Njemačkoj će do kraja ove decenije u centrima za njegu nedostajati gotovo 220.000 kvalifikovanih radnika. Zato je privlačenje radne snage u ovom sektoru postalo jedan od prioriteta njemačke vlade, koja putem raznih programa privlači radnike za rad u klinikama i centrima za njegu. Jedan od takvih uspješnih programa trenutno se primjenjuje i u Bosni i Hercegovini.
Imidž naših radnika kao vrijednih i poštenih otvorio je vrata stotinama medicinskih sestara i njegovateljica koje su, sa biroa u Bosni i Hercegovini, otišle na radno mjesto u Njemačku.
Boris Pupić, Stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH, rekao je da “Triple Win” projekt provodi GIZ, njemačko društvo za međunarodnu saradnju, a projekt se realizuje u saradnji s Agencijom za rad i zapošljavanje BiH, te njemačkom Saveznom agencijom za rad.
“Cilj projekta jeste obuka i slanje medicinskog osoblja sa srednjom stručnom spremom iz Bosne i Hercegovine u Njemačku, tako da na dobitku budu poslodavci, osobe koje su dobile zaposlenje, te, naravno, države uključene u projekt. Do sada posao je dobilo 64 osoba, a za još oko 300 se čekaju ugovori. Međutim, ove brojke se stalno mijenjaju, jer stalno pristižu novi kandidati”, kazao je Pupić za BUKU.
Kandidati koji ispunjavaju uslove (srednja medicinska škola opšteg ili pedijatrijskog smjera, znanje njemačkog jezika na B1 nivou i položen stručni ispit) preko biroa za zapošljavanje prijavljuju se Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
“Mi svakog mjeseca prikupljene prijave transferiramo u Saveznu agenciju za rad SR Njemačke. Nakon toga se ugovaraju intervjui sa kandidatima kako bi se provjerilo njihovo znanje iz struke i poznavanje njemačkog jezika. Oni koji zadovolje kriterije ulaze u ‘Triple win’ projekt i GIZ ima obavezu da im pronađe poslodavca. U periodu dok čekaju poslodavca, kandidati prolaze obuke iz njemačkog jezika za B1 nivo, zatim imaju kurs o uslovima rada i načinu života u Njemačkoj”, objašnjava on.
Osobe koje su se ranije prijavile na javni poziv Agencije biće intervjuisane u junu i julu. Samo za prvi javni poziv koji je bio u aprilu 2013. godine prijavilo se 1.300 osoba, a od njih je 304 ušlo u program. Nakon objave novog javnog poziva, koji je kontinuirano otvoren, još oko 80 osoba je ušlo u program.
INTERVJU NA NJEMAČKOM JEZIKU
Pupić nam kaže da će intervju biti na njemačkom jeziku i kandidati odgovaraju na pitanja vezana za posao koji ih tamo čeka.
“Najčešće su to pitanja vezana za neke medicinske pojmove, zatim za način pristupa određenim problemima, načinu rješavanja istih. Ovdje najviše dolazi do izražaja iskustvo i znanje koje kandidati posjeduju. Također, poznavanje njemačkog jezika je ključno da se kandidati predstave u što boljem svjetlu”, ističe Pupić.
Naredni intervjui sa kandidatima biće održani u oktobru i novembru 2014. godine, a građani BiH i dalje se mogu prijaviti na javni poziv.
“Javni poziv koji je otvoren u oktobru 2013. godine je trajno otvoren i za to vrijeme kandidati se mogu stalno prijavljivati. Budući da su potrebe na njemačkom tržištu rada velike, mislim da će ostati ova mogućnost stalnog prijavljivanja i u narednom periodu”, kaže Pupić.
Ukoliko osoba bude primljena za rad u Njemačkoj i potpiše ugovor, Pupić kaže da je prije odlaska u Njemačku potrebno još da se izvadi radna viza u Ambasadi SR Njemačke.
“U prosjeku, taj period do početka rada traje oko mjesec dana. Što se tiče boravka u SR Njemačkoj, radna dozvola je na godinu dana, i u tom periodu kandidati rade na poziciji asistenta njegovatelja. Nakon toga, uslov je da polože stručni ispit u Njemačkoj za njegovatelja i tada mogu nastaviti svoj rad i boravak. Također, tada prelaze i u viši platni razred”, kaže Pupić.
DOBRI USLOVI RADA
Iz Agencije smatraju da su uslovi rada u Njemačkoj dobri, a to im govore i povratne informacije od kandidata koji su otišli.
“Najveći problem je smještaj, cijene istog i mogućnost pronalaska smještaja. Sam rad iziskuje dosta snage, jer ovo je težak posao i fizički i psihički. Međutim, naši ljudi su zadovoljni i do sada smo imali samo jednu pritužbu koja se odnosila konkretno na smještaj”, zaključuju iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Vladimir Radošević iz Glossa - centra za njemački jezik rekao je da oni koji imaju interes da rade u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji njemačkog govornog područja svakako moraju da posjeduju vještine komunikacije neophodne za pravilno izvršavanje radnih aktivnosti.
“Uglavnom je neophodno znanje njemačkog jezika na nivou B2 (napredna i samostalna komunikacija), iako neki poslodavci mogu insistirati i na višim nivoima znanja jezika. S druge strane je evidentno da kod određenih deficitarnih profesija često bude naznačen nivo A2 kao minimum jezičkog znanja. Kako bilo, svakako je neophodno kontaktirati poslodavca, ali i nadležne državne organe, te detaljno ispitati sve uslove za sticanje radne dozvole. Vrijeme neophodno za učenje jezika do potrebnog nivoa takođe može varirati u zavisnosti od intenziteta kojim polaznik uči jezik”, kaže za BUKU Radošević.
DVIJE GODINE UČENJA JEZIKA
On ističe da su potrebne dvije godine, ukoliko polaznik pohađa nastavu najintenzivnijim tempom, što podrazumijeva i učešće na ekstra-intenzivnim kursevima, kao i visok udio samostalnog rada. Ipak, optimalan period učenja od početnog A1 do naprednog B2 nivoa je 30 mjeseci, odnosno dvije i po godine.
“Naravno, ukoliko polaznik već posjeduje određena predznanja iz njemačkog jezika, što se vrlo lako i precizno ustanovi ulaznim testom, taj period se može znatno skratiti, samim tim što polaznik ne mora da uči one vještine i znanja kojima već vlada”, kaže on.
On ističe da u Glossa školi ima veliki broj polaznika čiji je cilj radno mjesto u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji njemačkog govornog područja.
“Ipak, sve je veći broj onih koji prepoznaju značaj stranog, a posebno njemačkog jezika, kao dodatne vještine koja uveliko može povećati šanse i rezultate u poslu i obrazovanju. Polaznici uče njemački jezik da bi radili ili studirali u njemačkoj, ali i da bi imali koristi od njemačkog jezika na radnom mjestu ili prilikom obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Razlog je svakako i strateški značaj njemačkog jezika u našoj zemlji”, objašnjava naš sagovornik.
On ističe da, kada su u pitanju usmjereni kursevi, kao što su na primjer kursevi za medicinare, neophodno je slijediti pravila sistematskog učenja njemačkog jezika, te postepeno usvajati stručnu terminologiju. Ukoliko se polaznik po prvi put susreće sa njemačkim jezikom, teško je očekivati da od prvog dana počne sa učenjem stručnih termina. Jednostavno je neophodno naučiti riječi "Guten Tag" (dobar dan) ili "Haben Sie Durst?" (Da li ste žedni?), prije nego polaznik bude u stanju da pacijenta ispita za simptome ili mu saopšti detaljne upute.
“Specijalne kurseve svakako organizujemo, i to ne samo za medicinare. Pri tome je presudan broj polaznika, kako bi određena grupa mogla početi sa nastavom. Pored toga, sprovodimo i jezičke radionice, posebno namijenjene zdravstvenim radnicima. Ove radionice su vrlo praktičan, efektivan i brz način učenja medicinske terminologije i vođenja komunikacije na relaciji zdravstveni radnik - pacijent. Ono što je kod takve jedne radionice bitno, jeste da polaznik/kandidat već posjeduje određeno znanje njemačkog jezika”, kaže Radošević.
Javni konkurs Triple Win programa imate na internet stranici Agencije
http://www.arz.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=151&pageIndex=1
