Selma Selman rođena je u Bihaću, tu je završila Srednju umjetničku školu, diplomirala slikarstvo na Univerzitetu u Banjoj Luci, a prije dvije godine magistrirala na Syracuse univerzitetu na temu slobode, migracije, uništavanja patrijarhata i ekonomije u BiH. Uz sve druge identitete koje je kroz vrijeme i rad izgradila, uz Selmu ide i onaj koji joj je dat – Selma Selman je Romkinja.
U društvu u kojem je drugačija frizura dovoljan povod za diskriminaciju - sve što se ne uklapa u većinu onih koji odlučuju šta je prihvatljivo nerijetko bude i odbačeno. O tome šta je činilo diskriminaciju koju je ona prošla, Selma ne želi govoriti, ali želi iskoristiti to iskustvo da osnaži mlade romske djevojčice.
“Nije važno sada govoriti o tim detaljima diskrimnacije, već je najvažnije naglasiti da je i dalje prisutna, ali da se smanjuje – sada je mnogo manje nego što je bilo, jer sam sada privilegovana i već sam prošla kroz sve to što je bilo i imam iskustvo koje mogu da prenesem na sve svoje generacije. To i radim putem projekta Marš u školu, gdje stipendiram romske djevojčice da završe osnovnu školu i da primarno budu hrabre i samostalne žene, a identitet i nacionalnost su sekundarne stvari" – navodi Selma.
Jedan interesantan performans koji je izvela nosi naziv "You have no idea" - suštinski govori o jednom površnom odnosu poznavanja drugih ljudi, odsustvu suosjećanja i priči o paradoksu današnjeg života.
“U ovom radu neprestano vičem: „Vi nemate pojma!“ obraćujući se publici. Ulazeći u galerijski prostor, stajem pred publiku, ponavljajući ovu osnovnu izjavu o nepremostivoj razlici između onih koji su "upućeni" i onih koji iz bilo kojeg razloga ne mogu suosjećati sa mojim iskustvom borbe i tereta populacije koja je stoljećima bila traumatizirana. Rad se zasniva na univerzalnoj poruci o paradoksu života danas, u kojem smo sve više fokusirani na svoj individulani svijet, a u globalnom rastu egocentrizma sve manje nas pogađa nepravda ili sudbina drugih ljudi” – pojašnjava Selman.
Kroz umjetnost koju stvara, često tematizira pitanja ženskog tijela, ženskih prava – te vrlo jasno i direktno identificira banalne biološke razlike u osnovi prepreka na koje žene nailaze.
“S kojim se problemima danas žene ne suočavaju? Nažalost, sve nam je prepreka samo zbog toga jer imamo grudi i vaginu. Zbog patrijarhalnog svijeta u kojem živimo već stoljećima, promjene i prava žene se dešavaju - ali na minimalnim nivou” – govori Selma.
Pitanje brojnih identiteta koje čovjek posjeduje takođe je nerijetko tema njenog rada. O tome da su na prostorima Bosne i Hercegovine pogrešni identiteti u prvom planu, navodi:
“Pa nisam sigurna da su identiteti pogrešni, oni su samo degradirani i segregirani na najosnovniju ideju o nacionalnosti. Možda je prije identitet bio manje važan, a sada je on nacionalistički nastrojen. Isto tako je i na zapadu u nekim zemljama.“
„Živjeti sa podignutom glavom bez obzira na mahalske priče, vrijedan rad i znanje, učenje iz svog iskustva je formula za uspjeh, ne samo na materijalnom nivou, već i na individualnom i duhovnom“, savjetuje Selma Selman, čija umjetnost je prešla sve geografske granice, ali i one predrasuda i stereotipa. Da jedna žena može sve što zamisli, bez obzira na to koliko puta joj kažu drugačije – svjedoči njena priča.
Ženske priče realizira organizacija MAP uz podršku projekta BOLD.
