<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Solidarnost cijelog svijeta sa Banjalukom kroz umjetnost

IZLOŽBA PUKTUMI:

U znak solidarnosti poslije katastrofalnog zemljotresa Banjaluka je dobila više stotina značajnih djela evropskih umjetnika…

28. juni 2018, 12:00

„Punktumi: Zbirka inostrane umjetnosti u Muzeju savremen umjetnosti RS koja je otvorena krajem aprila priređena je povodom obilježavanja 2018. godine, koju je Evropska komisija proglasila Evropskom godinom kulturnog nasljeđa pod sloganom „Naša baština – gdje se prošlost susreće sa budućnošću“, ukazujući na bogatu i raznovrsnu kulturnu baštinu Evrope.

Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnost RS kaže da je muzej godinama želio da napravi jednu bolju valorizaciju internacionalne izložbene zbirke, a ova godina im je bila idealna da to urade, jer se obilježava godina evropskog kulturnog nasljeđa.

“Kroz ovu izložbu javnost se može upoznati sa značajnim brojem djela evropskih umjetnika koji se nalaze u Banjaluci. Zbirka broji od 360 umjetničkih radova i njen početak datira od Akcije solidarnosti koja je organizovana nakon katastrofalnog zemljotresa koji je zadesio Banjaluku 1969. godine, a tada su brojni umjetnici iz zemlje i svijeta poklanjali svoje radove kako bi pomogli nastradali grad. Kada je prikupljen veliki broj djela odlučeno je da to bude početni fundus jedne nove muzejske zbirke i na neki način to je i začetak Muzeja savremene umjetnosti RS”, rekla je za BUKU Sarita Vujković.

Na ovoj izložbi predstavljeni su umjetnici iz 17 evropskih zemalj, a izabrano je 100 umjetničkih djela od 80 autora iz Austrije, Belgije, Bugarske, Velike Britanije, Gruzije, Italije, Irske, Mađarske, Norveške, Njemačke, Poljske, Rusije, Turske, Francuske, Češke, Švajcarske i Španije.

Imena koja se izdvajaju su: Oto Pine (Otto Piene), Ginter Iker (Günther Uecker) i Hajnc Mak (Heinz Mack) iz grupe „ZERO“, Fridensrajh Hundertvaser (Friedensreich Hundertwasser), Hans Hartung (Hans Hartung), Pjer Alešinski (Pierre Alechinsky), Stenli Vilijem Hajter (Stanley William Hayter), Žan Mesažije (Jean Messagier), Zao Vu–Ki (Zao Wou – Ki), Šoići Hasegava (Shōichi Hasegawa), Jase Tabući (Yasse Tabuchi), Antonino Virduco (Antonino Virduzzo).

Sarita Vujković ističe da su kroz novu valoziraciju ovih radova javnosti ponudili i nov način proučavanja tih umjetničkih djela.

“Svjedoci smo da su mnogi umjetnici u prethodnom periodu završili svoje umjetničke karijere, da iza njihovog rada postoji vremenska distanca i samim tim je proučavanje takve vrste zbirke, sa tom vremenskom distancom, drugačije. U toku rada na izložbi doživjeli smo brojna iznenađenja. Uvidjeli smo da su pojedini umjetnici zaista bili izuzetne figure u sredinama u kojima su živjeli, da su bili akademici, univerzitetski profesori i priznati umjetnici koji su u godinama kada su poklanjali radove imali potrebu za takvom vrstom solidarnosti. Veliko iznenađenje bili su radovi grupa mađarskih umjetnika, jer nam je na poklon došla jedna velika izložba od stotinjak radova. Proučavajući te radove shvatili smo da se radi o jednom broju umjetnika koji su bili disidenti, oni su napustili Mađarsku i okrenuli se Zapadu”, ističe Sarita.

Direktorica muzeja kaže da su u zbirci i radovi grupe ZERO na što je muzej jako ponosan, jer se radi o poklonu njemačke vlade koji je muzej dobio 1971. godine, a u pitanju su tri lumino-kinetička rada.

“Oto Pine, Ginter Iker i Hajnc Mak iz grupe ZERO su pokretači jednog novog razmišljanja o umjetnosti druge polovine XX vijeka i začetnici lumino-kinetičke umjetnosti. Oni su imali velik uticaj na umjetnike sa prostora bivše Jugoslavije. Zaista se radi o reprezentativnim radovima za koje sam potpuno sigurna da bi bilo gdje, u bilo kojem muzeju savremene umjetnosti u Evropi bili dio stalne postavke”, ističe Sarita Vujković.

Ona kaže da su na Izložbi “Punktumi” predstavljeni i značajni radovi italijanskih umjetnika.

“Imamo jednu grupu umjetnika koji su formirani oko tzv. pariške škole, a riječ je o radovima koji su došli u muzej nešto kasnije i poklonjeni su nakon Sedmog jesenjen salona koji je bio prvi internacionalni salon. To je manifestacija koja je u to vrijeme bila izuzetno značajna za Banjaluku i cijeli jugoslovenski prostor. Svi umjetnici iz inostranstva su nakon te izložbe odlučili da svoje radove poklone muzeju, tako da u okviru te zbirke u Banjaluci imamo radove Pjera Alešinskog koji je začetnik umjetničke grupe Kobra koja je bila veoma značajna i dominantna grupa za umjetnost druge polovine XX vijeka u Evropi”, ističe Sarita.

Sarita kaže da je sama tema godine evropksog kulturnog nasljeđa, pod sloganom “gdje se prošlost susreće sa budućnošću” jako podsticajna u kreiranju programa koji trebaju da obilježe ovu evropsku manifestaciju.

“Pezentacija izložbe ‘Punktumi’ vođenja je idejom da u okviru izložbe imamo više zanimljivih pratećih programa koji mogu da podstaknu nova razmišljanja o postavci, da se izložba predstavi na jedan drugačiji način i da bude dostupnija javnosti, ali sa druge strane da bude i podsticaj za kreiranje nekih novih umjetničkih djela. Ove godine pozvali smo Akademiju umjetnosti u Banjaluci, studente treće i četvrte godine na predmetu intermedijalna istraživanja da svoju godišnju izložbu osmisle i predstave u okviru izložbe ‘Punktumi’. Bio je veoma zanimljiv način rada na toj izložbi.

Naime, studenti su uz kustose muzeja i profesora Mladena Miljanovića koji vodi taj predmet proučavajući zbirku pokušali su da svoje radove referišu i povežu sa radovima nekih umjetnika i da imaju kritičan odnos prema vremenu u kojem su oni nastajali”, objašnjava Sarita.

Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH rekla je da je Evropska unija 2018. godinu proglasila Evropskom godinom kulturnog naslijeđa kako bi ohrabrili građane da što više otkrivaju i da se aktivno pozabave evropskim kulturnim naslijeđem, ali i kako bi se naglasio društveni i ekonomski značaj kulturnog naslijeđa.

“U tom kontekstu je i kreirana ‘Ruta kulturnog naslijeđa Evropska unija – Balkan’ koja obuhvata seriju događaja u vezi sa naslijeđem (i materijalnim i nematerijalnim) na području zapadnog Balkana. Pod sloganom ‘Gdje prošlost susreće budućnost’ ovo je također i prilika da pokažemo snažnu opredjeljenost perspektivi integrisanja zapadnog Balkana sa Evropskom unijom što je u potpunosti u skladu sa novom Strategijom za zemlje zapadnog Balkana koju je Komisija usvojila u februaru”, rekla je za BUKU Jamila Milović-Halilović.

Ona kaže da je jedan od događaja koji je već uključen u Rutu kulturnog naslijeđa EU-zapadni Balkan dvomjesečna izložba radova umjetnika iz 17 evropskih država koja je trenutno otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci.

“Iskoristila bih ovu priliku i pozvala građane Banje Luke ali i drugih gradova da posjete Muzej i pogledaju veoma heterogene radove koji predstavljaju različite evropske umjetničke škole u periodu Hladnog rada i koji su nastajali sa obe strane Berlinskog zida što je izuzetna ilustracija evropske istorije i različitosti”, kaže nam Jamila.

Dodaje da kulturno naslijeđe gradi mostove među ljudima i društvenim zajednicama, njihove prošlosti i budućnosti.

“Pomaže svima, ne samo da bolje razumiju prošlost, već i da shvate da Evropska unija i zapadni Balkan pripadaju istoj evropskoj porodici koja dijeli zajedničku istoriju i kulturno naslijeđe”, ističe Jamila Milović-Halilović.  

Izložbu Punktumi u Banjaluci možete pogledati do 30. avgusta.