<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Tajne Vrbasa kojih nismo bili svjesni - Vrbaski mač u kamenu otkriva srednjovjekovnu prošlost Banjaluke

BANJA LUKA

Struka je na osnovu tipološke analize sječiva, nakrsnice i jabučice mača, brzo ustanovila da je pronađeni mač korišten u razdoblju od zadnje četvrtine 13. do prve polovine 15. vijeka.

02. august 2019, 1:22

U koritu rijeke Vrbasu, nadomak Banjaluke, pronađen je dugi srednjovjekovni mač. Pronašao ga je sasvim slučajno ronilac RK „BUK” iz Banjaluke, a ubrzo je ustanovljeno da je pronalazak jednoiporučnog ili bastardnog mača, po svemu sudeći, značajno arheološko otkriće, jer je na teritoriji Grada Banja Luka, u proteklih skoro devedeset godina, pronađen samo jedan srednjovjekovni mač i to dosta oštećen, a koji se danas čuva u Zbirci srednjovjekovnog oružja i oklopa Muzeja RS.


Struka je na osnovu tipološke analize sječiva, nakrsnice i jabučice mača, brzo ustanovila da je pronađeni mač korišten u razdoblju od zadnje četvrtine 13. do prve polovine 15. vijeka. Takođe su zaključili da su ovakvi mačevi na našim prostorima relativno rijetki, zbog čega je njegovo  spašavanje i konzervacija od prioritetnog značaja, kako za Muzej, tako i za Grad. 


Stoga je osmišljen zajednički projekat istoričara, arheologa i ronilaca, nazvan "Vrbaski mač u kamenu".  Prvi dio plana je u fazi realizacije - ronioci prolaze kurs arheologije, arheolozi kurs ronjenja. 
Ana Ćurić, viši stručni saradnik biolog Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, kao već iskusan ronilac, već je prošla kurs Priobalne i podvodne arheologije organizovan od strane Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru i stekla vještine i iskustvo o vrstama podvodnih nalazišta i metodama datiranja, podvodnim nalazima, 2D dokumentovanjem, te praktičnim dijelom - crtanje pod vodom i na kopnu, dok je  Ivana Pandžić iz Muzeja RS prvi arheolog koji je stekao vještine ronjenja.


Nakon što obuke završe i drugi učesnici projekta, pistupilo bi se vađenju mača. 


Kako je mač doslovno zaboden u kamen, potrebno je pod vodom da se izvede tehničko odvajanje kamena/stijene oko mača, jer se mač treba izvući zajedno sa dijelom kamena/stijene.


O značaju ovog pronalaska, počecima podvodne arheologije, banjalučkim legendama koje bi trebalo istražiti, razgovaramo sa Ivanom Pandžić, arheologom, a odnedavno i roniocem. 

 


Foto: Ivana (desno) sa koleginicom Brankom

 

Ivana koliko je značajno ovo otkriće i koji su planovi nakon vađenja mača iz Vrbasa?

„Ovakvi mačevi na našim prostorima su relativno rijetki, zbog čega je njegovo spašavanje i konzervacija od prioritetnog značaja, kako za Muzej, tako i za Grad. Vađenje mača iz rijeke, njegovo čišćenje i konzervacija mogli bi poslužiti i kao odličan povod za snimanje dokumentarnog filma kojim bi se popularisala arheologija i podvodna arheologija uopšte, zatim značaj očuvanja kulturnog nasljeđa na teritoriji Grada Banja Luka, kao i promovisanje prirodnih i istorijskih znamenitosti našeg grada. Mač bi se, nakon temeljitog čišćenja i konzervacije, čuvao u fundusu Muzeja Republike Srpske, gdje bi bio dostupan posjetiocima i istraživačima, koji su zainteresovani za srednjovjekovnu prošlost našeg grada i njegove okoline.


Da li su ovo prvi koraci kada je riječ o podvodnoj arheologiji u našem gradu? 

Ovo su svakako prvi koraci adekvatnog i profesionalnog pristupa podvodnoj arheologiji kod nas. Podvodna arheologija, iako je prvenstveno vezana za marinska područja, na prostorima Republike Srpske predstavlja novi vid arheoloških istraživanja fokusiran na rijeke i jezera, koji nam otvaraju vrata u nove i značajne istorijske činjenice koje su se dešavale na našim prostorima. Stečena iskustva obuke moći će se primijeniti u navedenom, ali i svim budućim projektima i podvodnom terenskom radu. 


Kakva su inače saznanja struke o tragovima ljudskih kultura koje se nalaze ispod površine Vrbasa, da li postoje neke priče ili “legende” koje bi bilo dobro provjeriti, istražiti? 

S obzirom da do sada nije bilo prilike za sistematska istraživanja, svi nalazi iz Vrbasa su slučajni nalazi pronađeni od strane ronilaca. Priča i „legendi” uvijek ima, kao na primjer o podvodnim tunelima koji spajaju obale Vrbas kod Kastela. Svakako, ovo je prilika da nakon realizacije vađenja mača, kao sljedeću etapu planiramo sistematski obilazak, kako bismo proširili i eventualno upotpunili arheološku kartu, a smatramo da će saradnja  sa RK „BUK”-om doprinijeti kulturnom i turističkom razvoju Banjaluke i Republike Srpske.


Imaju li slučajni pronalazači običaj u Muzej donositi pronađene predmete? 

Tu su različita iskustva. Svakako imamo dobrih primjera, kada nas pronalazači kontaktiraju i pronađene predmete poklanjaju ili nude na otkup, za šta postoji određena zakonska procedura. Svakako ovim projektom želimo da pokažemo dobar primjer saradnje institucija i organizacija na teritoriji Republike Srpske, koja bi svakako trebala biti praksa.    

Već godinama se u zemljama regiona priča o “ljubiteljima starina” i ilegalnim kopačima, ima li kod nas toga? 

Nažalost, ima. Prema podacima kojima raspolažemo, uglavnom se radi o organizovanim grupama koje ciljano pretražuju određene oblasti i koristeći se metal-detektorima - čije posjedovanje je zakonom zabranjeno - dolaze do nalaza koje kasnije preprodaju, najčešće u inostranstvu. Posljedice su mnogobrojne: vađenjem pojedinačnih predmeta iz zemlje narušava se kontekst samog lokaliteta i mi gubimo „priču” izvađenih predmeta. Da bude lakše da se shvati, to je kao da izvučete jednu riječ ili rečenicu iz priče, a priču možete razumjeti samo ako imate cijelu njenu stranicu. S druge strane, gube nam se neprocjenjivi podaci bitni za naša saznanja o prošlosti na teritoriji Republike Srpske i BiH. Svakako treba napomenuti da postoje zakonske odredbe kojima se terete vršioci nelegalnih istraživanja i preprodaje, za šta su predviđene i adekvatne kazne.         

I na kraju, kako da arheologija kod nas konačno zauzme mjesto koje joj pripada?

Muzej Republike Srpske više od decenije uspješno realizuje arheološka istraživanja. Bitan napredak je i osnivanje prvog strukovnog udruženja, Društvo arheologa Republike Srpske, koje okuplja arheologe i stručnjake srodnih oblasti, svojim radom sve više privlači pažnju. Smatram da kontinuiranim stručnim i naučnim radom i dobijenim rezultatima najbolje možemo poboljšati mjesto arheologije kao nauke na teritoriji BiH.