Savez humanitarnih organizacija Republike Srpske, nažalost, nikada nije zaživio.
Tako i danas, kao i svih prethodnih godina bilo ko u banci može pokrenuti humanitarne akcije i račune na koje građani uplaćuju humanitarne priloge može otvoriti, a takođe niko ni ne kontroliše gdje i u koju svrhu novac sa tih računa odlazi.
Postupak registracije Saveza pokrenut je još u januaru 2018., a godinu dana ranije i inicijativa da se oblast humanitarnog rada reguliše zakonski, kako bi humanitarne organizacije zaštitili sebe, svoj rad, ali i da ne bi gubili povjerenje građana, od čije dobre volje zavisi mnogo toga.
Cilj je bio da Savez omogući transparentnost prilikom prikupljanja novca u toku humanitarnih akcija, a zakonska regulativa se nametnula kao neophodna jer je sve više onih kojima je pomoć potrebna, dok su s druge strane građani toliko izvarani, što nepravilnim radom određenih humanitarnih organizacija, što prevarantima koji bolest ili neimaštinu koriste da bi se domogli novca i iskoristili ga u potpuno druge svrhe.
Ovim pitanjem ozbiljno se bavila Danijela Ratešić, nekadašnja predsjednika organizacije “Budimo ljudi”, prije odlaska iz Bosne I Hercegovine.
“Nažalost Savez humanitarnih organizacija na kraju nikada nije zaživio, jer nakon mog odlaska iz zemlje, niko nije htio uzeti vruć krompir u ruke i zamijeniti mene na mjestu predsjednika. To je bila jedna jako dobra ideja uvezivanja humanitarnih organizacija radi rješavanja brojnih problema, a ponajprije zbog čestih zloupotreba humanitarnih akcija, ljudi koji čestito žele da rade taj posao su izloženi napadima i klevetama. Zbog toga smo htjeli da se zakonski sve to regulise i da se mogućnost zloupotrebe svede na minimum”, potvrdila je za Buku Ratešić dodajući da se samo uspostavom Saveza, mogu preduzeti konkretni koraci u pravcu zaštitimo ne samo rada humanitarnih organizacija, nego i građana od svih oblika malverzacija humanitarnim akcijama.
Dragoslav Šinik, predsjednik Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima u Gradišci i veliki humanitarac, kaže da ima dosta zloloupotreba. Podsjeća na slučaj iz 2018. kada je policiji prijavio državljanina Srbije koji je kao ovlašćeno lice Udruženja “Moj život je u vašim rukama” iz Gradiške prevarom prikupio 6.000 KM.
"Taj čovjek je došao iz Srbije, iznajmio poslovni prostor, i legalno u sudu dobio rješenje da može da prikuplja pomoć za oboljele, a on se, ustvari, bavio prevarama. Išli su ljudima od vrata do vrata, postavili su kutije za prikupljanje novca u tržnim centrima, gdje su snimljeni kako podižu novac koji nikada nije došao do onih kojima je bio namijenjen", podsjeća Šinik za BUKU.
I u Udruženju Pomozi. ba često susreću sa malverzacijama i prevarama koje su najčešće vezane za liječenja. Najviše prevaranata je, ističu, među onima koji idu od kuće do kuće u ruralnim dijelovima i skupljaju novac za liječenja ljudi, koji, nerijetko, nisu više među živima.
“Ljudi sve više koriste naš loš sistem i mane naše države kako bi na prevaru došli do novca. S druge strane, naši građani, koji su uvijek spremni pomoći, često ni ne provjere ispravnost pojedinih organizacija, niti pojedinaca i tako daju novac u uvjerenju da su nekome pomogli. Jedino rješenje je dobra zakonska regulativa. Na taj način bi se zaštitile i organizacije koje ozbiljno obavljaju svoj posao. Ovako svi sumnjaju u svakoga i svi opet redovno doniraju, samo se vrtimo u krug”, rekli su nam u Pomozi.ba
Svi humanitarni radnici sa kojima smo razgovarali, ističu, da su humanitarne akcije potrebne, one postoje svugdje u svijetu, i nekada su jedini način da se nekom spasi život i pomogne. Ali neophodno je da država i njene institucije preuzmu odgovornost i garantuju svima nama da će svaka marka koja se odvoji za pomoć drugoj osobi biti zaista usmjerena u prave ruke.
