<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ZBOG ŠVERCA GODIŠNJE IZGUBIMO 120 km AUTOPUTA

ŠVERC

Zdravstvena kriza širom svijeta pokazala je da razmjere pandemije niko ne može predvidjeti, niti dočekati spreman.

20. maj 2020, 3:23

 

Dok su i neke od najbogatijih država svijeta sa najrazvijenijim sistemima socijalne zaštite, pale na koljena pred prvim talasom virusa korona, situacija u manje bogatim zemljama bila je pred posebnim izazovom. Snaga institucija posebno je na testu tokom pandemije korona virusa.

Jačanje i obnova koji čekaju cijeli svijet i svojevrsni, novi Maršalov plan za 21. stoljeće o kome se priča sigurno je dugotrajan i sistemski proces, ali je daleko od nemogućeg. Dok će globalno povezivanje i podrška biti ključni na putu opšteg oporavka, ipak niz koraka na tom putu može da preduzme i svaka država, pa i pojedinac.

Gotovo sve države povukle su brojne poteze i mjere u cilju ekonomskog oporavka od pandemije. Ipak i novac koji država ne dobija, a mogla bi, sigurno bi značajno pomogao i ubrzao stabilizaciju koja nas čeka. Cijena izgradnje autoputa iznosi između 3-6 miliona eura po kilometru. Ako uzmemo prosjek, izlazi da bi, samo od sredstva koja se sliju u sive tokove, država godišnje mogla izgraditi 120 km autoputa. Procjenjuje se da gubitak poreza na promet predstavlja između 70-90% finansijskih gubitaka do kojih dolazi zbog premještanja ekonomskih aktivnosti u “sivu” sferu. Prema nekim procjenama, prije pojave pandemije, udio švecovanih cigareta i duhana u ukupnom BiH tržištu je 40-42% što u realnim brojkama iznosi oko 600 miliona KM u samo tokom 2019. godine.

Osim ovih jasnih fiinasijskih gubitaka rastom i razvojem crnog tržišta za cijelo društvo, švercovana roba predstavlja i ozbiljan rizik za zdravlje svakog pojedinca. U stvarnosti, niti jedan proizvod nije zaštićen of falsificiranja, krivotvorenja ili izmjene sastojaka. Nezakoniti prehrambeni proizvodi i pića mogu dovesti do ozbiljnih posljedica za potrošače, jer takvi proizvodi obično sadrže toksične sastojke. Farmaceutski proizvodi koji potiču sa crnog tržišta, na primjer, često sadrže pogrešnu dozu aktivnih sastojaka (premalo, ili previše, ili ih ne sadrže uopće), ili štetnih sastojaka. Lažni lijekovi mogu biti od neučinkovitih do veoma opasnih (na primjer, mogu izazvati srčani udar ili komu), i često njihovo uzimanje može imati fatalan ishod. Ni nelegalne cigarete i duhan nisu pošteđeni tog rizika, pa je gotovo svaka cigareta ili paket duhana kupljen na ulici pun buđi, vlage, ali i ljudskog i mišjeg izmeta.

Ipak to što su ovi proizvodi pristupačniji ima neuporedivo štetnije efekte i na lično zdravlje i na državnu kasu, a koja je ipak u službi svih nas. Brz razvoj tehnologije, relativna sloboda kretanja roba i novca, i rast internet trgovine su doprinijeli masivnom porastu dostupnosti nelegalnih roba i povećanju nelagalnog tržišta i cigareta i najrazličitije robe. Svaka marka koja se tokom ovog perioda slila u džep neke ilegalne grupe ili pojedinca koji se bavi švercom neprovjerene hrane, cigareta ili lijekova, marka je manje za oporavak koji nam predstoji.