<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ZABRINJAVAJUĆI IZVJEŠTAJ: Moramo se suočiti sa najgorim scenariom za javno zdravlje koji je naša generacija do sada vidjela!

SVIJET

LANSETOV IZVJEŠTAJ O ZDRAVLJU I KLIMATSKIM PROMJENAMA

04. decembar 2020, 8:41

 

Peto godišnje izdanje Lansetovog izvještaja sadrži preko četrdeset pokazatelja o vezama između zdravlja i klimatskih promjena, predstavljajući do sada najzabrinjavajuće podatke o pogoršanju ključnih trendova.

Zdravstveni sistemi nisu spremni da odgovore na posljedice ekstremnih vrućina koje dovode do brzog porasta smrtnosti širom svijeta i koje prijete egzistenciji miliona ljudi.

Evropa se nalazi na vrhu ljestvice o procjeni indeksa ekstremnih vrućina, što je čini najranjivijim regionom u donosu na sve ostale, sa posljedicama klimatskih promjena koje građane Evrope stavljaju pod povećani zdravstveni rizik.

Rješavanje klimatskih i pandemijskih kriza može unaprijediti zdravlje i sačuvati živote milionima ljudi.

Nijedna zemlja - bila ona bogata ili siromašna - nije imuna na zdravstvene posljedice pogoršanja klimatskih promjena. Ako se hitno ne preduzmu mjere, klimatske promjene će globalno zdravlje učiniti ranjivijim, ugroziti živote i promijeniti način života, te opteretiti zdravstvene sisteme, navodi se u Lansetovom izvještaju o zdravlju i klimatskim promjenama za 2020. godinu.

Autori izveštaja kažu da oporavak od pandemije COVID-19 nudi ključni trenutak za aktivnosti usmjerene na ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Zajednički odgovor na konvergentne krize pruža šansu za poboljšanje javnog zdravlja, stvaranje održive ekonomije i zaštitu životne sredine.

„Pandemija nam je pokazala da kada je zdravlje ugroženo na globalnom nivou, naše ekonomije i načini života mogu zakazati“, kaže dr Ian Hamilton, izvršni direktor Lanseta. „Prijetnje po ljudsko zdravlje se umnožavaju i intenziviraju uslijed klimatskih promjena, a ukoliko ne promijenimo kurs, naši zdravstveni sistemi rizikuju da budu preopterećeni u budućnosti. Ovogodišnji razorni američki požari i tropske oluje na Karibima i Tihom okeanu, koji su se desili zajedno sa pandemijom, pokazali su da svijet nema luksuz da se istovremeno suočava sa višestrukom krizom.“

Novi dokazi koji se navode u izvještaju pokazuju da je u posljednje dvije decenije zabilježen porast od 54% smrtnih slučajeva kod starijih ljudi povezanih sa ekstremnim vrućinama, sa rekordnih 2,9 milijardi dodatnih dana izlaganja toplotnim talasima u 2019. godini, a koji pogađaju starije od 65 godina - gotovo dvostruko više od prethodnog zabilježenog nivoa.

Međutim, 120 vodećih svjetskih akademika i kliničara za zdravlje i klimatske promjene koji stoje iza novog izvještaja kažu da ako preduzmemo hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena - sprovođenjem planova za ispunjavanje obaveza ograničavanja povećanja globalne temperature na znatno ispod 2C - možemo ublažiti posljedice i umjesto toga postići zdravstvene i ekonomske koristi. U isto vreme, ove akcije bi mogle da smanje rizik od budućih pandemija, jer pokretači klimatskih promjena takođe mogu dovesti do zoonotskog pandemijskog rizika (rizik od pandemija izazvanih zaraznim bolestima koje sa životinja prelaze na ljude).

Izvještaj predstavlja saradnju između stručnjaka iz više od 35 institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Svjetsku meteorološku organizaciju, a čiju izradu predvodi Londonski univerzitetski koledž – i objavljen je na 5. godišnjicu Pariškog sporazuma, kojim se svijet obavezao da će globalno zagrijavanje ograničiti na znatno ispod 2C. Dr Wenjia Cai, direktorka novoosnovanog Regionalnog Lanset za Aziju, sa sjedištem na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu, Kina, rekla je: „Povodom 5. godišnjice Pariškog sporazuma, moramo se suočiti sa najgorim scenariom za javno zdravlje koji je naša generacija do sada vidjela. Neispunjavanje naših klimatskih obaveza moglo bi ugroziti ključne ciljeve održivog razvoja, kao i našu sposobnost da ograničimo globalno zagrijavanje.“

Zdravstvene i klimatske posljedice širom svijeta i širom Evrope

Od malih ostrva do velikih gradova, zdravstvene posljedice povezane sa klimom mogu se pojaviti u budućnosti zbog poteškoća u predviđanju uticaja ekstremnih vrućina i pronalaženju uspješnih načina prilagođavanja klimatskim promjenama.

Uticaji prethodno pomenutih pokazatelja, uključuju rastući nivo smrtnosti među ranjivim populacijama, povezan je sa ekstremnim vrućinama u svim dijelovima svijeta, sa već 296.000 smrti u 2018. Takođe su ugroženi uslovi za život, jer vrućina sve više utiče na sposobnost ljudi da rade na otvorenom  - posebno u regionima u razvoju, što podrazumijeva značajne ekonomske posljedice. Prošle godine zabilježen je kontinuirani gubitak produktivnosti, pri čemu je Indija činila 40% od ukupno 302 milijarde izgubljenih radnih sati.

Evropa se, uključujući faktor starosti stanovništva u gradovima, nalazi na vrhu ljestvice o procjeni indeksa ekstremnih vrućina, što je čini najranjivijim regionom u donosu na sve ostale, sa 41%, kombinujući pokazatelje izloženosti toplotnim talasima sa podacima o osjetljivosti stanovništva i sposobnosti zdravstvenih sistema da odgovore na krizu. Takođe, Evropa čini više od trećine ukupne smrtnosti povezane sa ekstremnim vrućinama kod starijih osoba sa 104.000 od ukupno 296.000 smrtnih slučajeva širom svijeta u 2018. godini. Evropa je takođe pretrpjela najveći ekonomski pad zbog stope smrtnosti uzrokovane ekstremnim vrućinama čineći ukupni trošak jednak prosječnom prihodu od 11 miliona građana ili 1,2% bruto nacionalnog dohotka. Najveći troškovi zabilježeni su u Njemačkoj, koji su ekvivalentni prosječnom prihodu 1,75 miliona građana.

Profesor Hugh Montgomery, potpresjedavajući Lansetom i ljekar intenzivne njege sa sjedištem u Londonskom univerzitetskom koledžu, rekao je: „Klimatske promjene pokreću surovi klin koji proširuje postojeće zdravstvene nejednakosti između i unutar zemalja. Naš izvještaj pokazuje da su - baš kao i za COVID-19 - starije osobe posebno ranjive, a oni sa nizom postojećih zdravstvenih stanja, uključujući astmu i dijabetes, u još su većem riziku.“

Novi podaci u izvještaju ističu da zdravstveni kapaciteti za ublažavanje budućih zdravstvenih posljedica još uvijek nisu dovoljni, uprkos dosadašnjim poboljšanjima. Samo polovina anketiranih zemalja izradila je nacionalne zdravstvene i klimatske planove, sa samo četiri zemlje koje su izvjiestile odgovarajuće nacionalno finansiranje, a manje od polovine zemalja je sprovelo procjenu ranjivosti i adaptacije na zdravstvene posljedice. U međuvremenu, dve trećine anketiranih gradova – globalno, očekuju da će klimatske promjene ozbiljno ugroziti infrastrukturu javnog zdravlja.

Profesor Hugh Montgomery je dodao: „Pandemija COVID-19 je stavila pod lupu trenutnu sposobnost zdravstvene zaštite i širih zdravstvenih sistema da se nose sa vrstama ovakvih budućih zdravstvenih posljedica koje klimatske promjene mogu proizvesti. Požari, poplave i glad ne poznaju nacionalne granice ili bankovne račune: bogatstvo države ne pruža zaštitu od posledica na zdravlje čak ni i od globalnog prosječnog porasta temperature od 1,2C.“

Konvergentna pandemija i klimatske krize

Uredničko izdanje Lanset izvještaja objavljeno uz novi izvještaj naglašava da klimatske promjene i rizik od zoonotske pandemije imaju zajedničke pokretače, čineći ih neraskidivo isprepletenima tako da se njihove posljedice moraju posmatrati kao jedno. Klimatske promjene i njihovi pokretači oštećuju životnu sredinu urbanizacijom, intenzivnom poljoprivredom i neodrživim prehrambenim sistemima, avionskim putovanjima i turizmom, trgovinom i životnim stilovima koji se pokreću fosilnim gorivima, stvarajući zauzvrat uslove koji podstiču pojavu zoonotskih pandemijskih rizika.

Dr Richard Horton, glavni urednik Lanset časopisa, rekao je: „Ako želimo da smanjimo rizik od budućih pandemija, moramo dati prioritet akcijama posvećenim klimatskim krizama - jednoj od najmoćnijih sila koja danas pokreće pojavu zoonotskih pandemijskih rizika. Sada je vrijeme da svi ozbiljnije shvatimo ekološke odrednice zdravlja - moramo se pozabaviti klimatskim vanrednim situacijama, zaštititi biodiverzitet i ojačati prirodne sisteme od kojih zavisi naša civilizacija. Ovo je trenutak koji ne možemo priuštiti da ignorišemo. Baš kao što smo vidjeli kod COVID-19, odložena akcija prouzrokovaće smrti koje je moguće izbjeći.“

Novi Lansetov izvještaj o zdravlju i klimatskim promjenama objašnjava da klimatske promjene dovode do povoljnijih uslova za širenje smrtonosnih zaraznih bolesti kao što su denga groznica, malarija i vibrioza - dovodeći u rizik decenijski napredak u suzbijanju ovih bolesti.

Zeleni oporavak od COVID-19

Ograničavanjem povećanja temperature na znatno ispod 2C i usklađivanjem klime i oporavka od pandemije, svijet može obezbijediti kratkoročne i dugoročne zdravstvene koristi, navodi se u novom izvještaju. Zdravstvene koristi zauzvrat bi mogle donijeti uštedu od više milijardi ekonomske koristi, a koje bi se mogle usmjeriti na troškove ublažavanja klimatskih promjena i podupijreti podsticajne mjere zelenog oporavka.

Sedam miliona smrtnih slučajeva godišnje zbog zagađenja vazduha povezanih sa sagorijevanjem fosilnih goriva ukazuju na potencijal. S obzirom na to da transportni sistemi sa fosilnim gorivima i dalje dominiraju u urbanim područjima, oko 40 miliona ljudi u 115 najvećih gradova Evropske unije izloženo je nivoima zagađenja koji premašuju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. U evropskom regionu Svjetska zdravstvena organizacija skromnim koracima za promociju čistijeg energetskog i transportnog sektora vidjela je da je broj smrtnih slučajeva od zagađenja vazduha PM2,5 opao sa 62 na 100 000 stanovnika u 2015. godini na 59 na 100 000 stanovnika u 2018. godini. Globalno, smrtnost od ambijentalnih PM2,5 povezanih sa ugljem pala je za 50.000 u istoj godini. Marginalna poboljšanja kvaliteta vazduha u Evropskoj uniji od 2015. do 2018. godine mogla bi vrijedeti procijenjenih 8,8 milijardi američkih dolara svake godine, ako se održavaju konstantno.

S obzirom na to da je proizvodnja hrane izvor četvrtine svjetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte, izvještaj sugeriše da postoji slična prilika za sprečavanje od oko 9 miliona smrtnih slučajeva godišnje povezanih sa lošom ishranom. S obzirom na to da je sitna i krupna stoka posebno izložena emisijama, izveštaj je ispitivao smrt od prekomjerne ishrane crvenim mesom. Autori su otkrili da je smrtnost porasla za 70% tokom poslednjih 30 godina, pri čemu se većina od danas gotovo milion smrtnih slučajeva dogodila u regionima zapadnog Pacifika i Evrope.

Dr Maria Neira, direktorka Odeljenja za životnu sredinu, klimatske promjene i zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rekla je: „Sa milijardama koje se globalno ulažu u ekonomsku podršku i podsticaj, postoji prava prilika da se odgovori na pandemiju i klimatske promjene kako bi se ostvarila trostruka korist - ona koja poboljšava javno zdravlje, stvara održivu ekonomiju i štiti životnu sredinu. Ali vremena je malo. Neuspjeh u rješavanju ovih konvergentnih kriza u tandemu omogućiće ogromnoj količini fosilnih goriva da globalni cilj od 1,5C stave van domašaja i osudi svijet na zdravstvene posljedice izazvane budućim klimatskim promjenama."