<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ZAPUŠTEN, ZABORAVLJEN I OPASAN ŽICOM: U Glamoču pokrenuta Inicijativa za obnovu spomen kompleksa posvećenog Ivi Loli Ribaru

SPOMEN KOMPLEKS

U Glamoču je nedavno pokrenuta inicijativa sa ciljem njegovanja kulture i vraćanja u prvobitno stanje i aktiviranje spomen kompleksa posvećenog Ivi Loli Ribaru.

16. mart 2019, 6:42

 

Ivo Lola Ribar (Zagreb, 23. april 1916. - Glamočko polje, 27. novembar 1943.), bio je jugoslovenski političar (član KPJ), partizanski dužnosnik, narodni heroj Jugoslavije. Stariji je sin političara Ivana Ribara. Kao član CK KPJ i Vrhovnog štaba sudjelovao je u organizovanju partizanskog pokreta. Bio je jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita. U Glamoču je podignut memorijalni kompleks u čast mladog revolucionara, koji je danas u devastiranom stanju.

Ilijana Radanović, jedna od onih koji su pokrenuli ovu ideju, kaže da je cijela priča nastala spontano, ali da o njoj razmišljaju duže vrijeme, jer je svakome ko živi u Glamoču ili dolazi u Glamoč, upadala u oči zapuštenost, devastiranost i nepristupačnost tog mjesta.

 

 

„Lola Ribar je danas jedna zaboravljena ličnost,  čije se ime i lik povezivao sa mladim ljudima i idejama zajedništva i tolerancije među ljudima, što nam je danas u okruženju bujanja raznih nacionalizama i šovinizama u društvu, više nego potrebno.  Ivo Lola je upravo istorijska ličnost oko koje bi se mogli ujediniti mladi ljudi, generišući ideje koje im mogu napraviti život ljepšim i sadržajnijim“, rekla je za BUKU Ilijana Radanović, profesorica filozofije i sociologije i medicinska radnica iz Glamoča.

Cilj inicijative je obnova kompleksa, uz njegovanje kulture sjećanja i univerzalnih vrijednosti, bez miješanja politike i ideologije u taj proces.

 

 

“Želimo obnoviti kompleks, vratiti ga u prvobitno stanje, ali dati mu i novu dimenziju, sadržaje, funkcionalnost i održivost i na taj način napraviti prepoznatljivo mjesto za grad i region, mjesto koje zbližava, a ne razdvaja ljude. U tom pravcu ćemo raditi na informisanju građana sa ciljem dobijanja široke podrške. Kroz naše aktivnosti pokušavamo motivisati ljude i pokazati da se samo zajedničkim radom i danas može napraviti mnogo”, pojašnjava Ilijana.

Kompleks je trenutno zapušten, zaboravljen i opasan žicom.

Da bi došlo do realizacije obnove ovog kompleksa, neophodno je definisati nosioca ideje, na čemu se sada već intenzivno radi, a onda animirati sve one koji mogu pomoći u realizaciji te ideje, organizacije i pojedince.

 

 

“Opet, ponavljam, inicijativa nema političku ili ideološku dimenziju, pa su svi oni koji imaju dobru volju ili želju da se uključe i pomognu, više nego dobrodošli. Sada smo u fazi sagledavanja opcija, koje mogu da nam pomognu da dođemo do resursa neophodnih da se ova ideja u stvarnosti i realizuje. Nakon toga slijedi priprema projekata za obnovu i apliciranje za finansijska sredstva iz različitih izvora”, kaže Ilijana.

Inicijativa je pokrenuta na Facebook stranici  “Ivo Lola nije sam” i na osnovu reakcija, iznenađeni su stepenom podrške i interesom da se taj kompleks obnovi.
S druge strane, dodaje Ilijana, ima mnogo indiferentnih ljudi ili ljudi koje ne vjeruju da je tako nešto u Glamoču moguće. Naša sagovornica poručuje: “Želimo da ih razuvjerimo i uključimo u proces”.

 

ANTIFAŠIZAM DANAS

Kada je riječ o antifašizmu, Ilijana Radanović kaže da je antifašizam trajna kategorija, podsjećanje na ideje antifašizma, kroz njegovanje kulture sjećanja, važno je za normalan razvoj jednog društva.

“Treba ga približiti svim kategorijama društva, ne bojeći ga ideološki ili politički. Jako nam je važno da ovaj projekat, ova ideja, bude prihvaćen od svih građana, jer kako smo već naglasili, želimo da zbližava, a ne razdvaja ljude”.

 

 

Na pitanje kakav je život danas u Glamoču, Ilijana kaže:

“U Glamoču danas, nažalost, ljudi žive u okruženju velike nezaposlenosti, kulturnog siromaštva, besperspektivnosti za omladinu. Okruženje koje je toliko bogato prirodnim resursima i istorijom je marginalizovano, turistički zapostavljeno. Ova ideja ima namjeru da bar malo promijeni takvo stanje u pozitivnom smislu”.