dobar dio planiranog blokovskog zelenila pretvoren u građevinsko zemljište, te da je u novogradnji blokovsko zelenilo izostavljeno. Po analizama iz Nacrta UP, procjenjuje se da u optimalnim uslovima planske gradnje, sa izgradnjom od oko 4 hektara zelenih površina godišnje, što iziskuje oko 1 milion KM godišnje, Banjaluka može zadovoljiti potrebe za zelenim površinama tek za trideset godina. Takođe, bitno je napomenuti i to da je poslijeratna neplanska stambena gradnja na sjeveru i zapadu Banjaluke učinila gotovo nemogućim formiranje zelene matrice u ovim dijelovima grada, što je i razlog više za očuvanje zelenih površina u urbanoj zoni”, pojašnjava Kabić i dodaje da su parkovske, ali i druge zelene površine veoma su bitne za jedan grad.

“Daju prostor za rekreaciju, umanjuju zagađenje vazduha, zagađenje bukom, temperaturu. ,Otvaraju’ prostor i oslobađaju od osjećaja skučenosti. Regulišu oborinske vode. Obezbjeđuju siguran javni prostor u urbanim sredinama. Što je pogotovo vidljivo u ovim, pandemijskim godinama”, pojašnjava Kabić.

 

Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti rekla je da porazna činjenica da pozitivna inicijativa koja znači izgradnju novog gradskog parka nije podržana.

“Još su porazniji negativni komentari koji kažu da je ta lokacija atraktivna i za drugi vid izgradnje, te da je Park Mladen Stojanović previše blizu. Kao građanka Banjaluke i kao roditelj, moram da priznam da Banjaluka sve više gubi epitet ‘grad zelenila’ koji je nekad nosila, da djeca u novim naseljima nemaju prostor za igru, nemamo prostor za rekreativne aktivnosti… a kao neko ko radi u Gradskoj upravi, mogu da kažem da je ovo jedan od projekata koji je izazvao najveću pažnju javnosti i podršku sugrađana”, rekla je Šukalo.

U Banjaluci imamo mnoga nova naselja u kojima skoro da nema ni malo zelenila, igrališta za djecu su izgrađena na betonu. Svjedočimo izgradnji velikih zgrada u samom centru grada, ali i u okolnim naseljima koje niko od skupštinske većina ne odbija, međutim skupštinskoj većini u betonizaciji grada smeta jedan novi park.