Zaključno sa današnjim danom u Republici Srpskoj je potvrđeno 1.339 slučajeva virusa korona, a ukupno je preminulo 100 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.
Ovo su upravo objavljeni podaci Ministarstva zadravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Podaci za cijelu državu kažu da je od korona virusa preminulo 140 osoba.
Preciznih odgovora zašto je smrtnost u Republici Srpskoj ovako visoka, nažalost nema.
Predsednik Odbora za zdravstvo SDS- a Slobodan Stanić je ovih dana rekao da brojni pokazatelji, a pogotovo stopa smrtnosti, govore da postoje opravdani razlozi za zabrinutost.
„Bojim se da su konci u nekom trenutku ispušteni i stopa smrtnosti se popela na 7, 2 %, što je znatno iznad prosjeka regiona od 2, 7 %, dok Republika Srbija ima stopu smrtnosti 2, 2 % , a Federacija BiH 3, 7%“, naveo je Stanić.
Prema njegovom mišljenju Republika Srpska, od Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića, treba tražiti stručnu, a ne materijalnu pomoć.
Podjetimo da je iz Institut za javno zdravstvo RS, 8. maja, kada je situacija bila puno povoljnija, rečeno da je procenat smrtnosti od virusa korona u Republici Srpskoj iznosio pet odsto, što znači da je broj umrlih u odnosu na broj oboljelih nešto veći u odnosu na region.
Ministar zdravlja Alen Šeranić je nakon ovih informacija negirao da stopa smrtnosti ima veze sa protokolom liječenja. Kako je tom prilikom rekao stopa smrtnost se izračunava u odnosu na broj zaraženih: “Ne možemo sa sigurnošću reći koliko pouzdano imamo zaraženih, kao ostale zemlje. Zato se rade serološka istraživanja da se utvrdi pouzdaniji rezultat”.
Međutim, nije do seroloških istraživanja, jer od zemalja u regionu, radila ih je samo Slovenija.
Kako države računaju stopu smrtnosti od korone
Ipak brojne su nedoumice i teško da se podaci mogu upoređivati jer statistika o smrtnosti od korona virusa varira, od zemlje do zemlje, zbog različitih kriterijuma od kojih su jedni u funkciji dugoročnih, institucionalnih praksi ili medicinske tradicije neke države, a drugi potencijalno u funkciji politike, tvrde stručnjaci.
Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins u Vašingtonu, čija se baza podataka smatra jednom od najreferentnijih na svijetu, razlika u broju smrtnih slučajeva od Covid-19 može nastati u zavisnosti od broja testiranih u nekoj državi: ukoliko ima više testiranih identifikuje se veći broj ljudi sa blažim simptomima što sve skupa utiče na smanjenje broja smrtnih slučajeva i obrnuto, kako je prenijela Radio Slobodna Evropa.
Osim toga, ukoliko je broj starijih i bolesnih u nekoj zemlji veći, izglednije je da će biti veća i stopa smrtnosti.
Bitno je, naglašavaju stručnjaci, i u kakvom se zdravstvenom sistemu liječe oboljeli od korona virusa - ukoliko je zdravstveni sistem kvalitetan, veće su šanse za oporavak pacijenata.
Na kraju navedimo i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koje kažu "Smrt od COVID-19 ne treba pripisivati drugim bolestima (kao što je kancer), a broj žrtava se mora ustanoviti nezavisno od prethodnog zdravstvenog stanja pacijenta koje bi moglo da izazove sumnju da dovodi do težih oblika COVID-19".
To znači da ako je pacijent već imao srčane tegobe, zatim se zarazio korona virusom i kasnije preminuo, treba da bude klasifikovan kao smrtni slučaj od virusa koroma, a to važi i za pacijente koji boluju od dijabetesa ili neke respiratorne bolesti.
Na kraju možemo zaključiti samo jedno- previše je nepoznanica vezano za koronavirus i sigurno je da još dugo nećemo imati prave i jasne pokazatelje njegovog stvarnog učinaka kako na zdravlje, tako i na smrt ljudi.
