<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Znate li istinu o porijeklu "Crnog petka"?

SVIJET

Potrošačka groznica poznata kao "Crni petak" sada je u kalendaru tržnih centara širom svijeta, uključujući i one države koje ne slave Dan zahvalnosti, praznik koji je direktno vezan uz "Crni petak".

25. novembar 2021, 10:57

 

"Crni petak" ili na engleskom "Black Friday" ima prilično mračnu istoriju.

Prva zabilježena upotreba termina “Black Friday” nije se odnosila na prazničnu kupovinu nakon Dana zahvalnosti, već na finansijsku krizu: tačnije, na krah američkog tržišta zlata 24. septembra 1869.godine. Dva zloglasno beskrupulozna finansijera sa Wall Streeta, Jay Gould i Jim Fisk, radili su skupa kako bi kupili što više američkog zlata, nadajući se da će to dovesti do vrtoglavog rasta cijene zlata i da će ga onda prodati uz nevjerovatnu zaradu. Tog petka u septembru, njihova zavjera je otkrivena i američka berza je doživjela potpuni krah. Svi na Wall Streetu su bankrotirali, od barona do farmera.

Najčešće ponavljana priča o tradicionalnoj kupovini dan nakon Dana zahvalnosti povezuje ovaj datum sa trgovcima. Vjeruje se da bi, nakon što bi cijelu godinu poslovali u gubitku (“u crvenom”), prodavnice navodno konačno zaradile profit (“otišle u crno”) dan nakon Dana zahvalnosti, zato što bi kupci potrošili mnogo novca na sniženu robu. Iako je istina da su trgovci bilježili gubitke crvenom bojom, a profit crnom u svom knjigovodstvu, ova verzija porijekla Crnog petka, iako zvanično prihvaćena, nije istinita.

Posljednjih godina, još jedan mit se pojavio koji daje naročito ružan prizvuk ovoj tradiciji, tvrdeći da su davnih 1800-ih vlasnici plantaža na američkom Jugu mogli kupiti robove po nižoj cijeni dan nakon Dana zahvalnosti. Iako je ova verzija porijekla Crnog petka sasvim razumljivo navela neke da bojkotuju ovu prazničnu kupovinu, ona ipak nije zasnovana na činjenicama.


Pa ipak, prava istorija u pozadini Crnog petka nije tako sjajna kao što bi trgovci htjeli da vjerujete. Davnih 1950-ih policija u gradu Filadelfiji koristila je ovaj termin da opiše haos koji bi nastao dan poslije Dana zahvalnosti, kada bi horde kupaca iz predgrađa i turista preplavile grad pred veliku fudbalsku utakmicu između vojske i mornarice, koja se održavala te subote svake godine. Ne samo da filadelfijski policajci nisu mogli uzeti slobodan dan, već bi radili duže smjene kako bi kontrolisali dodatne gužve i pojačan saobraćaj. Lopovi su takođe koristili gužve u prodavnicama da kradu robu, što je policiji zadavalo dodatnu glavobolju.

Do 1961. godine, termin “Black Friday” je postao opšteprihvaćen, do te mjere da su trgovci u gradu bezuspješno pokušavali da ga promijene u Veliki petak, kako bi uklonili negativne konotacije. Termin se tek dosta kasnije proširio na ostatak države, međutim, čak do 1985. on nije bio u širokoj upotrebi u cijeloj Americi. Nekad krajem 80-ih, trgovci su našli način da "ponovo izmisle" Black Friday i pretvore ga u nešto što ima pozitivnu, a ne negativnu konotaciju i za njih i za kupce. Rezultat toga je da praznika sada za trgovine zaista znači prelazak "iz crvenog u crno" u gore navedenom smislu, jer dan nakon Dana zahvalnosti američkim trgovcima pruža priliku da konačno ostvare profit. 

Priča o Crnom petku je zaživjela i ubrzo su mračniji korijeni ovog termina u Filadelfiji uglavnom zaboravljeni. Od tada, jednodnevna potrošačka groznica prerasla je u događaj koji traje 4 dana i obuhvata i vikend i ponedjeljak (Small Business Saturday/Sunday i Cyber Monday). Prodavnice su počele da se otvaraju sve ranije na taj petak i sada najodaniji kupci mogu krenuti u šoping odmah nakon tradicionalne večere za Dan zahvalnosti, piše History.com