Time su završena višemjesečna natezanja oko firme Batagon, vlasti u Republici Srpskoj i fabrike glinice Birač u vezi sa otkupom potraživanja u iznosu od 43 miliona KM.
Inače „Batagon International“ registrovan u Švajcarskoj, ušao je u Republiku Srpsku kupovinom hotela Bistrica“ na Jahorini u vrijednosti od skoro 6 miliona KM, da bi zatim kupila dio akcija Pavlović International Banke, te potraživanja institucija i preduzeća Republike Srpske od Fabrike glinice „Birač“-u stečaju.
U pitanju je iznos od 43 miliona KM koje od zvorničke Fabrike glinice „Birač“-u stečaju potražuju Poreska uprava Republike Srpske, fondovi penziono-invalidskog osiguranja, zdravstva, Elektro-Bijeljina.
Batagon očigledno nije uspio da sakupi novac, tako da je Vlada morala rakinuti ugovor kako bi se barem djelimično oprala od poprilično nezgodne situacije u koju je zapala nakon što je uopšte stupila u odnose sa ovom "kontroverznom" kompanijom sa sjedištem u Švajcarskoj.
Vlada Srpske negativno je odgovorila, nakon što je švajcarska kompanija Batagon od Vlade, uprkos ranije dogovorenom smjeru djelovanja, zatražila da kupi potraživanja samo jedne institucije Srpske od Fabrike glinice Birač, a u kasnijim periodima parcijalno otkupljuje i ostala potraživanja.
"Prema ranije potpisanom Memorandumu i zaključcima Vlade Srpske, Batagon može da plati potraživanja u cjelosti, a ukoliko se to ne prihvati i ukoliko iz ove kompanije ostanu pri stavu da žele parcijalno plaćanje, naredni korak morao bi biti raskid ugovora", saopšteno je ranije iz Vlade Srpske.
Jedan od prvih koji je ukazao na "sumnjive i "nečasne namjere" kompanije Batagon bio je narodni poslanik Nebojša Vukanović, koji je u Narodnoj skupštini Republike Srpske više puta upozoravao na sumnjive reference Batagona, ali kako nije bilo adekvatne reakcije nadležnih, odlučio da ode u švajcarsko mjesto Cug, kako bi demaskirao kompaniju.
Zanimljivo je da ni nakon što je objavljen video Nebojše Vukanovića sa predstavnicima firme, nije uslijedila nikakva reakcija vlasti. Poslovično, najavljene su od strane investitora tužbe protiv narodnog poslanika zbog navodne diskreditacije Batagona.
Reagovao je i vlasnik firme Dalibor Matić. On je rekao za BHRT da je protiv Nebojše Vukanovića u Švajcarskoj podnesena krivična prijava, zbog tajnog snimanja.
Matić je rekao da je hajka na ovu firmu krenula od kada se pojavila informacija da Batagon preuzima Aluminu. Dodaje da iza Batagona stoje veliki investicioni fondovi, te da je od 2015. godine, od kada firma posluje, na Balkanu uloženo nekoliko stotina miliona maraka.
Iz Batagona je tada rečeno da su neprijatno iznenađeni tretmanom investitora u Republici Srpskoj, te kompanije “Batagon International AG” iz Švajcarske, te da su njeni predstavnici već danima izloženi senzacionalističkim medijskim natpisima i neosnovanim optužbama upućenim od strane pojedinih grupa i političkih opcija u RS.
Nekoliko dana kasnije predstavnici vlasti i opozicije sukobili su se na temu Batagona na zasjedanju narodne skupštine RS.
Tom prilikom ponovo su opozicioni političari od potpredsjednice Vlade RS Srebrenke Golić tražili da se izjasni po pitanju Batagona, te da li je tačno da je "navodni vlasnik `Batagona` Dalibor Matić, osuđivan za utaju poreza u Švajcarskoj i da li preduzeće kojem su prodata potraživanja Poreske uprave vezano za Birač u Zvorniku nema nikakvu imovinu u Švajcarskoj"?
Potpredsjednica Vlade RS kazala je u Skupštini kako je u vrijeme njenog predsjedavanja Vladom, Vlada donijela 14 zaključaka dostavljenih medijima o tome šta bi potencijalni kupac potraživanja trebao da ispuni i da se vlada odredi konačno u odnosu na sve ponude koje su stigle.
" Na sve ugovore, na sve zaključke, na sve memorandume koje je provodilo nadležno Ministarstvo finansija, saglasnost daje nadležni Pravobranilac. Pravobranilaštvo RS je smatralo da je oktup potraživanja u stečajnom postupku u skladu sa važećim materijalno-pravnim propisima i da Vlada nakon donošenja Odluke o usvajanju konkretne ponude treba da pristupi zaključenju ugovora. Ponude je dostavio jedan fond iz Londona, Batagon iz Švajcarske, MG Mind iz Mrkonjić Grada i Pavgord iz Foče. Ko je taj vlasnik te firme, zaista ja nisam istražni organ i niti je Vlada RS ulazila u to. Na osnovu svih prispjelih ponuda, na osnovu ispunjavanja svih zahtjeva dostavljanja instrumenata potraživanja, i garancija koje su dostavljene Ministarstvu finansija, nadležno ministarstvo je dalo ocjenu da li postoji opravdanost", rekla je ministarka Golić.
Inače, ranije je bila skoro završena uplata Batagona prema budžetu RS-a u iznosu od 43 miliona KM, ali je povučena zbog sudske odluke koje je donesena istog dana da Fabrika glinice u stečaju isplati Pavgordu iznos veći od 122 miliona KM.
Od samog početka Nebojša Vukanović smatra da je "akcija Batagon" zapravo plan vlasti i dvorskih tajkuna Republike Srpske da ovladaju fabrikom Alumina, ali i ostalim prirodnim bogatstvima Republike Srpske.
Za BUKU ističe kako je raskid ugovora Vlade RS sa Batagonom "veliki uspjeh i velika pobjeda opozicije i nas koji smo se borili protiv kriminalnog pokušaja otimanja Alumine, jer smo od početka tvrdilii da je Batagon jedna velika prevara".
"Bio sam u Cugu, video snimak firme u potkrovlju je demaskirao o čemu se radi, jer Batagon je fiktivna firma iza koje su stajali domaći tajkuni, i srećan sam što je propao plan tajkuna da preotmu veliko bogatstvo i resurs Republike Srpske. Još je puno mešetara oko Alumine, a borbu treba nastaviti sve dok se ne okonča stečaj i država postane većinski vlasnik Alumine i FG Birač", rekao je Vukanović za BUKU.
Da nešto ne štima, potvrđeno je krajem maja kada je objavljeno da Batagon odustaje ove godine od rekonstrukcije hotela „Bistrica“ ovog ljeta. Iako su se tokom juna nastojala spustiti koplja te iznaći rješenje, nije se uspjelo.
Vlada nije dozvolila parcelisanje potraživanja i postepeni otkup i došlo je do raskida.
Međutim, zanimljivo je napomenuti kako je kompanija Batagon nekoliko dana prije ovog raskida saopštila kako su dovedeni u poziciju da u proteklih nekoliko mjeseci, neplanirano, ulažu ogromne napore i značajna sredstva kako bi cijeli projekat u vezi sa Biračem opstao te da ne treba propustiti činjenicu da kao kompanija nisu, niti imaju namjeru da kapital iznose iz Republike Srpske i sve što su do sada uradili bilo je unošenje novčanog kapitala u državu.
"Odgovornost prema poslovnim partnerima, postojećim projektima i zaposlenima nas obavezuje da ovim putem reagujemo na nekorektan tretman koji naša kompanija i projekti imaju u medijskom prostoru i dnevnoj politici Republike Srpske", saopštavaju iz kompanije Batagon.
Кada je riječ o preuzimanju potraživanja Birača, iz Batagona potvrđuju da su se obavezali da isplate skoro 43 miliona КM i da su još u aprilu bili spremni da izvrše plaćanje.
"Međutim, usljed neracionalnih odluka pojedinih sudija, koje ugrožavaju našu investiciju, a takođe i poziciju Republike Srpske u potpisanom Memorandumu, dovedeni smo u situaciju da naši švajcarski finansijeri i partneri postavljaju pitanje smislenosti ili izuzetne rizičnosti bilo kakvog ulaganja u projekat gde postoji potpuna pravna proizvoljnost i nesigurnosti. Ako se tome doda, da Batagon, pored ovih 43 miliona КM, treba dodatno u poslovanje Alumine i preuzimanje povezanih pravnih lica da uloži preko 60 miliona КM, onda su jasne razmjere ovih ulaganja, a time i velika rizičnost, prevashodno iz navedenih razloga", kaže se u saopštenju.
Postavlja se pitanje šta sad? Očigledno da je još jedan projekat "od visokog interesa" u Republici Srpskoj propao. Sama činjenica da je premijer Višković na pitanje novinara rekao kako ne zna ko stoji iza te firme, dovoljno govori o neozbiljnosti čitavog procesa. Sreća u nesreći je ta da je bilo moguće raskinuti ugovor iako, prema mišljenju stručnjaka, kod nas je sve moguće.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže za BUKU kako je bilo dosta kontroverzi po pitanju Batagona.
"To su bile informacije od toga da je to no nejm kompanija, dakle samo registrovana na nekoj adresi u Švajcarskoj, do izjava o velikim uplatama, koje se nisu relizovale. Imajući sve to u vidu i iz nekih informacija iz Srbije, gdje se Batagon pojavio kao investitor, do informacija da je ta firma kupila hotel na Jahorini, te da je plaćen hotel , ali se od renoviranja odustalo u ovoj godini, a što je bilo planirano. Onda je bilo govora o preuzimanju Pavlović banke, pa je ta firma za 2,5 miliona kupila 22% vasništva nad tom bankom. Dakle, govorimo o velikim iznosima, a realizacija je na nivou malih uplata. Kada se pogleda i posljednja diskusija i izjava da će kupiti, te da je potpisan ugovor o 43% povjerilačkih papira vezanih za Birač, činjenice u domenu priče sa Biračom su gotovo nevjerovatne", kaže Pavlović za BUKU.
On kaže da danas u vezi sa Biračom niko ne zna gde se ta priča nalazi.
"Koje su to presude, koji su to nivoi. Ovdje treba formirati poslaničku grupu u Skupštini koja bi tražila kompletnu informaciju o trenutnom stanju svih tužbi i žalbi i potraživanja, jer to se ne zna. U biti je to najznačajniji kapacitet u Republici Srpskoj, gotovo isto kao što je Aluminij u Mostaru. Batagon je očigledno imao velike namjere i obećanja i sve se to svelo na relativno male iznose novaca u odnosu na stotine miliona o kojima je bilo govora, tako da se opet pokazalo da je to firma od koje su neki očekivali velike investicije, a na kraju je to ispalo nešto minorno i gotovo beznačajno", ističe Zoran Pavlović.
Tvrdi da je vlada morala da raskine ugovor, jer je to dokument kojim se definišu prava i obaveze, koje ako jedan od partnera ne izvršava, ugovor se mora raskinuti.
"Kod nas je to sve u totalnom haosu. Ja prosto moram da kažem da je Batagon jedna kockica u tom nejasnom načinu ponašanja institucija i organa vlasti u Republici Srpskoj", kaže Pavlović za BUKU.
Ozbiljni strani investitori će teško doći u RS, malo lakše u Federaciju, a na nivou BiH gotovo nikako, kaže analitičar Pavlović.
"Prema zadnjem izvještaju Evropske komisije, učešće stranih investicija u BDP je 2,2%. Tako da je suština da mi niti kreiramo poslovnu klimu koja je privlačna za strane investitore, jer stranom investitoru nije samo bitno koliko će da plati poreza na dobit, nego u kakvom će ambijentu da živi i radi. S druge strane smo zemlja koja 8 mjeseci nije formirala krovnu vlast na nivou BiH, imamo korištenje budžeta BiH na nivou mehanizma iz prošle godine, jer za ovu nije ni usvojen. Dakle, mi smo jedna neuređena zemlja, u kojoj ta neurednost koja postoji nekome odgovara, ali poslovnim i ozbiljnim ljudima ne odgovara", kaže naš sagovornik.
Sa druge strane, imamo situaciju da niko od potpisnika ugovora, počev od ugovora za Bosku pa naovamo, ne snosi nikakvu odgovrnost za to što je potpisao.
"A kao što vidimo, na arbitraži imamo veoma značajne sporove, koji prelaze milijardu i po maraka, a najnoviji je slučaj Krajina osiguranja. Kada to sve sagledamo, oko naših izabranih dužnosnika odnosno oko vlasti se pojavljuju ljudi nečasnih namjera. To nisu pravi poslovni ljudi, jer pravi poslovni ljudi traže profesionalni ambijent u kojem treba da stvaraju i kreiraju, a toga u Republici Srpskoj i BiH nema dovoljno i zato oni ne dolaze. Ono što je najveći grijeh ili tuga je i ono što kada međ. zajednica ukaže na ono što ne valja u BiH, i to sasvim kvalifikovano, te ocjene i te primjedbe se ne uzimaju ozbiljno od strane resornih ministarstava, kako bi se poslovna klima poravila, te da bi se stvorili uslovi da strani novac i investitori - makar to bili i naši ljudi iz dijaspore - dođu i pokrenu biznis, jer kod nas je važniji papir i forma nego suština i i to u ovoj situaciji, sa puno dokumenata koje morate imati, jako odbija poslovne ljude od kreiranja poslovnih projekata u našim uslovima", zaključuje Zoran Pavlović za BUKU.
