<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

SPORAZUM U 5 DO 12: Zbog štetnih gasova BiH godišnje gubi više od 2,2 milijarde evra

Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Nacionalni plan za smanjenje emisije štetnih gasova, bukvalno u posljednjem trenutku.

19. januar 2016, 12:00

Na ovaj način „kupljeno“ je dodatno vrijeme za usklađivanje sa evropskim normama, a ispunjavanjem tog plana ne bi se trpile sankcije. Kao jedna od sankcija bila bi smanjenje rada temoelektrana u BiH, a samim tim i smanjenje proizvodnje električne energije.



Foto: Štetni gasovi - TE Tuzla



I dok su građani BiH danima hodali sa maskama na licu, šalovima i maramama, da bi se bar malo zaštitili od zagađenog vazduha, vršene su posljednje pripreme za usvajanje i hitno slanje NERP-a. Ključna stavka NERP-a  je hitno smanjiti emisije sumpor dioksida.

Prema procjenama stručnjaka, trenutne godišnje emisije SO2 u BiH su 270,000 tona, a nakon implementacije ovog plana biće smanjene na 15,000 tona, dakle, smanjiće  se na skoro 95 %.

Planom se, takođe, predviđa smanjenje azotnih oksida (NOx) za više od 60% te prašine za skoro 90% od trenutnih vrijednosti koje emituju termoelektrane u BiH.

INVESTICIJA OD 320 MILIONA EVRA

Prednosti implementacije usvojenog Plana po zdravlje ljudi i okoline znatno premašuju investicione troškove, a koji će biti oko 640 miliona maraka.
„National Emission Reduction Plan“ (NERP) je 10-godišnji plan (2018-2028) postepenog smanjenja emisija SO2,NOx i čvrstih čestica iz velikih postrojenja za sagorijevanje  to jeste čija je toplotna snaga veća od 50MW.


Foto: Emisije štetnih gasova



Velika postrojenja, prije svega termoelektrane, su obavezna da smanje emisije prema obavezama iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice (VPS koja isporučuju električnu energiju u mrežu)

Sva velika postrojenja za sagorijevanje su obavezna da smanje emisije prema važećim entitetskim pravilnicima.

Trenutne emisije imaju štetan uticaj na zdravlje ljudi, Respiratorne i kardiovaskularne bolesti, štetan uticaj na okolinu, prouzrokuju kisele kiše, prekomjerni sadržaj azota u vodi.

Samo štetni uticaji na ljudsko zdravlje i okolinu zbog proizvodnje električne energije (eksterni troškovi) koštaju mnogo više nego mjere za smanjenja emisija, a one se predviđaju na oko 640 miliona KM.

Radne grupe za NERP su formirane još u februaru, a USAID je, putem svog projekta Investiranje u sektor energije, pružio tehničku asistenciju Elektroprivredi BiH, Elektroprivredi RS, nadležnim entietskim ministarstvima te Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnose na izradi planova za smanjenje emisija za četiri termoelektrane u BiH.

Ovakva pomoc USAID-a u izradi Plana ali i ona u pregovorima sa Evropskim Sekretarijatom Energetske zajednice rezultirali su i smanjenjem potrebnog iznosa za investicije u iznosu od oko 50 miliona KM.

Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-ovog programa , za BUKU je prokomentarisao trenutno stanje u ovom sektoru. Napominje, da plan nije završen I predat, BiH bi trpila veliku štetu.

„U slučaju da nismo predali taj plan, od 2018.godine morali bi primijeniti Direktivu. Sve stope koje su propisane tom Direktivom o velikim  ložištima, moraju se primijeniti od tog dana. Korištenje nacionalnog plana i mogućnosti koje on daje da se ta ulaganja malo razvuku, čini mi se do 2028. Da se u tom vremenskom roku moraju implementirati te mjere, kaže Kamenica.

U slučaju da se ne primjene mjere iz plana, Kamenica napominje da  Direktiva EU  propisuje da elektrane koje ne ispune te vrijednosne emisije moraju smanjiti svoj rad.

„Koliko- to zavisi od slučaja do slučaja. Neke elektrane i do pola svog rada, čini mi se oko 6.000 radnih sati, otprilike pola pune proizvodnje“, izjavio je Kamenica za BUKU.

On dodaje da je USAID dosta uradio u ovom poslu, a trenutno radi i Studiju o energetskim potencijalima u BiH.

„Radimo po mnogim osnovama. Radimo analizu investicionog režima i prijedlog rješenja za nove investicije kako bi za investitore taj proces bio transparentniji i lakši, kad žele nešto investirati u BoiH. Tu pomažemo domaćim institucijama i radimo s njima u partnerstvu da se to pojednostavi i približi investitorima. Što se tiče emisija iz velikih ložišta, dakle termoeletrana, tu radimo ponovo sa dvije elektroprivrede: Elektroprivredom Republike Srpske i Elektroprivredom Bosne i Hercegovine gdje smo zajedno s njima napravili planove za smanjenje emisija koje prate Direktivu Evropske unije o velikim ložištima. Te planove smo onda usaglasili sa entitetskim ministarstvima,  sa državnim Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i zajednički sa svima njima napravili taj Nacionalni plan za smanjenje emisija koji  je ustvari, zahtjev Evropske unije“.

Procedura je jasna. Ove  godine energetska zajednica analizira taj plan, u slučaju  da ima nekih nejasnoća ili želi neke dopune. To je period za dopunjavanje plana i onda od 2017. počinje njegova implementacija.

Kamenica kaže i da je saradnja sa enetitetskim vlastima odlična.
„Svi su svjesni problema. Mi smo u toku ove godine kroz radne grupe u kojima su bili i eksperti iz Elektroprivreda i ministarstava koji su nadležni za tu oblast, te planove i napravili i iz njih je pronikao taj Nacionalni plan“.

INDIKREKTNA ŠTETA VEĆA OD 2,2 MILIJARDE EVRA

Ono što je jasno, štete su velike, a najveća je ipak, po zdravlje ljudi i po poljoprivrednu proizvodnju, zemljište, aerozagađenja, kvalitet vode...
Portal BUKA je u posjedu dokumenta koji je za potrebe Evropske energetske zajednice uradila “South East Europe Consultants”, iz Beograda.

Rezultati studije su šokantni. Bosna i Hercegovina zbog emisije štetnih gasova ima eksterne troškove  od vise 2,2 milijarde evra. U dokumenu pod nazivom Study on the Need for Modernization of Large Combustion Plants in the Energy Community urađena je kompletna analiza štetnih gasova za područje jugoistočne Evrope.

Postoje četiri velike termoelektrane u Bosni i Hercegovini, koja se sastoji od ukupno 9 jedinica. Ukupan instalirani kapacitet je 1.775 MW.


Foto: Indirektna šteta



Sve jedinice koriste lignit kao gorivo.

TE Ugljevik, jedan od LCP u Bosnii Hercegovine, ima najveću koncentraciju sumpor dioksida. Većina jedinice su stari preko 30 godina, s vremenom usluga u rasponu od 97,000-312,000 sati.

Mjere za sprečavanje emisija čestica preduzete su u većini jedinica TE Tuzla i Kakanj i u nekim slučajevima oni zadovoljavaju ne samo LCPD već i jači standarde emisije. U pogledu

smanjenje NOx, primarne mjere su primijenjene u svim jedinicama TE Tuzla i Kakanj. Osim toga, TE Tuzla 3 trebala je  biti penzionisanau u 2015. Godini,  kao i TE Kakanj 5 u 2019. i TE Tuzla 4 i 5 u 2022. i 2024. Godini. Studija kaže I da je TE Ugljevik počeo posao za implementaciju procesa odsumporavanje.

GRAĐANI SA MASKAMA I ŠALOVIMA


I dok čekamo da termoelektrane počnu sa realizacijom, posljedice trenutne situacije će I dalje najviše da osjećaju građani. Već skoro mjesec dana alarmantno je stanje u Sarajevu, Tuzli i Zenici, gdje su zagađujuće materije zajedno sa maglom formirali takvu koncentraciju smoga da pojedini građani I ne pomišljaju da izađu iz kuće.

U Tuzli gdje rade četiri bloka Termoelektrane građani su više nego rezignirani.


Foto: Magla i smog- uobičajena slika na ulazu u Tuzlu



„Za nas Tuzlake ne važi pravilo: ne sušite veš u stanu i na radijatoru- to je štetno za zdravlje, jer štetnije je da ga sušimo na balkonu. Ako mislite da ga magla i smog mogu adekvatno osušiti na niskim temperaturama nemojte ga ni prati. Pa ipak, smrdljivi veš nam je najmanja briga”, kaže za BUKU Erna Ključić, novinarka I urednica alternetivnog portala oksimoron.

Prema njenim riječima, najbolja riječ za opisati trenutnu situaciju u Tuzli- Kontaminirano-

“Baš tako se osjećate: zagađeno, prljavo i bolesno. Prozore ne otvaramo, romantične šetnje su misaona imenica, iz kuće izlazite ako morate. Tako je i s automobilima- vozi onaj ko mora, onaj ko ne mora vozi između 12 – 14h. Vremenom naučite voziti bez upaljenih svjetala – upalite sva 4 i/ ili pozicije. Naučite sve oblike neverbalne komunikacije jer ne otvarate usta ni da izgovorite: dobar dan komšiji. Nije svejedno kada vidite ono što udišete”, kaže Ključićeva.

S druge strane, u Sarajevu su navikli na česte magle, ali život pod maskama nije nešto što su zamišljali u svom gradu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo saopštilo je da od 30. 12. tačno u ponoć na snagu stupa Plan interventnih mjera u slučaju prekomjerne zagađenosti zraka u KS, što podrazumijeva i zabranu kretanja automobila čiji motori imaju normu manju od EURO 3.

“Zagađenje jeste poprilično visoko. Magla nije ništa novo u Sarajevo, ali ovolike količine polutanata su ipak rekordne u istoriji Sarajeva. 2014. Kanton Sarajevo je imao oko 120.000 registrovanih auta, i činjenica je da veliki dio zagađenja donose auti koji ne zadovoljavaju norme. Odluka jeste donesena, ali viđam i dalje po gradu aute starije od 20 godina, tako da ta odluka o vozilima koje imaju minimum EURO4 normu, mislim da neće zaživjeti u onoj mjeri u kojoj su zamišljali kantonalni i gradski oci”, riječi su Ajdina Čolića.

“Neku noć sam se doslovce izgubio u naselju Breka- toliko je bila slaba vidljivost, Znaš kakav je zrak bio, fakat, konkretno osjetiš da teško dišeš”, kaže Čolić koji je i novinar Televizije Kantona Sarajevo.
Čolić napominje da viđa puno svojih sugrađanakoji hodaju sa šalovima preko usta i nosa, a ima i “raje” sa onim običnim hirurškim maskama. On lično, kupio je sebi respiratornu masku.

Napominje, ipak, da pojačane vrijednosti štetnih gasova nikoga posebno ne zabrinjavaju.

Svi se čude zagađenju ili kvalitetu zraka, ali njegov je utisak da se  njih ne tiče mnogo hoće li im to uticati na zdravlje ili ne.

Slučajno ili ne, Čolić je baš na ovaj način ilustrovao način razmišljanja mnogih stanovnika. O sopstvenom zdravlju i štetnim uticajima razmišljamo samo kad dođe jedan minut do 12, a i usvajanje plana i njegovo uručivanje EEZ zadnji dan roka kaže da ni nadležnim nije baš toliko stalo.