Ribnjak Prnjavor prije nekoliko dana zadesila je prava ekološka katastrofa, pri čemu je došlo do uginiće više tona ribe iz ovih ribnjaka a usljed visokih temperatura i začepljenja kanala, ali i činjenice da ribe nisu hranjene od 2019. godine. Ovo nije prva ekološka katastrofa kojoj svjedočimo u Republici Srpskoj.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu za BUKU komentariše situaciju sa pomorom riba u ribnjaku u Prnjavoru, a govorimo i o drugim ekološkim katastrofama na našem području.
Jelena, svjedočimo još jednoj velikoj ekološkoj katastrofi i pomoru riba u ribnjaku. Kako je do ovoga uopšte došlo i koliko je ovdje riječ o nemaru nad prirodom?
Trenutna situcija u prnjavorskom ribnjaku u kojem je plutala ogomna količina uginule ribe primjer je nemarnog odnosa prema prirodnim resursima, ekologiji, ekonomiji i društvu kojem svakodnevno svjedočimo širom Bosne Hercegovine. Zbog ljudskog nemara priroda se prva nađe na udaru.
Ovo nije prva ekološka katastrofa izazvana nemarom, da li to znalči da iz slučaja Bardača ništa nismo naučili?
U slučaju Bardača 2012. godine od 11 jezera ostala su samo tri koja nisu isušena. Zemljište je prenamijenjeno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju što znači da je ovom zemljištu u potpunosti promijenjena namjena. Iz zemljišta je iščupano korijenje drveća, a usljed potpune devastacije terena ugroženo je i 178 rijetkih vrsta ptica.
Bardača se nalazila na Ramsarskoj listi zaštićenih močvarnih područja.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je vodilo postupak proglašenja prethodne zaštite i krajem 2017. godine su taj postupak okončalo Zaključkom o obustavljanju postupka proglašenja. Smatramo da se od Bardače nije trebalo odustati i da je resorno ministarstvo trebalo uložiti više energije da zaštiti ovako vrijedno područje.
Ko je u ovom slučaju najviše odgovaran za ovu katastrofu?
U ovom ribnajku problemi postoje unazad nekoliko godina. U medijima se govorilo o krađi ribe, nemogućnosti održavanja infrastrukture, nedostatku sredstava i mnogi drugi. I sami radnici, ali i lokalna vlast u više navrata su ukazivali da problem postoji i pozivali nadležne da reaguju. Svakako je potrebno da institucije što hitnije reaguju kako bi se spriječila veća katastrofa, da se na pravilan način postupi sa zbrinjavanjem uginule ribe i da se priječi dalje zagađenje vode i potencijalno zagađenje rijeke Ukrine. Zatim je svakako potrebno utvrditi odgovornosti i sankcionisati odgovorne.
Koliko je važno da se ovakve situacije na pravi način sakcinišu odgovorni? Postoje li kod nas uopšte primjeri sankcija kada je riječ o neodgovornom odnosu prema prirodi?
Svakako je potrebno da se utvrdi odgovornost i da se propišu sankcije. Problem je što kod nas ovakve stvari često prođu nekažnjeno pa zbog toga i dolazi do ovakvih problema. Dok odgovorni na pravi način ne budu kažnjeni ovakve stvari će se na žalost nastaviti dešavati.
Koji je značaj ovog ribnjaka i šta se sve gubi njegovim zapuštanjem?
Nadam se da ribnjak u Prnjavoru neće doživjeti sudbinu Bardače. Ovaj ribnak pored ekonomske ima i svoje prirodne vrijednosti, posebno kao stanište velikog broja vrsta ptica ali i mnogih drugih biljnih i životinjskih vrsta. Nadam se da će se uključiti institucije na svim nivoima vlasti da se što prije ova ekološka katastrofa zaustavi.
Kada je ovaj ribnjak u pitanju šta će nam budućnost donijeti?
Mogu samo izraziti nadu da će se odgovorno i sistemski pristupiti rješavanju trenutne katastrofre i da će ovo područje od značaja za ekonomiju i prirodu ostati sačuvano.
