<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

The Guardian:Bosna u najtežoj krizi

<p>Miloradu Dodiku prijete oštre sankcije od strane EU ukoliko se sprovede referendum, upozoravaju predstavnici međunarodne zajednice u Sarajevu.</p>

03. maj 2011, 12:00



Bosni prijeti najteža kriza od završetka rata prije 16 godina zbog srpske secesionističke politike koja ima za cilj da paralizuje zemlju, tvrde visoki međunarodni zvaničnici koji prate rad države.

Valentin Inzko, austrijski diplomata, visoki prestavnik međunarodne zajednice u Sarajevu, izjavio je za Guardian da će on preduzeti mjere kako bi zaustavio referendum na koji poziva Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba, u vezi sa osporavanjem BiH suda za ratne zločine i specijalnog tužilaštva koji su uspostavljeni 2005. godine međunarodnim dekretom.

Inzko je izjavio kako bi Dodiku i njegovoj sviti mogle biti nametnute oštre sankcije od strane Evropske Unije ukoliko ne odustane od referenduma, koji je skupština bosanskih Srba ovog mjeseca odobrila ogromnom većinom glasova.

"Ovo je definitivno najozbiljnija kriza od potpisivanja Dejtonskog sporazuma", kazao je Inzko. "Nikada ranije nije planiran takav referendum. Namjera je da se poništi sve što je do sada postignuto. Time se osporava uloga visokog predstavnika. To bi bio direktan udar na dejtonski dogovor…Ja bih poništio takav zakon."

Dodik, predsjednik srpskog dijela Bosne koji se zove Republika Srpska, dao je riječ ove sedmice da neće odustati i da će se referendum sprovesti.

Odluka o sprovođenju referenduma je zvanično donesena u srijedu, što znači da se referendum mora održati u roku od osam sedmica. Dodik tvrdi da sud i tužioci imaju predrasude o Srbima i da treba odbaciti autoritet suda.

On tvrdi da vođstvo bosanskih muslimana, sa međunarodnom podrškom, teži stvaranju dominantno islamske države.

Dodik redovno kritikuje međunarodne predstavnike, koji nastoje da upravljaju Bosnom od 90-ih. On ne iskazuje lojalnost državi koja se zove Bosna i Hercegovina i negira njenu održivost. Referendum se doživljava kao njegov potez koji najviše destabilizuje Bosnu i vodi ka njenom raspadu, što bi moglo izazvati rat.

"Mnogi su mišljenja da je ovaj referendum proba za sljedeći o statusu Republike Srpske, ali  to su samo spekulacije, koje u ovom trenutku nisu realne",  izjavio je Dodik prošle sedmice.

Novi izaslanik EU za Balkan, Miroslav Lajčak, će ići u Banjaluku, Dodikovo sjedište, da mu "očita bukvicu" i da mu naredi da opozove referendum, izjavili su visoki zvaničnici.

Inzko je najavio da će međunardna zajednica imati raspravu sa Dodikom i da će u naredne dvije sedmice on upotrijebiti svoje ovlasti kako bi pokušao spriječiti referendum.

"Nadam se da ga mogu odgovoriti od toga. U suprotnom ću morati preduzeti mjere. Zakon bi time bio poništen. Rok ne može biti veoma dug, 10 dana do dvije sedmice maksimalno."

Očekuje se da Lajčak upozori Dodika da bi se, ukoliko se ogluši na međunarodnu zabranu referenduma, mogao suočiti sa sankcijama sličnim onima koje su nametnute Robertu Mugabeu i Muammaru Gaddafiju: zabrana putovanja i zamrzavanje njegove imovine i bankovnih računa.

Vlade članica EU su se nedavno saglasile o "mrkvi i štapu" kako bi se nadoknadile godine neuspjeha u Bosni. Catherine Ashton, šef spoljne politike EU, će imenovati novog “specijalnog predstavnika” u Sarajevu sa većim ovlastima.

Okršaj sa Dodikom bi mogao doprinijeti još težoj situaciji u kojoj se Bosna nalazi i njenoj paralizi. Pat pozicija od izbora prošlog Oktobra zbog koje je država ostala bez centralne vlasti sedam mjeseci, je bez rješenja na vidiku.

Opisujući Bosnu kao “najveći izazov stabilnosti Evrope u ovoj godini”, James Clapper, direktor američke državne obavještajne službe, prošlog mjeseca je izjavio da je zemlja “u rasulu”.

"Retorika etničkih Srba o odvajanju od Bosne će nastaviti da potpaljuje strasti, izjavio je. Etnički ciljevi još uvijek dominiraju političkim procesom… Napori SAD i EU da posreduju u postizanju kompromisa su postigli malo uspjeha."

Muslimansko-hrvatski dio zemlje je takođe akutno disfunkcionalan. Vođe bosanskih Hrvata, sa sjedištem u Mostaru na jugozapadu, bojkotuju vlasti Federacije i parlament nakon što su ispali iz pregovora o koaliciji. Oni se ogorčeno žale kako ih većinska zajednica bosanskih muslimana ignoriše, pa su prošle sedmice formirali Hrvatsku nacionalnu skupštinu kako bi koordinisali politiku u područjima sa većinskim hrvatskim stanovništvom. "Ja nemam problem s tim ako je to ustavno, kazao je Inzko. Vidjećemo da li će uspostaviti paralelne strukture ili ne. To je veoma važno. U tom slučaju bih morao nešto poduzeti."

Hrvati zahtijevaju da se Bosna podijeli na tri dijela duž etničkih granica kako bi Hrvati dobili poseban entitet. Dodik ohrabruje ove zahtjeve kako bi ubrzao raspad zemlje koju stalno naziva nezakonitom i neodrživom.

Visoke diplomate u Sarajevu kažu da bi to bio naknadni uspjeh Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, srbijanskog vođe i vođe bosanskih Srba koji su vodili ratni poduhvat da unište zemlju i koji su optuženi za genocid. “To bi značilo da bi Srebrenica bila inostranstvo za bosanske Muslimane”, kazao je jedan visoki zvaničnik. Međunarodna zajednica to nikada neće prihvatiti.

Original u The Guardian

Tekst prevela i prilagodila Milica Plavšić